1963

godina
(Preusmjereno sa stranice 1963.)

Godina 1963 (MCMLXIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1930-e  1940-e  1950-e  – 1960-e –  1970-e  1980-e  1990-e
Godine: 1960 1961 196219631964 1965 1966
1963. po kalendarima
Gregorijanski 1963. (MCMLXIII)
Ab urbe condita 2716.
Islamski 1382–1383.
Iranski 1341–1342.
Hebrejski 5723–5724.
Bizantski 7471–7472.
Koptski 1679–1680.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 2018–2019.
Shaka Samvat 1885–1886.
Kali Yuga 5064–5065.
Kineski
Kontinualno 4599–4600.
60 godina Yin Voda Zec
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11963.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Federativna Narodna Republika Jugoslavija je proměnila ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.

1963:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Temperaturna anomalija u zimu 1962/63.
  • 19. 1. - The Beatles izvode na televiziji svoj novi singl (drugi u UK) Please Please Me i privlače pažnju zavejane nacije.
  • 20. 1. - Konfrontasi: Indonezija objavljuje da će sprečiti formiranje Malezije, tj. ujedinjenje Malaje i Singapura sa teritorijama na Borneu, Sabahom i Saravakom (do 1966).
  • 22. 1. - De Gaulle i Adenauer potpisali Elizejski ugovor - pečat na pomirenje Francuske i Nemačke.
  • 23. 1. - VII Kongres Narodne omladine Jugoslavije u Beogradu - ubuduće Savez omladine Jugoslavije. Tito kritikuje kampanju protiv zanatlija.[1], takođe krivi spoljne "elemente dezintegracije" za neke probleme.[2]
  • 23. 1. - Dvostruki agent Kim Philby je nestao u Bejrutu - otišao je u SSSR.
  • 23. 1. - Napadom gerile PAIGC u Portugalskoj Gvineji počinje Rat za nezavisnost Gvineje Bisau (do 1974).
  • 26. 1. - Nacionalni referendum u Iranu podržava Belu revoluciju, niz radikalnih reformi koje je istakao šah Mohamed Reza Pahlavi. Najnezadovoljniji su zemljoposednici i šiitsko sveštenstvo.
  • 29. 1. - Titove izjave u Varšavi protumačene kao približavanje sovjetskom bloku. (NYT)
  • 30. 1. - Američki State Department kritikuje kanadskog premijera Diefenbakera koji je nejasan po pitanju prihvatanja nuklearnog oružja - kanadski ambasador povučen iz SAD a državni sekretar Dean Rusk se izvinjava.
  • Zima 1962/63. je oštra, u Britaniji je poznata kao Big Freeze of 1963. Najniže dnevne temperature u FNRJ: u Zagrebu 16. 1. je -15,4 st., u Sarajevu 24. 1. je -21,8 st., u Beogradu istog dana -21 (ledeni dani od 12. 1. do 9. 2. bez prekida).[3] Na Igmanu, mjesto Mrazište, zabilježeno je -43,5 stepeni 25. januara.
    • Sneg: 27. januara 55 cm u Požegi i Kruševcu, čak 124 centimetra u Leskovcu.[4]

Februar/Veljača uredi

  • 1. 2. - U ekvadorskom mestu Biblián se srušila kapela samostanske škole, stradalo je preko 100 đaka.
  • 1. 2. - Civilni i vojni avion se sudarili iznad Ankare, stradalo je 17 ljudi u avionima i 87 na zemlji.
  • 2. 2. - Smenjen direktor GRU Ivan Serov, povod je slučaj Olega Penkovskog.
  • 2. 2. - Operacija Coldstore u koloniji Singapur: uhapšeno je 113 navodnih komunističkih simpatizera, Lee Kuan Yewova Narodna akcija sigurno pobeđuje na izborima u septembru.
  • 5. 2. - Predmet Van Gend en Loos: pravo Evropske zajednice ima izravni učinak.
  • 5. 2. - Kanadskom premijeru Diefenbakeru izglasano nepoverenje, izbori u aprilu.
  • 8. 2. (14. ramazan) - Vojni udar u Iraku, izveden od partije Baas, prvi od dva ove godine - zbačen i ubijen premijer gen. Abd al-Karim Qasim, slede krvave čistke osumnjičenih komunista.
  • 8. 2. - Američkim građanima zabranjene putne, finansijske i trgovačke transakcije sa Kubom.
  • 10. 2. - Članak u "Pravdi" brani jugoslovenski socijalizam od kineskih napada, tako da sugeriše da je Tito promenio stav o posebnom putu u socijalizam.[5]
  • ca. 11. 2. - Kinesko-sovjetski raskol: kineski Ženmin žibao poručuje Sovjetima da se ideološki raskid može izgladiti samo osudom jugoslovenskog "revizionizma". (NYT)
  • 19. 2. - U SAD izdata knjiga The Feminine Mystique spisateljice Betty Friedan, što se smatra pokretačem "drugog talasa" američkog feminizma.
  • 15 - 20. 2. - Sastanak SEV u Moskvi: razgovara se o specijalizaciji i nadnacionalnom planiranju, Rumunija odbija poljoprivrednu ulogu. Koncept napušten na julskom sastanku.[6]
  • 20. 2. - Odlukom Skupštine Srbije, osnovan Istorijski muzej Srbije.
  • 20. 2. - Prikazan How the West Was Won, jedan od dva igrana filma u tehnici Cinerama.
  • 21. 2. - Libijski grad Mardž razoren u zemljotresu, preko 300 mrtvih.
 
