Ivana Hirschmann
Ivana Hirschmann (rođena: Nanette Hirschmann) (Donja Zelina, 5. 5. 1866 - Koncetracijski logor Auschwitz, 8. 5. 1943), zagrebačka učiteljica gimnastike, poznata kao prvi ženski učitelj i profesor gimnastike u Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije. Na početku 20. stoljeća popularizirala je razne sportove među ženama.[1]
| Ivana Hirschmann | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | Nanette Hirschmann 5. 5. 1866. Donja Zelina, Austro-Ugarska Monarhija |
| Smrt | c. 8. 5. 1943. (dob: 77) Koncetracijski logor Auschwitz |
| Uzrok smrti | ubijena tijekom Holokausta |
| Prebivalište | Zagreb, Kraljevina Jugoslavija |
| Nacionalnost | Jugoslavenka |
| Etnicitet | Židovka |
| Državljanstvo | Kraljevina Jugoslavija |
| Zanimanje | profesor gimnastike |
Biografija uredi
Podrijetlo i školovanje uredi
Profesorica gimnastike Ivana Hirschmann je rođena 5. 5. 1866 godine u Donjoj Zelini u židovskoj trgovačkoj porodici.[2][3] Od 1873 do 1885 školovala se je u Zagrebu. Završila je četiri razreda pučke škole 1878, četiri razreda Više djevojačke škole u Zagrebu 1882 i trogodišnju samostansku preparandiju 1885 godine, te je položila ispit za tjelovježbenu učiteljicu u nižim pučkim školama. Mentor joj je bio profesor gimnastike Franjo Hochmann. 18. 10. 1885, sa samo 19 godina, dodijeljena joj je diploma za učiteljicu gimnastike. U to vrijeme je bila poznata po pušenju cigareta i svojoj kratkoj kosi (frizuri), izuzetno neobičnoj za to vrijeme, koju je nosila zbog posla tj. tjelovježbe, sporta i znojenja. 1888 godine prof. Hirschmann je položila ispit iz matematičko-tehničke skupine predmeta za učiteljsku službu u višim pučkim školama, a 1894 u višim djevojačkim školama, te je kao jedina ženska polaznica Tečaja za učitelje gimnastike u Zagrebu 1894–96 položila ispit za tjelovježbenu učiteljicu u srednjim školama.[3][4]
Karijera uredi
Prof. Hirschmann je svoj cijeli radni vijek provela u Zagrebu. Od 1891 radila je kao privremena pomoćna učiteljica tjelovježbe u Građanskoj djevojačkoj školi, 1908 godine je postavljena za stalnu učiteljicu nižih pučkih škola "s potrebnom podukom u gimnastici". Od 1912 prof. Hirschmann je radila kao stalna učiteljica u višim djevojačkim školama kućanskoga i trgovačkog smjera. Službovala je i u Ženskom liceju u Zagrebu od 1892 do 1920, a do umirovljenja 1923 poučavala je tjelovježbu u Stručnoj školi, Višoj djevojačkoj školi, Zemaljskoj višoj djevojačkoj školi, Učiteljskoj školi uz realnu gimnaziju, Ženskoj realnoj gimnaziji i u Zemaljskoj preparandiji. Prof. Hirschmann je bila prva gimnastička učiteljica u školama u Hrvatskoj s položenim državnim stručnim ispitom. U odgoju je primjenjivala igre, te je u nastavu uvela i udomaćila kriket i kroket, pojednostavljeni i primijenjeni nogomet, te 1921 hazenu. 1906 je napisala knjižicu "Kratak izvadak iz historije gimnastike" koja je prvo posebno izdanje o povijesti gimnastike na hrvatskom jeziku. Iste godine je napisala priručnik s vježbama za nastavnice tjelovježbe "Djevojačka gimnastika". Članke o unapređenju tjelesnog vježbanja i odgoja u školama, higijeni djevojčica i vježbama za djevojke objavila je u časopisima "Gimnastika" (1885–99), "Sokol" (1908), "Domaće ognjište" (1911–12, 1917) i "Narodna zaštita" (1918). Također je pisala o Sinjskoj alci. 1923 godine otišla je u penziju. U penziji je jako puno čitala, posjećivala kazališta i simfonijske koncerte.[3][4]
Progon u NDH i deportacija Auschwitz uredi
Tijekom Drugog svjetskog rata i Holokausta, prof. Hirschmann su 5. 5. 1943 uhitile ustaše. Bila je odvedena u zatvor na Savskoj cesti u Zagrebu, da bi potom bila deportirana sa ostalim zagrebačkim Židovima u koncetracijski logor Auschwitz gdje je odmah po dolasku ubijena u plinskoj komori.[3][4][5][6][7]
Djela uredi
- "Kratak izvadak iz historije gimnastike", Zagreb (1906 i 1913)
- "Djevojačka gimnastika", Zagreb (1906)
Reference uredi
- ↑ Maja Zlatović: One su bile sjaj u tami...; Magie; Mart 2006; str. 10.
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 31
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Milka Babović: Učiteljica tjelovježbe Ivana Hirschmann; Zagreb, moj grad; Novembar 2007, Br. 8; str. 23–25.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 Hirschmann, Ivana (Nanette). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 8. 12. 2014
- ↑ (en) Ivana Hirschman. Žrtve Rata 1941-1945: Jevreji, Savezni zavod za statistiku, Beograd. Yad Vashem (1992). Preuzeto 8. 12. 2014.
- ↑ Istraživački i dokumentacijski centar CENDO (Židovska općina Zagreb): Žrtve i preživjeli; Hirschmann, Ivana
- ↑ Nina Ožegović (16. 10. 2006). Tko su žene koje su stvarale Zagreb. Nacional. Arhivirano iz originala na 13. 11. 2012. Preuzeto 8. 12. 2014
Literatura uredi
- Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb. Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8.