Selo Rogača se nalazi jugozapadno od mesta Sopota. Rogača je starije naselje, ali pisani podaci o njoj postoje tek iz početka 18.veka. Na karti iz doba Austrijske vladavine (1718-1739.g.) ovo je naselje zabeleženo pod imenom Rogomiz. U prvim desetinama 19. veka Rogača je ulazila u sastav Katićeve knežine i 1818. godine imala je 41 kuću, a 1822. godine, 46 kuća. Godine 1846. Rogača je pripadala turijskom srezu, imala je 59 kuća i bila je „glavno mesto sreza turijskog“. Po popisu iz 1921. godine Rogača je imala 231 kuću sa 1344 stanovnika.
Za najstarije porodice u selo smatraju se: Katići, potomci Janka Katića po ženskoj liniji, Pavići, Starčevići, Čekići, Milosavljevići, Antonijevići, Stojkovići i Jaranovići. Današnji potomci ovih ne znaju od kuda su njuhovi preci doseljeni... (podaci krajem 1921. godine).[1][2]
U naselju Rogača živi 872 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,1 godina (43,6 kod muškaraca i 46,6 kod žena). U naselju ima 348 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.
Ovo naselje je u velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [4]
|
|
m |
|
|
ž |
? |
6 |
|
|
2 |
80+ |
15 |
|
|
21 |
75-79 |
24 |
|
|
39 |
70-74 |
45 |
|
|
57 |
65-69 |
40 |
|
|
36 |
60-64 |
30 |
|
|
30 |
55-59 |
25 |
|
|
24 |
50-54 |
38 |
|
|
49 |
45-49 |
53 |
|
|
42 |
40-44 |
30 |
|
|
27 |
35-39 |
22 |
|
|
20 |
30-34 |
26 |
|
|
21 |
25-29 |
28 |
|
|
31 |
20-24 |
36 |
|
|
25 |
15-19 |
23 |
|
|
32 |
10-14 |
29 |
|
|
25 |
5-9 |
27 |
|
|
24 |
0-4 |
26 |
|
|
18 |
prosek |
43.6 |
|
|
46.6 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
367
|
381
|
397
|
380
|
363
|
353
|
348
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
84
|
96
|
53
|
43
|
26
|
23
|
16
|
5
|
1
|
1
|
3.01
|
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
441
|
109
|
285
|
34
|
13
|
-
|
456
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
62
|
280
|
103
|
11
|
-
|
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
Muški
|
236
|
107
|
-
|
-
|
26
|
10
|
12
|
20
|
4
|
26
|
Ženski
|
161
|
68
|
-
|
-
|
8
|
1
|
2
|
12
|
5
|
6
|
Oba
|
397
|
175
|
-
|
-
|
34
|
11
|
14
|
32
|
9
|
32
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
Muški
|
-
|
4
|
6
|
8
|
1
|
4
|
-
|
-
|
8
|
Ženski
|
-
|
5
|
4
|
11
|
4
|
-
|
1
|
-
|
34
|
Oba
|
-
|
9
|
10
|
19
|
5
|
4
|
1
|
-
|
42
|
- ↑ Podaci su uzeti iz: „Naselja“ knj.26 (dr. B. M. Drobnjaković. Kosamj) i iz „Letopisa“ opštine Rogače, Br.30.
- ↑ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935. godine Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji nastanak sela ko su bili Dosenjenici čime se bavili meštani
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
- Izvor Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavjeno (1927 g.)„Napredak Pančevo,,
- „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od Pisanih tragova, Letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela ko su bili Doseljenici čime se bavili meštani
- Napomena
U uvodnom delu autor je dao kratak istorijski pregled ovog područja od praistorijskih vremena do stvaranje države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveći prilog u ovom delu čine ,»Letopisi« i trudio se da ne propusti nijednu važnu činjenicu u prošlosti opisivanih mesta.