Predsednička medalja slobode

Mart/Ožujak uredi

  • 1. 3. - Početak djelovanja Eurocontrola, organizacije za kontrolu zračnog prometa - u početku ga slijede samo Z. Njemačka i zemlje Beneluxa.
  • 2. 3. - Kinesko-pakistanski sporazum o granici u regionu Kašmiru (između današnjih Shaksgama i Gilgit-Baltistana): Kina dobija više nego što daje.
  • 4. 3. - Delegacija Francuske KP u poseti Beogradu, prva od raskida 1948.
  • 4. 3. - Presude za pokušaj atentata na De Gola prošlog avgusta: šest smrtnih kazni, tri u odsustvu. Sve izmenjene, osim za Jean Bastien-Thiryja, koji je streljan već 11. marta.
  • 4. 3. - Kuvajt je nakon dve godine nezavisnosti primljen u UN - SSSR je odustao od veta.
  • 5. 3. - Patsy Cline, superzvezda country muzike, poginula u avionskoj nesreći sa još dvojicom izvođača i menadžerom.
  • 7. 3. - Otvorena Zgrada Pan Am u Njujorku (od 1981 MetLife), komercijalna zgrada sa najvećom kvadraturom do tada (263.985 kvm).
  • 7. 3. - Fronta za oslobođenje Québeca izvela prvu akciju (djeluju do 1970).
  • 8. 3. - Državni udar u Siriji: ogranak partije Baas dolazi na vlast vojnim udarom u savezu sa naseristima.
  • 9. 3. - Mohammed Daoud Khan, kraljev rođak i premijer Afganistana prinuđen na ostavku posle skoro deceniju na čelu (vraća se kao predsednik 1973-78). Ovo omogućuje deblokadu granice sa Pakistanom.
  • 17. 3. - Erupcija vulkana Agung na Baliju, najmanje 1.100-1.500 mrtvih u okolnim selima i još oko 400 u kasnijim događajima.
 
The Beatles

April/Travanj uredi

  • 1. 4. - U SAD kreće dugogodišnja sapunica General Hospital - preko 14.300 epizoda do polovine 2019, što nije kraj.
  • 2. 4. - Pobuna u argentinskoj mornarici, vrhunac sukoba između antiperonističkih i tolerantnijih elemenata oružanih snaga - vojska i avijacija ugušili pobunu za tri dana.
  • 6. 4. - Sporazum o prodaji Polarisa: SAD će dati Britaniji elemente podmorničkog raketnog sistema.
  • 6. 4. - U razgovoru sa predstavnicima zanatlija, Tito priznaje da su porezi preveliki i da su "levičarska brzina i devijacije" krivi za "česte progone i frontalne napade" - prošle godine je zatvoreno nekoliko hiljada radnji. SIV 19. aprila smanjuje porez zanatlijama za 20%,[8] ali radnje se sporo obnavljaju zbog "lokalnih birokrata".[9]
 
Amblem SFRJ - šest baklji
  • 7. 4. - Skupština FNRJ donosi Ustav, nazvan još i "Povelja samoupravljanja.
    • FNR Jugoslavija promijenila ime u Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.
    • Savezna skupština ima pet veća: Savezno veće je veće delegata građana u opštinama i republikama; Privredno, Prosvetno-kulturno, Socijalno-zdravstveno i Organizaciono-političko veće su sastavljeni od delegata radnih ljudi u radnim zajednicama;
    • samoupravljanje kao neotuđivo pravo;
    • razdvojene funkcije Predsednika Republike (Tito, bez ograničenja mandata) i predsednika SIV-a; uvedeni Ustavni sud, potpredsednik Republike (Aleksandar Ranković, mala ovlašćenja) i Savet federacije.
    • Donesen je i novi izborni zakon - komplikovan, navodno po uzoru na "anglo-saksonsku samoupravu".[10]
    • Narednih dana doneti i ustavi socijalističkih republika i statuti pokrajina (Kosovo i Metohija se ranije nazivalo autonomna oblast).
  • 8. 4. - 35. dodjela Oscara: najbolji film "Lorens od Arabije", ukupno sedam nagrada od 10 nominacija.
  • 8. 4. - Izbori u Kanadi: pobeđuju liberali Lestera B. Pearsona (premijer do 1968). On će dozvoliti raspoređivanje američkog nuklearnog oružja u Kanadi.
  • 10. 4. - Potonuće nuklearne podmornice USS Thresher sa 129 članova posade.
  • 10. 4. - U Dallasu je neko pucao na desničarskog bivšeg gen. Edwina Walkera - izgleda da je to bio Lee Harvey Oswald.
 
