Opština broji blizu 12.000 stanovnika. Grad Kolašin, kao sjedište opštine, sa prigradskim naseljima ima oko 6.000 stanovnika.
Područje Kolašina naseljavaju uglavnom Rovčani, Moračani, Vasojevići, Uskoci i doseljenici iz raznih krajeva.
Po popisu iѕ 2003. godine 50,50% stanovništva se izjasnilo kao Crnogorci, 45% kao Srbi.
Stanovništvo u ovom naselju veoma je heterogeno, a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [3]
|
---|
|
m |
| |
ž |
? |
2 |
|
|
4 |
80+ |
9 |
|
|
21 |
75-79 |
20 |
|
|
43 |
70-74 |
36 |
|
|
61 |
65-69 |
58 |
|
|
57 |
60-64 |
59 |
|
|
72 |
55-59 |
48 |
|
|
58 |
50-54 |
88 |
|
|
81 |
45-49 |
100 |
|
|
126 |
40-44 |
140 |
|
|
131 |
35-39 |
128 |
|
|
125 |
30-34 |
108 |
|
|
95 |
25-29 |
87 |
|
|
99 |
20-24 |
110 |
|
|
131 |
15-19 |
164 |
|
|
114 |
10-14 |
116 |
|
|
112 |
5-9 |
103 |
|
|
110 |
0-4 |
81 |
|
|
92 |
prosek |
95 |
|
|
15 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2003.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2003.
| Broj domaćinstava
|
448
|
471
|
538
|
687
|
768
|
842
|
899
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2003.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
897
|
140
|
156
|
158
|
241
|
134
|
51
|
15
|
-
|
2
|
-
| |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
| Broj domaćinstava
|
1157
|
462
|
651
|
21
|
20
|
3
|
1218
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
343
|
657
|
156
|
57
|
5
|
|
|
|
|
|
| |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
---|
Muški
|
528
|
30
|
1
|
-
|
77
|
18
|
9
|
35
|
52
|
51
|
Ženski
|
377
|
8
|
-
|
-
|
40
|
6
|
1
|
43
|
64
|
14
|
Oba
|
905
|
38
|
1
|
-
|
117
|
24
|
10
|
78
|
116
|
65
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
---|
Muški
|
4
|
7
|
140
|
28
|
22
|
45
|
-
|
-
|
9
|
Ženski
|
7
|
6
|
60
|
58
|
33
|
34
|
-
|
-
|
3
|
Oba
|
11
|
13
|
200
|
86
|
55
|
79
|
-
|
-
|
12
|
Babljak, Bakovići, Bare, Bare Kraljske, Blatina, Bojići, Breza, Cerovice, Crkvine, Donje Lipovo, Dragovića Polje, Drijenak, Drpe, Dulovine, Đuđevina, Gornja Rovca - Bulatovići, Gornje Lipovo, Izlasci, Jabuka,
Jasenova, Kolašin, Kos, Liješnje, Lipovska Bistrica, Lug, Ljevišta, Ljuta, Manastir Morača, Mateševo, Međuriječje, Mioska, Moračka Bistrica, Moračko Trebaljevo, Mrtvo Duboko, Mujića Rečine, Mušovića Rijeka,
Ocka Gora, Oćiba, Osretci, Padež, Pčinja, Petrova Ravan, Plana, Požnja, Radigojno, Raičevina, Raško,
Ravni, Redice, Rovačko Trebaljevo, Sela, Selišta, Sjerogošte, Skrbuša, Smailagića Polje, Smrče, Sreteška Gora, Starče, Svrke, Tara, Trnovica, Ulica, Uvač, Velje Duboko, Višnje, Vladoš, Vlahovići, Vojkovići,
Vranještica, Vrujica i Žirci.
Kolašin mnogi nazivaju i vazdušnom banjom imajući pri tom u vidu izvanredne i veoma povoljne klimatske uslove.
Području Kolašina izuzetnu vrijednost daju planine koje ga okružuju. Sve te planine su ispresjecane planinarskim transverzalama kojima se, naročito ljeti, kreću planinari i izletnici, odlazeci u posjetu pojedinim predjelima. Posebno ih privlače vrhovi kojih na ovim planinama ima zaista mnogo. Na Sinjavini je najpoznatiji Jablanov vrh (2203 m), na Bjelasici Troglava (2075 m) i Zekova Glava (2116 m), zatim [Komovi] (2484 m) idr. Neke od ovih planina, kao Bjelasica, obiluju izuzetnim terenima za smučanje, koji se nalaze na svega par kilometara od grada.
Posebno mjesto među prirodnim ljepotama su pejsaži kanjona, planinskih ljepotica rijeka Tare, Morače i Mrtvice.
U Kolašinu se nalazi jedinstvena botanička bašta koja predstavlja pravi dragulj u pogledu flore kontinentalnog dijela Crne Gore
Biogradska Gora i Biogrdasko jezeroUredi
Najznačajnija lokalna atrakcija je Nacionalni park Biogradska gora koji se nalazi između planinskih vrhova Bjelasice i zauzima površinu od 4.000 ha, od čega je pod šumom oko 2.600 ha, a ostatak čine planinski pašnjaci i livade. Biogradska gora predstavlja jednu od tri poslednje prašume u Evropi. U središtu Nacionalnog parka nalazi se Biogradsko Jezero koje je pravi biser planine Bjelasice, a pripada glupi ledničkih jezera koji se u narodu još i zovu "gorske oči".