Koordinate: 42° 49′ 16" SGŠ, 19° 31′ 13" IGD
Kolašin je gradsko naselje u opštini Kolašin u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 2989 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2817 stanovnika).

Kolašin


Kolašin - pogled na grad

Grb
Grb
Osnovni podaci
Opština Kolašin
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 2989
Geografija
Koordinate 42°49′16″N 19°31′13″E / 42.821166°N 19.520166°E / 42.821166; 19.520166
Nadmorska visina 1016 m
Kolašin na mapi Crne Gore
Kolašin
Kolašin
Kolašin (Crne Gore)
Ostali podaci
Poštanski kod 81210
Pozivni broj 020
Registarska oznaka KL

Geografija uredi

Po veličini teritorije opština Kolašin zauzima šesto mjesto u Republici Crnoj Gori sa površinom od 894 km². Kolašin se prostire u gornjim i srednjim tokovima rijeka Tare i Morače. Okružen je planinskim grebenima i vrhovima planina: Sinjavine, Bjelasice, Komova i Vučja. Grad Kolašin su osnovali Turci 1651. kao svoje utvrđenje i karavansku stanicu od primorja prema sjeveru.

Demografija uredi

Opština broji blizu 12.000 stanovnika. Grad Kolašin, kao sjedište opštine, sa prigradskim naseljima ima oko 6.000 stanovnika. Područje Kolašina naseljavaju uglavnom Rovčani, Moračani, Vasojevići, Uskoci i doseljenici iz raznih krajeva.

Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Godina Stanovnika
1948. 1441 [1]
1953. 1644
1961. 1870
1971. 2421
1981. 2699
1991. 2817 2807
2003. 2989 3003
2011. 2747

}

Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2]
Crnogorci
  
1798 60.15%
Srbi
  
998 33.38%
Muslimani
  
30 1.00%
Jugosloveni
  
14 0.46%
Hrvati
  
5 0.16%
Slovenci
  
1 0.03%
Rusi
  
1 0.03%
Makedonci
  
1 0.03%
Italijani
  
1 0.03%
nepoznato
  
10 0.33%


|}

Naseljena mjesta uredi

Babljak, Bakovići, Bare, Bare Kraljske, Blatina, Bojići, Breza, Cerovice, Crkvine, Donje Lipovo, Dragovića Polje, Drijenak, Drpe, Dulovine, Đuđevina, Gornja Rovca - Bulatovići, Gornje Lipovo, Izlasci, Jabuka, Jasenova, Kolašin, Kos, Liješnje, Lipovska Bistrica, Lug, Ljevišta, Ljuta, Manastir Morača, Mateševo, Međuriječje, Mioska, Moračka Bistrica, Moračko Trebaljevo, Mrtvo Duboko, Mujića Rečine, Mušovića Rijeka, Ocka Gora, Oćiba, Osretci, Padež, Pčinja, Petrova Ravan, Plana, Požnja, Radigojno, Raičevina, Raško, Ravni, Redice, Rovačko Trebaljevo, Sela, Selišta, Sjerogošte, Skrbuša, Smailagića Polje, Smrče, Sreteška Gora, Starče, Svrke, Tara, Trnovica, Ulica, Uvač, Velje Duboko, Višnje, Vladoš, Vlahovići, Vojkovići, Vranještica, Vrujica i Žirci.

Saobraćajna povezanost uredi

Kolašin ima povoljan turističko geografski položaj i svrstava se u značajan tranzitni turistički centar u Crnoj Gori, jer kroz njega prolazi pruga BeogradBar, kao i magistralni put PodgoricaBeograd.

Udaljenost Kolašina od nekih važnijih lokacija u ukruženju i Crnoj Gori:

  • Aerodrom Golubovci 80 km
  • Luka Bar 150 km
  • Podgorica 75 km
  • Beograd 395 km
  • Novi Sad 470 km
  • Niš 340 km
  • Sarajevo 400 km
  • Zagreb 737 km
  • Dubrovnik 220 km
  • Ljubljana 945 km
  • Skopje 300 km

Turizam uredi

Kolašin mnogi nazivaju i vazdušnom banjom imajući pri tom u vidu izvanredne i veoma povoljne klimatske uslove. Području Kolašina izuzetnu vrijednost daju planine koje ga okružuju. Sve te planine su ispresjecane planinarskim transverzalama kojima se, naročito ljeti, kreću planinari i izletnici, odlazeci u posjetu pojedinim predjelima. Posebno ih privlače vrhovi kojih na ovim planinama ima zaista mnogo. Na Sinjavini je najpoznatiji Jablanov vrh (2203 m), na Bjelasici Troglava (2075 m) i Zekova Glava (2116 m), zatim [Komovi] (2484 m) idr. Neke od ovih planina, kao Bjelasica, obiluju izuzetnim terenima za smučanje, koji se nalaze na svega par kilometara od grada. Posebno mjesto među prirodnim ljepotama su pejsaži kanjona, planinskih ljepotica rijeka Tare, Morače i Mrtvice. U Kolašinu se nalazi jedinstvena botanička bašta koja predstavlja pravi dragulj u pogledu flore kontinentalnog dijela Crne Gore

Biogradska Gora i Biogrdasko jezero uredi

Najznačajnija lokalna atrakcija je Nacionalni park Biogradska gora koji se nalazi između planinskih vrhova Bjelasice i zauzima površinu od 4.000 ha, od čega je pod šumom oko 2.600 ha, a ostatak čine planinski pašnjaci i livade. Biogradska gora predstavlja jednu od tri poslednje prašume u Evropi. U središtu Nacionalnog parka nalazi se Biogradsko Jezero koje je pravi biser planine Bjelasice, a pripada glupi ledničkih jezera koji se u narodu još i zovu "gorske oči".

Manastir Morača uredi

Na području Kolašina postoji dosta značajnih kulturno - istorijskih spomenika iz starije prošlosti, koji su odavno našli značajno mjesto u istoriji i kulturnoj baštini. Najznačajniji od tih spomenika je svakako Manastir Morača koji se nalazi na desnoj obali istoimene rijeke. Sazidan je 1252. godine. Podigao ga je Stevan, sin Vukanov a unuk Stevana Nemanje.

Sport uredi

U Kolašinu postoji nekoliko uspješnih sportskih kolektiva među kojima se izdvojio Košarkaški Klub Gorštak, koji je iznjedrio nekoliko vrhunskih sportista među kojima je najpoznatiji bivši igrač Budućnosti, Partizana, Kindera, a sad igrač grčkog Panatinaikosa Vlado Šćepanović i Marko Nicović, poznati sportista i karatista.

Istaknute ličnosti uredi

  • Veljko Vlahović, revolucionar i narodni heroj
  • Vlado Šćepanović, poznati košarkaš
  • Sekula Drljević, pravnik, političar, publicista
  • Branko Bulatović - "Bata", poznati fudbalski i sportski radnik, generalni sekretar FSCG
  • Marko Nicović, poznati karatista i instruktor
  • Minja Vojvodić, poznati glumac
  • Milovan Jakšić, golman reprezentacije Jugoslavije

Galerija slika uredi

Reference uredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
  2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488

Vanjske veze uredi

|}