Ivan XXIII.
  • 11. 4. - Pacem in terris je posljednja enciklika pape Ivana XXIII., prva upućena "svim ljudima dobre volje" a ne samo katolicima.
  • 12. 4. - Birminghamska kampanja za ljudska prava: Martin Luther King, Jr. i još neki uhapšeni u Birmingemu, Alabama, zbog "neovlašćenog paradiranja". King 16. 4. piše Pismo iz Birminghamskog zatvora, opravdanje strategije nenasilnog otpora i kršenja nepravednih zakona.
  • 12. 4. - Prva akcija Konfrontasija: indonežanska grupa zauzela policijsku stanicu u mestu Tebedu.
  • 14. 4. - Osnovan Zavod za mentalno zdravlje u Palmotićevoj u Beogradu, prva socijalno-psihijatrijska ustanova na Balkanu.
  • april - Zatvoren beogradski dvonedeljnik "Danas", navodno zbog nedostatka sredstava[11] (poslednji broj u stvari izašao 27. februara[12]).
  • april - Demontirane su sve američke rakete PGM-19 Jupiter, koje su bile postavljene u Turskoj i Italiji (→ Kubanska raketna kriza).
 
Zastava Iraka
 
Zastava Sirije

Maj/Svibanj uredi

 
Papua u Indoneziji
  • 1. 5. - Bivša holandska Zapadna Nova Gvineja, tj. Privremena izvršna uprava UN, je prenesena u suverenitet Indonezije pod nazivom Zapadni Irijan.
  • 2 - 3. 5. - Birminghamska kampanja, Dečija krusada: đaci marširaju, uhapšeno ih je preko 600. Sutradan su upotrebljeni snažni šmrkovi i psi - slike su obišle svet.
  • 3. 5. - Pan Amov avion sleteo u Beograd.[13]
  • 8. 5. - U Britaniji završena senzacionalna parnica za razvod između vojvode i vojvotkinje od Argylla, sa tvrdnjama o njenim mnogim ljubavnicima i predstavljenim polaroid-fotografijama seksualnih aktivnosti.
  • maj - Parafiran sporazum sa Rumunijom o gradnji HE Đerdap[7].
  • 4. 5. - Američki državni sekretar Dean Rusk navratio u Beograd[7]. Tito izražava želju da poboljša odnose sa SAD. (NYT)
  • 4. 5. - U potonuću broda na Nilu stradalo 185 hadžija.
  • 8. 5. - U gradu Huế, Južni Vijetnam, ubijeno devet budista koji su protestovali zbog zabrane isticanja budističke zastave na Budin rođendan. To je početak Budističke krize u zemlji sa budističkom većinom, ali katoličkim predsednikom Ngo Dinh Diemom.
  • 8. 5. - Generalni sekretar U Thant u Beogradu.
 
Zgrade Generalštaba i Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu
  • 10. 5. - Raskol u SPC, nakon što američki vladika Dionisije Milivojević odbija raščinjenje od strane arhijerejskog Sabora SPC (pod uticajem komunističkih vlasti) - nastaje "Slobodna Srpska pravoslavna crkva".
  • 11. 5. - Podmetnute bombe u objekte u kojima su boravili Martin Luther King, Jr. i drugi lideri crnačkog protesta u Birminghamu, Alabama, u čemu je učestvovala policija - dolazi do nereda.
  • 12. 5. - Osnovana Škola za dizajn u Beogradu.
  • 14. 5. - Pobuna Tuarega u Maliju - poraženi sledeće godine.[14]
  • 15. 5. - U službu ulazi R-21, prva sovjetska raketa koja se ispaljuje sa podmornice.
  • 18. 5. - Sukarno je proglašen za doživotnog predsednika Indonezije (smenjen 1967).
  • 18. 5. - Peti plenum CK SKJ: Tito napada "kineske dogmate" i njihovu "ratnohuškačku politiku"[15][16]
  • ca. 18. 5. - Jugoslavija će dati šest miliona dolara vojne pomoći Indiji, "za odbranu od komunističke Kine". (NYT)
 
Petrosjanova statua

Jun/Juni/Lipanj uredi

  • maj - jun - Savezni, republički i lokalni izbori u SFRJ: zborovi birača su utvrdili kandidate, opštinske skupštine su među njima izabrale poslanike za veća radnih zajednica; republička i Savezno veće su izabrani neposredno; republičke i pokrajinske skupštine biraju poslanike za Veće naroda Savezne skupštine[17].
  • 31. 5. - 2. 6. -   Na svetskom šampionatu u rvanju u Sofiji, zlatnje medalje uzeli Borivoje Vukov i Stevan Horvat a srebrnu Branislav Simić.
  • 3. 6. - Umro papa Ivan XXIII.
  • 3. 6. - Južnovijetnamska vojska izliva hemikalije na glavu budistima koji se mole u Hueu - SAD privatno upozoravaju Diemovu vladu.
  • 3. 6. - Northwest Airlines Flight 293: vojni čarter pao u more pored Aljaske, stradale 103 osobe.
  • 5. 6. - Savezni sekretarijat industrije objavio uslove za učešće stranaca u gradnji kapitalnih projekata u SFRJ.[18]
  • 5. 6. - Pokret 15. hordad: neredi u Iranu sa stotinama mrtvih i ranjenih, dan nakon hapšenja Homeinija koji je osudio šaha i njegove reforme.
  • 5. 6. - Afera Profumo: britanski državni sekretar za rat John Profumo podneo ostavku, priznavši da je lagao Parlament.
  • 7. 6. (15-Muharram-1383) - U senegalskom gradu Touba otvorena najveća džamija u supsaharskoj Africi, sedište muridijskog bratstva.
 
