Wikipedija

David Cronenberg

David Paul Cronenberg (Toronto, Ontario, 15. ožujka 1943.) kanadski je filmski redatelj, scenarist, glumac i producent. Jedan je od glavnih začetnika žanra tjelesnog horora (engl. body horror), žanra koji istražuje ljudske strahove od tjelesnih transformacija i infekcija. U svojim filmovima obično psihološki aspekt povezuje s fizičkim. Prvu polovica karijere obilježili su mu horori i znanstvena fantastika, dok je u drugoj fazi svoj rad proširio izvan tih žanrova. Slovi za najprovokativnijeg narativnog redatelja engleskog govornog područja.[1]

David Cronenberg
Cronenberg na dodjeli nagrada Genie 2012. godine
Biografske informacije
RođenjeDavid Paul Cronenberg
15. 3. 1943. (1943-03-15) (dob: 81)
Toronto, Ontario, Kanada
SupružnikMargaret Hindson (1970–1977; 1 dijete; razvod)
Carolyn Zeifman (1979–2017; njena smrt; 2 djece)
Djeca3, uključujući Brandona
Profesionalne informacije
Zanimanjerežiser, producent, scenarist, glumac
Opus
Djelatni period1966–
Znamenita djela

Životopis uredi

Rani život uredi

David Cronenberg rođen je u Torontu, gdje i danas živi. Sin je pijanistice Esther Sumberg i književnika i urednika Miltona Cronenberga.[2] Počeo je pisati još kao dijete. Gorljiv interes za znanost doveo ga je do studija prirodnih znanosti na Sveučilištu u Torontu, ali se tijekom prve godine prebacio na engleski jezik i književnost. Fasciniran filmom Winter Kept Us Warm (1966.), kolege studenta Davida Sectera, razvija interes za film i radi dva 16 mm filma (Transfer i From the Drain). Nakon što je godinu dana putovao Europom, vraća se u Kanadu 1967. i diplomira kao jedan od najboljih u generaciji.[3]

Karijera uredi

U svojim prvim dugometražnim filmovima Stereo (1969.) i Zločini budućnosti (1970.) obrađuje omiljene teme: Seksualnost, eksperimenti nad ljudskim tijelima, medicina i psihoanaliza.

Ranih 70-ih producirao je brojne televizijske filmove. Vratio se režiranju s filmom Trnci (1975.). Ovaj film i sljedeća dva, Bjesnoća (1977.) i Mladunci (1979.) mješavina su horora i znanstvene fantastike i donose Cronenbergu status kultnog redatelja. 1981. godine ostvaruje prvi veliki komercijalni uspjeh s filmom Skeneri. Dvije godine kasnije režira Videodrom (1983.), film o moći medija s Jamesom Woodsom u naslovnoj u ulozi. Usporedo s Videodromom radi na ekranizaciji istoimenog romana Stephena Kinga Zona Smrti (1983.) s Christopherom Walkenom.

Međunarodno priznanje dobiti će filmom Muha (1986.), obradom filma Kurta Neumanna iz 1958..

U svojim kasnijim filmovima napušta žanr horora i znanstvene fantastike, a da pritom zadržava vlastiti stil. Smrtonosni blizanci (1988.) bavi se odnosom između dva brata koja glumi Jeremy Irons. Cronenberg navodi Williama S. Burroughsa i Vladimira Nabokova kao osobne utjecaje.[4] Godine 1991. ekranizirao je slavni Burroughsov roman Goli ručak koji je smatran neprilagodljivim filmskom mediju.

1996, David Cronenberg obrađuje drugog kultnog pisca, J. G. Ballarda, i režira Sudar, film o seksualnoj fascinaciji prometnim nesrećama. Film je dobio posebnu nagradu žirija na Filmskom festival u Cannesu. Fasciniran odnosom čovjeka i tehnologije, 1999. radi eXistenZ sa Judom Lawom, u kojem istražuje granice između stvarnog svijeta i virtualne stvarnosti. U Pauku (2003.) bavi se umom shizofreničara kojeg glumi Ralph Fiennes.

Povijest nasilja (2005.), adaptacija je istoimenog stripa s Viggom Mortensenom. Ruska obećanja (2007.), film o ruskoj mafiji u Londonu, prvi je Cronenbergov projekt u cijelosti napravljen izvan Kanade.

Opasna metoda (2011.) filmska je verzija predstave The Talking Cure Christophera Hamptona. i govori o suparništvu između psihoanalitičara Carla Gustava Junga i Sigmunda Freuda.[5][6]

Njegov film Cosmopolis (2012.) konkurirao je za Zlatnu palmu na Filmskom festival u Cannesu.[7][8]

Filmografija uredi

Godina Srpski naziv Izvorni naziv Reditelj Scenarista Producent Glumac
1969. Stereo Stereo Da Da Da Ne
1970. Zločini iz budućnosti Crimes of the Future Da Da Da Ne
1975. Paraziti ubice Shivers Da Da Ne Da
1977. Pobesnela Rabid Da Da Ne Ne
1979. Brza družina Fast Company Da Da Ne Ne
1979. Leglo The Brood Da Da Ne Ne
1981. Kontrolori Scanners Da Da Ne Ne
1983. Videorom Videodrome Da Da Ne Da
1983. Zona smrti The Dead Zone Da Ne Ne Ne
1986. Muva The Fly Da Da Ne Da
1988. Kobni blizanci Dead Ringers Da Da Da Da
1991. Goli ručak Naked Lunch Da Da Ne Ne
1993. G. Baterflaj M. Butterfly Da Ne Ne Ne
1996. Sudar Crash Da Da Da Ne
1999. Egzistencija eXistenZ Da Da Da Ne
2002. Pauk Spider Da Ne Da Ne
2005. Nasilnička prošlost A History of Violence Da Ne Ne Ne
2007. Zakletva Eastern Promises Da Ne Ne Ne
2011. Opasan metod A Dangerous Method Da Ne Ne Ne
2012. Kosmopolis Cosmopolis Da Da Da Ne
2014. Mape do zvezda Maps to the Stars Da Ne Ne Ne

Izvori uredi

  1. ↑ J. Hoberman (17.svibnja 2005.). „Historical Oversight”. The Village Voice. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-29. Pristupljeno 18.svibnja 2011. 
  2. ↑ „David Cronenberg Biography (1943–)”. Filmreference.com. Pristupljeno 19.svibnja 2011. 
  3. ↑ New York Times (8. siječnja 2012.). David Cronenberg: Full Biography. From All Movie Guide. Preuzeto 1.srpnja 2012.
  4. ↑ Browning, Mark (2007) David Cronenberg: author or film-maker?. Intellect Books. ISBN 1-84150-173-5, ISBN 978-1-84150-173-4
  5. ↑ „Viggo Mortensen Replaces Christoph Waltz As Sigmund Freud In David Cronenberg's 'The Talking Cure'”. The Playlist. 9.ožujka 2010.. Pristupljeno May 18, 2011. 
  6. ↑ „Keira Knightley Takes The Talking Cure”. Empire. 23.prosinca 2009.. Pristupljeno May 18, 2011. 
  7. ↑ „2012 Official Selection”. Cannes. Pristupljeno 19.travnja 2012. 
  8. ↑ „Cannes Film Festival 2012 line-up announced”. timeout. Arhivirano iz originala na datum 2012-12-20. Pristupljeno 19.travnja 2012. 

Vanjske veze uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=David_Cronenberg&oldid=41359678