Spomenik Thích Quảng Đứcu
  • 11. 6. - Budistički monah Thích Quảng Đức se spalio u Saigonu, protestujući zbog represije nad budistima.
  • 11. 6. - Guverner George Wallace stoji na vratima Univerziteta Alabama, kako bi sprečio ulazak crnih studenata - uklonio se nakon što je Nacionalna garda Alabame federalizovana kako bi sprovela predsedničko naređenje.
  • 11. 6. - U obraćanju naciji, preds. Kenedi predlaže Zakon o građanskim pravima (donesen 1964).
  • 12. 6. - U državi Misisipi ubijen Medgar Evers, crni aktivista za ljudska prava.
 
"Kleopatra"
  • 12. 6. - Premijera filma "Kleopatra" - do tada najskuplji film, komercijalni neuspeh uprkos najvećoj gledanosti.
  • 15. 6. - Kinesko-sovjetski raskol: Maovo pismo od 25 tačaka osporava sovjetsku liniju i njihovo prvenstvo.
 
Soko G-2 Galeb u Parizu
 
Valentina Tereškova
  • 16. 6. - Valentina Tereškova je prva žena u svemiru, na trodnevnom putovanju u Vostoku 6. U orbiti se od 14-og nalazi i Valerij Bikovski koji će postavlja rekord sa pet dana.
  • 16. 6. - Izbori za Savezno i republička veća u SFRJ. Glasači potvrđuju 120 kandidata za Savezno veće koje su izabrale opštinske skupštine.[19]
  • 17. 6. - Odobreno prvo izdanje ASCII koda.
  • 17. 6. - Grčki premijer Konstantinos Karamanlis napušta položaj posle osam godina, usled sukoba s dvorom.
  • 19. 6. - Sovjetski Mars 1 je prva letelica pored Marsa, ali zbog kvara antene nema nikakvih podataka.
 
Papa Pavao VI. (1963-78)
  • 21. 6. - Milanski nadbiskup Giovanni Montini je novi papa Pavao VI. (do 1978).
  • 21. 6. - Albanski Radio Tirana javlja da je u Kukësu osuđena "grupa agenata SAD i Jugoslavije", od toga trojica na smrt, optužena da je pomagala "američkim agentima ubačenim padobranom u Albaniju da organizuju ustanak"[7].
  • 21. 6. - Prekid pregovora o pristupanju Bruneja Maleziji.[20]
  • 22. 6. - Zapadna Nemačka i Jugoslavija započinju prve zvanične razgovore nakon šest godina.
  • 24 - 25. 6. - Na ekonomskoj konferenciji CK istočnonemačke Partije socijalističkog jedinstva usvojene smernice Novog ekonomskog sistema planiranja i uprave, zamena za petogodišnje planove (Državni savet usvaja 15. jula).
 
Kenedi u Berlinu
  • 26. 6. - Kenedi u podeljenom Berlinu: Ich bin ein Berliner!.
  • 26. 6. - Levi Eškol je novi premijer Izraela (do 1969), nakon što je David Ben-Gurion odstupio iz ličnih razloga.
  • 27. 6. - Jugoslavija protestuje NR Kini zbog izjava Liu Shao-chija i Choe Yong Kena. (NYT)
  • 28. 6. - Peti plenum Savezne konfe­rencije SSRN Jugoslavije: jedan broj vodećih funkcionera oslobođen dužnosti usled prezauzetosti, među kojima i Tito, novi predsednik SSRNJ Lazar Koliševski, generalni sekretar Milentije Popović.
  • 29. 6. - Edvard Kardelj je novi predsednik Savezne skupštine; sutradan prva sednica, izbor članova Saveta federacije.
  • 30. 6. - Na zajedničkoj sednici svih veća Savezne skupštine Josip Broz Tito izabran za predsednika republike, a za potpredsednika Aleksandar Ranković, koji je time viđen kao Titov naslednik[21] (do pada 1966). U nastavku na sednici Saveznog veća Petar Stambolić izabran za predsednika Saveznog izvršnog veća (do 1967).
    • U inostranstvu se misli da prejudiciranje Rankovića kao Titovog naslednika i "diktatura srpske Udbe" može staviti nacionalni problem u prvi plan[22].
  • 30. 6. - Masakr u Ciaculliju: u eksploziji auto-bombe u predgrađu Palerma poginulo sedam policajaca i vojnika - vrhunac Prvog mafijaškog rata.

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Petar Stambolić
  • 2. 7. - Svetski rekorder u skakanju motkom Brian Sternberg polomio vrat na treningu i ostao kvadriplegičar.
  • 3. 7. - Svetozar Gligorić pobedio svetskog šampiona Tigrana Petrosjana na turniru u Los Angelesu.
  • 3. 7. - Pobuna u Ar-Rashidu: neuspešni komunistički pokušaj da obore iračku baasističku vladu.
  • 5. 7. - U Moskvi počinju sovjetsko-kineski razgovori: NR Kina se protivi miroljubivoj koegzistenciji, kampanji protiv Staljinovog kulta ličnosti itd.
  • 6. 7. - Jugoslavija optužuje Albaniju za subverzivne aktivnosti.
  • 6. 7. - Prvi sastanak parlamentarne antimafijaške komisije u Italiji.
  • 7. 7. - Predsednički izbori u Argentini: izabran centrista Arturo Umberto Illia (do 1966).
  • jul? - Konsituisane republičke i pokrajinske skupštine u SFRJ, predsednici: Rato Dugonjić (Bosna i Hercegovina), Andrija Mugoša (Crna Gora), Ivan Krajačić (Hrvatska), Vidoe Smilevski (Makedonija), Ivan Maček (Slovenija), Du­šan Petrović (Srbija), Stanoje Aksić (Kosovo) i Radovan Vlajković (Vojvodina)[17].
  • 7. 7. - Teroristička skupina Tolić - Oblak prešla talijansku granicu - ubrzo uhvaćeni.
  • 8. 7. - Miroslav Cerar osvojio zlatnu medalju na Evropskom prvenstvu u Beogradu.
  • 11. 7. - Vojni udar u Ekvadoru: preds. Monroy zbačen dan nakon što je na prijemu pijan vređao američkog ambasadora, adm. Jijón je v.d. predsednika do 1966.
  • 12. 7. - Lansiran prvi američki izviđački satelit iz programa KH-7 Gambit, s rezolucijom manjom od metra.
  • 12. 7. - Počinjeno prvo od Moors ubistava: petoro dece do 1965.
  • 14. 7. - Pronađen i ubijen zaverenik Clément Barbot, nekadašnji šef Tonton Macoute - pošto je preds. Duvalieru ranije bilo rečeno da se Barbot pretvorio u crnog psa, ovaj je naredio ubijanje svih takvih pasa.
  • jul - U Atini održana prva svetska konferencija o miru putem zakona - program za jačanje međunarodnog prava i sudske mašinerije (od komunističkih zemalja prisutna samo Jugoslavija).
  • jul - Sarajevski okružni tužilac zabranio distribuciju filma "Grad"[11].
  • 18. 7. - Sirijski naseristi, na čelu s puk. Jassemom Alwanom, pokušali vojni udar protiv Baasove vlade, u borbama stradaju stotine ljudi - kraj naserističkog uticaja u zemlji, 27 oficira će biti pogubljeno.
  • 19. 7. - Test pilot Joseph A. Walker dostigao visinu od 105,9 km na raketnom avionu North American X-15 (u avgustu još jedan rekord, ali nezvanični, od 107,96 km).
  • 20. 7. - Kinesko-sovjetski raskol: dvonedeljni razgovori sovjetske i kineske KP u Moskvi okončani bez uspeha.
  • 20. 7. - U Moskvi potpisan sporazum po kome SSSR šalje u SFRJ raznu opremu, npr. dve termocentrale od 100 MW i opremu za željezaru u Zenici.[23]
 
Zemljotres u Skoplju: sat na staroj železničkoj stanici

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Marš za slobodu na Washington
  • 24. 8. - State Department šalje "telegram 243" (Cable 243) američkoj ambasadi u Sajgonu: ili će predsednik Diem smeniti svog brata, ili će SAD "istražiti mogućnost alternativnog vođstva u Južnom Vijetnamu".
  • 24. 8. - Odigrane prve utakmice Bundeslige.
  • 24. 8. - Levičarski gerilci iz FALN oteli igrača Real Madrida Alfreda Di Stéfana iz hotela u Karakasu - pušten je dva dana kasnije.
  • 28. 8. - Martin Luther King predvodi Marš za slobodu na Washington u kojem sudjeluje 250 000 ljudi i drži svoj poznati govor (I Have a Dream) ispred Lincolnovog Memorijala.
  • 30. 8. - Na Radio izložbi u Berlinu, Philips predstavio prvu audio kasetu, Compact Cassette, namenjenu diktafonima.
  • 30. 8. - Proradio "Crveni telefon" između Moskve i Washingtona - zapravo teleprinter.
  • avgust-septembar - Jugoslovenski pukovnik Branko Pavlović je v.d. komandanta UNYOM-a, Osmatračke misije UN u Jemenu, u kome je građanski rat.
  • 31. 8. - Premijer Lee Kuan Yew proglašava de fakto nezavisnost Singapura - ovoga dana je trebala biti proglašena Malezija, što je odloženo do 16. septembra radi UN misije ispitivanja volje stanovnika Saravaka i Sabaha, koji su danas takođe objavili de fakto nezavisnost.[25]

Septembar/Rujan uredi

 
Stadion Crvena zvezda
  • 1. 9. - Odigrana prva utakmicaa na Stadionu Crvena zvezda: Crvena zvezda - Rijeka 2:1 (neformalni naziv "Marakana", od 2014. Stadion Rajko Mitić).
  • 4. 9. - Swissair Flight 306: avion pao ubrzo po poletanju iz Züricha, stradalo svih 80 p. i č. p., uključujući 43 meštanina malog sela Humlikon.
  • 7. 9. - Zapadna Nemačka će platiti Jugoslaviji odštetu za žrtve medicinskih eksperimenata. (NYT)
  • 10. 9. - Mafijaški bos na Siciliji Bernardo Provenzano optužen za ubistvo - biće uhapšen tek 2006.
  • 12. 9. - 52. konferencija Interparlamentarne unije u Beogradu.
  • 12. 9. - Potpisan Ankarski sporazum o odnosima EEZ i Turske - kretanje prema carinskoj uniji s krajnjim ciljem članstva.
  • 12. 9. - Pobuna narednika u Braziliji, jer im je uskraćeno učešće u politici.
 
Brana Kanjona Glen 1965.
  • 13. 9. - Završeno je nalivanje betona na Brani Kanjona Glen na rijeci Colorado u Arizoni, visine 220 m; ostali radovi završeni do 1966, jezeru Powell ispred brane je potrebno do 1980. da se napuni, tada do 30 kubnih kilometara.
  • 15. 9. - Podmetnuta bomba u baptističku crkvu u Birminghamu, Alabama, poginule četiri devojčice na nedeljnoj školi.
  • 15. 9. - Pošto je odobren prvi ustav Alžira, kojim je uspostavljen jednopartijski sistem, predsednik ministarskog veća Ahmed Ben Bella postaje prvi predsednik zemlje (zbačen 1965).
  • septembar - Na sajmu u Frankfurtu predstavljen Porsche 911.
  • septembar? - Stana Tomašević postaje ambasador u Norveškoj - prva žena ambasador iz SFRJ[26].
  • septembar - Nemačke novine pišu da je u Jugoslaviji dozvoljeno izdavanje sedam katoličkih tjednika, tiraže 150.000.[27]
  • septembar - Pojavio se strip X-Men.
  • 16. 9. -   Malezija je osnovana ujedinjenjem nezavisne Malajske Federacije i britanskih krunskih kolonija Singapur, Saravak i Severni Borneo/Sabah (Singapur isključen 1965).
  • 18. 9. - Konfrontasi: rulja u Džakarti zapalila britansku ambasadu.
 
Spomenik Nikoli Tesli u Beogradu

Oktobar/Listopad uredi

 
"Tri pesnice", Spomen park Bubanj
 
Spomenik streljanim đacima i profesorima u Spomen-parku Kragujevački oktobar
  • 21. 10. - Blizu Lublina ubijen Józef Franczak, poslednji "ukleti vojnik" antikomunističkog otpora u Poljskoj.
  • 22. 10. - Tito drži govor na XVIII zasedanju Generalne skupštine UN.
  • 22. 10. - U Indiji predstavljena brana Bhakra, betonska gravitaciona, visine 226 m.
  • 23. 10. - Povodom 100-godišnjice engleske Fudbalske asocijacije odigran meč Engleska - Ostatak Sveta (2:1); iz Jugoslavije je učestvovao golman Milutin Šoškić.
  • 24. 10. - Američki ambasador u UN Adlai Stevenson drži govor u Dalasu, nakon kojeg je udaren plakatom po glavi.
  • 26. 10. - Sa nove američke nuklearne podmornice USS Andrew Jackson je lansirana raketa Polaris na daljinu od 3.700 km - sa podmornice se može pogoditi bilo koja tačka na kopnu.
  • 28. 10. - Počinje kontroverzno trogodišnje rušenje nadzemnog dijela njujorškog kolodvora Pennsylvania, nekada najvećeg na svijetu.
  • 28. 10. - Vojni udar u Dahomeju (dan. Beninu): načelnik štaba Christophe Soglo zbacio Huberta Magu kako bi sprečio građanski rat u zemlji kojom besne protesti.
  • 30. 10. - Osnovan Lamborghini.
  • 30. 10. - Maroko i Alžir dogovorili primirje za 2. novembar. Pre neki dan, u Alžir je stigla kubanska vojna jedinica.

Novembar/Studeni uredi

  • 1. 11. - Stupila na snagu instrukcija saveznog sekretarijata rada: SFRJ je prva socijalistička zemlja koja zvanično dopušta radnicima da traže posao na Zapadu - pre svega nekvalifikovanim, uz određene uslove[29].
  • 1. 11. - SFRJ prekida trgovinu sa Južnom Afrikom. Istog dana, tamo su obešena trojica pripadnika ANK.
 
Opservatorija Arecibo
  • 1. 11. - Otvorena opservatorija Arecibo, radio teleskop prečnika 305 m na Portoriku (radi do 2020).
  • 1. 11. - Zvanični početak rada opservatorije Arecibo na Portoriku.
  • 2. 11. - Vojnim udarom zbačen južnovijetnamski predsednik Ngo Dinh Diem - kasnije istog dana se predao s bratom, obojica su ubijeni.
  • 3. 11. - Izbori u Grčkoj: Unija centra Jorgosa Papandreua nadmašila Nacionalnu radikalnu uniju ranijeg premijera Konstantinosa Karamanlisa sa 138:132 - Papandreu je premijer u dva navrata 1963-65 a Karamanlis napušta zemlju do 1974.
  • 7. 11. - Senat SAD, protivno želji administracije, zabranio svaku ekonomsku ili vojnu stranu pomoć Jugoslaviji, osim ako predsednik ne oceni da je ona vitalna za interese SAD (ne odnosi se na višak poljoprivrednih proizvoda)[7].
  • 7. 11. - "Čudo u Lengedeu": 11 nemačkih rudara je izvučeno nakon 14 dana iz potopljenog rudnika putem tzv. Dahlbusch bombe (29 je ipak stradalo, od čega 10 u međuvremenu).
  • 7. 11. - Prikazana komedija It's a Mad, Mad, Mad, Mad World.
  • 9. 11. - Eksplozija u japanskom rudniku Miike, poginulo 458 ljudi, uglavnom od trovanja ugljen-monoksidom; istog dana u Jokohami poginula 161 osoba u sudaru tri voza.
  • 10. 11. - Malcolm X drži govor u Detroitu, Message to the Grass Roots: belci su zajednički neprijatelj, nema revolucije bez nasilja, kritika Marša na Vašington.
  • 10 - 22. 11. - U Džakarti se održavaju Igre novih dolazećih snaga (GANEFO), jer je Indonezija bila privremeno isključena iz MOK.
  • 10 - 14. 11. - Eparhija za Ameriku i Kanadu prekida odnose sa SPC dok traje komunistički režim.
  • novembar? - Otvoren rudnik uranijuma Kalna u Srbiji.
  • 13 - 18. 11. - Vojni udar u Iraku: naseristički oficiri oborili baasističku vladu, preds. Abdul Salam Arif preuzima stvarnu vlast (do 1966, a Baas se vraća na vlast 1968-2003).
  • 14. 11. - U bujicama i klizištima na severu Haitija stradalo oko 500 ljudi.
  • 15. 11. - Podmorski vulkan dao Islandu novo ostrvo: Surtsey.
  • 18. 11. - U SAD klijentima ponuđeni telefoni sa dugmićima i tonskim biranjem.
 
Predsednik John F. Kennedy i supruga stižu u Dallas
 
Tito i Dež potpisuju sporazum o Đerdapu
 
Đerdap - Veliki kazan
  • 30. 11. - Predsednici Jugoslavije i Rumunije potpisali sporazum o gradnji HE Đerdap.
  • 30. 11. - Kiparski predsednik Makarios predlaže 13 amandmana za efikasnije funkcionisanje vlasti, ali čime bi se smanjio uticaj turske manjine.
  • 30. 11. - Izbori u Australiji: liberali Roberta Menziesa povećali većinu. Aboridžini su prvi put mogli glasati jednakopravno.

Decembar/Prosinac uredi

  • 1. 12. - Nagaland je 16. indijska država - izdvojena iz Assama za Naga plemena.
  • 2. 12. - Umro čogjal (kralj) Sikkima Tashi Namgyal, nasleđuje ga Palden Thondup Namgyal, poznat po braku sa Amerikankom Hope Cooke (poslednji kralj, vlada do 1975).
  • 3. 12. - Warrenova komisija započinje istraživanje atentata na Kenedija.
  • 3. 12. - U Jugoslaviji otvorena fabrika plastike koju su gradili Amerikanci (NYT).
  • 3. 12. - "Politika" piše da SSSR nudi milijardu dolara pomoći Brazilu.[30]
  • 4. 12. - Završen drugi period Drugog vatikanskog koncila: usvojen je Sacrosanctum Concilium, prijedlog reforme katoličke liturgije.
 
Aldo Moro
  • 5. 12. - Aldo Moro prvi put postaje premijer Italije (1963-68. i 1974-76), na čelu koalicione vlade.
  • 7. 12. - Tony Verna sa CBS upotrebio instant replay tokom utakmice amer. fudbala - Marshall McLuhan je to nazvao "postkonvergentnim trenutkom u istoriji medija televizije".
  • 8. 12. - Kidnapovan Frank Sinatra, Jr., pušten dva dana kasnije nakon što je otac platio otkup.
  • 8. 12. - Umro premijer Tajlanda gen. Sarit Thanarat, nasleđuje ga gen. Thanom Kittikachorn (do 1973) - nastavlja se proamerička i antikomunistička politika.
  • 8. 12. - Pan Am Flight 214: avion pogođen munjom tokom holding paterna kod Filadelfije, pada nakon eksplozije goriva - 81 žrtva.
  • 10. 12. -   Sultanat Zanzibar se osamostalio od UK - crnci izvode revoluciju već u januaru, u savezu sa Tanganjikom će nastati Tanzanija.
  • 10. 12. - Proglašeno vanredno stanje u britanskoj Koloniji Aden, nakon što je na adenskom aerodromu bačena bomba na britanske oficire (borbe će trajati do 1967).
 
Jomo Kenyatta

Kroz godinu uredi

  • Proizvodnja u SFRJ porasla za 15%, kao i izvoz, zemlju je posetilo milion i po turista (+40%, postoji i cifra od 2,5 miliona[32])[33]. Požnjeveno 4,52 miliona tona pšenice, kao i rekordne 1959. U SFRJ je za pet godina udvostručen broj traktora, kombajna je 13 puta više, đubriva tri puta, poboljšano je i seme.[34]
  • "Šrafciger industrija": Jugoslavija ima oko 200 licenci za industrijske proizvode, najviše u metalopreradi i mašinogradnji, skoro sve iz Zapadne Evrope - posredništvo za zapadnu robu na istoku.[35]
  • Harvey Ball izmislio Smiley-a.
  • U Engleskoj izmišljena dekorativna lava lampa.
  • Propala žetva pšenice u SSSR, moraju uvoziti sa zapada (9,7 miliona tona prema prošlogodišnjih 242 hiljade[36]).
  • Prvi put dodeljena Njegoševa nagrada (Mihailo Lalić za roman "Lelejska gora").
  • U Jugoslaviji se snima strana koprodukcija "Dugi brodovi".
  • Trente Glorieuses: Francuska je pretekla Veliku Britaniju po GDP.[37]
  • Objekt 3C 48 je identificiran kao prvi kvazar. (?)
  • Osnovana Europa Nostra, evropska federacija za kulturnu baštinu.

1963. u temama uredi

Rukovodstvo SFRJ:

 
Malezija
 
Kenija
 
Zanzibar

Rođenja uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

Jul/Juli/Srpanj uredi

Avgust/August/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Studeni uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1963.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Nobelova nagrada za 1963. godinu uredi

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 "New Yugoslav Law on Artisans", 4 March 1963. HU OSA 300-8-3-9650
  2. "Tito Speech Analyzed", 24 January 1963. HU OSA 300-8-3-9664
  3. Republički hidrometeorološki zavod - Klimatologija, godišnjaci. hidmet.gov.rs
  4. Priča o velikim snegovima u Srbiji. meteologos.rs 25. фебруара 2016.
  5. "Tito Will Have to Make His Position Clear", 11 February 1963. HU OSA 300-8-3-9659
  6. Romania: The Unfinished Revolution Autor: Stephen D. Roper, 40
  7. 7,0 7,1 7,2 7,3 7,4 7,5 7,6 Collier's Year Book za 1963. (Microsoft Encarta 2004)
  8. "Yugoslav Encouragement for Artisans", 23 April 1963. HU OSA 300-8-3-9633
  9. "Yugoslav Artisans Doubt Government Promises", 20 June 1963. HU OSA 300-8-3-9726
  10. "New Yugoslav Electoral System", 29 May 1963. HU OSA 300-8-3-9616
  11. 11,0 11,1 11,2 YUGOSLAVS CURB 2 MORE WRITER; Closing of Literary Review FourthIncident in Year. JUNE 14, 1964 nytimes.com
  12. Danas, 27. feb. 1963. digitalna.nb.rs
  13. Radina Vucetic (1 July 2018). Coca-Cola Socialism: Americanization of Yugoslav Culture in the Sixties. Central European University Press. str. 259–. ISBN 978-963-386-200-1. 
  14. 25. Mali/Tauregs (1960-present). uca.edu
  15. "Tito Speech Analysis", 20 May 1963. HU OSA 300-8-3-9624
  16. "Fifth Plenum of the Yugoslav Central Committee", 3 July 1963. HU OSA 300-8-3-9720
  17. 17,0 17,1 Bajec, Dolničar, 1981, str. 219
  18. "Foreign Participation in Yugoslav Capital Projects", 11 September 1963. HU OSA 300-8-3-9701
  19. "Yugoslav Elections Analysis", 19 June 1963. HU OSA 300-8-3-9727
  20. Brunei: From the Age of Commerce to the 21st Century By Marie-Sybille de Vienne, 120
  21. "Yugoslav Succession?", 3 July 1963. HU OSA 300-8-3-9721
  22. William E. Griffith (22 October 2013). Communism in Europe: Continuity, Change, and the Sino-Soviet Dispute. Elsevier. str. 71–. ISBN 978-1-4831-3743-8. 
  23. "Soviet Economic Aid to Yugoslavia", 22 July 1963. HU OSA 300-8-3-6946
  24. 10. Pulski filmski festival Arhivirano 2018-07-23 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  25. Lee Kuan Yew declares de facto independence for Singapore - Singapore History. eresources.nlb.gov.sg
  26. Prijem Stane Tomašević, ambasadorke SFRJ u Norveškoj. foto.mij.rs
  27. "Tito and the Catholic Church", 18 September 1963. HU OSA 300-8-3-9700
  28. "Tito in Latin America", 17 October 1963. HU OSA 300-8-3-9694
  29. "Yugoslavia Permitting Workers to Seen Employment in West", 18 November 1963. HU OSA 300-8-3-9686
  30. "Yugoslav Report on Russian Billion-Dollar Aid to Brazil", 6 December 1963. HU OSA 300-8-3-9679
  31. Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije...
  32. "Citizens of Yugoslavia Encouraged to Use Tourism as Means for Making Private Profit", 25 May 1964. HU OSA 300-8-3-9731
  33. YUGOSLAVS SHOW PRODUCTION GAINS; 15% Rise Reported Despite Earthquake in Skoplje. nytimes.com JAN. 10, 1964
  34. Yugoslavia Fears a ‘Catastrophic’ Wheat Harvest. AUG. 5, 1964 nytimes.com
  35. "Yugoslavia Exporting Western-Type Cars to Soviet Bloc", 5 December 1963. HU OSA 300-8-3-9680
  36. U.S.S.R. Wheat Imports by Year. indexmundi.com
  37. Ranking of the World's Richest Countries by GDP (1963)[mrtav link]. en.classora.com
Literatura
  • Osa Archivum Catalog Arhivirano 2022-03-31 na Wayback Machine-u. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.

Spoljne veze uredi