Republic of Zimbabwe
Republika Zimbabve
Zastava Republike Zimbabve Grb Republike Zimbabve
(Detaljno) (Detaljno)
Nacionalni moto: Jedinstvo, sloboda, rad.
Službeni jezik engleski
Glavni grad Harare
17° 50′ S, 31° 03′ E
Predsednik Emmerson Mnangagwa
Površina
 - Ukupno
 - % vode
59.
390,580 km²
1%
Stanovništvo
- Ukupno (2003)
-Gustina naseljenosti
66.
12.671.860 (Jul 2004.)
32/km²
Nezavisnost
- Proglašen
 - Priznat
Rodezijski građanski rat
(kao Rodezija) 11. novembar, 1965.
(kao Zimbabve) 17. april, 1980
Moneta Zimbabveanski dolar (ZWD ili Z$)
Vremenska zona UTC +2 (DST, Nema letnje vreme)
Nacionalna himna Kalibusiswe Ilizwe leZimbabwe ("Blagoslovena bila država Zimbabve")
Internet domen .zw
Pozivni telefonski broj +263
izmena sadržaja kutijice

Republika Zimbabve, je neobalna država na jugu Afrike, između Viktorijinih vodopada, jezera Karibe, reke Zambezi na severu i reke Limpopo na jugu. Zimbabve se graniči sa Južnom Afrikom na jugu, Bocvanom na zapadu, Zambijom na severu i Mozambikom na istoku. Glavni i najveći grad Zimbabvea je Harare. Drugi najveći grad je Bulawayo. U zemlji sa oko 15 miliona stanovnika[1] 16 je službenih jezika[2] sa engleskim i lokalnim jezicima šona i ndebele kao najrasprostranjenijima. Od IX veka, kada je ovo područje još bilo u periodu gvozdenog doba, Bantu stanovništvo (od kojega će nastati savremena etnička grupa Šona) uspostavila je grad državu Veliki Zimbabve koja se razvila u važno trgovačko središte u XI veku kontrolišući trgovinu zlatom, slonovačom i bakrom prema Svahilijskoj obali na Indijskom okeanu na koja je bila povezana sa arapskim i indijskim centrima. Grad je napušten do polovine XV veka.[3] Iz ovoga je centra nastalo i Kraljevstvo Zimbabve (1220–1450), a iz njega i Rozvijska država (1660–1866) i Monomotapa (1430–1760).

Britanska južnoafrička kompanija (engleski: British South Africa Company) Ceclia Rhodesa izvršila je demarkaciju šire regije Rodezije 1890. godine kada je poražen Mashonaland, kao i 1893. godine kada je nakon snažnog otpora naroda Ndebele u prvom ratu za Matabele Matabeleland i osvojen od strane Britanaca. Direktna vlast Britanske južnoafričke kompanije završena je 1923. godine sa uspostavom Južne Rodezije kao britanske samoupravne kolonije. 1965. godine, nakon nezavisnosti Zambije, belačka manjina u Rodeziji jednostrano je proglasila nezavisnost Rodezije i režim rasne segregacije sličan aparthejdu ali te odluke nisu međunarodno priznate i dovele su do 15 godina izolacije kao i ustanka potlačene crnačke većine u narodnooslobodilački rat Zimbabvea. Borba je dovela do potpisivanja mirovnog sporazuma i priznanja nezavisnosti Zimbabvea i njegove nove izabrane dominantno crnačke vlade u aprilu 1980. godine. Nova zemlja pristala je postati članica Komonvelta nacija, ali joj je članstvo suspendovano 2002. godine citirajući kršenja međunarodnog prava vlade Roberta Mugabea što je zemlju navelo da u decembru 2003. i formalno napusti ovu organizaciju.

Robert Mugabe postao je premijer Zimbabvea 1980. godine kada je njegov Afrički nacionalni savez Zimbabvea odneo neočekivanu uverljivu pobedu na opštim izborima 1980. godine i doveo do konačnog sloma belačkog režima. Predsednik je postao od 1987. godine do povlačenja sa ove funkcije 2017. godine. Pod njegovim autoritarnim vodstvom službe bezbednosti dominirale su mnogim procesima u zemlji i bile su odgovorne za brojna kršenja ljudskih prava.[4] Od 2000. do 2009. godine zemlja se suočila sa snažnim ekonomskim padom i hiperinflacijom koja je zaustavljena tek kada je uz zimbabveanski dolar dozvoljena upotreba i drugih valuta, ali je naknadni oporavak bio vrlo spor. 15. novembra 2017. godine, nakon godinu dana demonstracija protiv njegove vlasti i ekonomske krize, Mugabe je u državnom udaru srušen sa vlasti i određen mu je kućni pritvor dok je vlast preuzela vojska. Mugabe je nakon 6 dana predao vlast dok je novi predsednik postao Emmerson Mnangagwa.

Zimbabve je država članica Ujedinjenih nacija, Južnoafričke razvojne zajednice, Afričke unije i Zajedničkog tržišta za istočnu i jugoistočnu Afriku.

Etimologija uredi

Naziv Zimbabve potiče iz naziva koji se u jeziku šona koristio za Veliki Zimbabve, srednjevekovni grad u blizini današnjeg Masvinga na jugoistoku zemlje. Postoje dve različite teorije o poreklu reči Zimbabve. Brojni izbori navode kako reč potiče od izraza dzimba-dza-mabwe, što u prevodu sa šonskog dijalekta karanga znači kuće kamenja (dzimba = množina reči imba čije je značenje "kuća"; mabwe = množina reči ibwe u prevodu "kamen").[5][6][7] Govornici jezika šona žive u današnjoj provinciji Masvingo. Arheolog Peter Garlake sa druge strane tvrdi kako reč Zimbabve predstavlja skraćeni izraza dzimba-hwe, što u prevodu znači poštovane kuće, izraz koji se u zezuru dijalektu šona jezika koristi za kuće ili grobove poglavica.[8]

Teritorija Zimbabvea je pre bila poznata i kao Južna Rodezija (od 1898), Rodezija (od 1965) i Zimbabve Rodezija (1979). Prva zabeležena upotreba reči Zimbabve dolazi iz 1960. godine kada ju je skovao crnački nacionalista Michael Mawema[9] čija je Zimbabveanska nacionalna partija bila i prva koja je službeno koristila ovaj naziv 1961. godine.[10] Naziv Rodezija je nasuprot tome nastao od prezimena Cecila Rhodesa, inicijatora britanske kolonizacije ovoga područja u XIX veku zbog čega su ga afrički nacionalisti odbacili kao neprimeren zbog kolonijalnog izvora i konotacija.[9]

Prema Maweminu svedočenju, crnački su se nacionalisti okupili na sastanku 1960. godine kako bi odabrali alternativno ime zemlje pri čemu su predlagani nazivi kao što su Matshobana i Monomotapa pre nego što je predlog za naziv Zimbabve prevagnuo.[11] Dodatni razmatrani predlozi bili su i Matopos (prema nazivu poznatog nacionalnig parka) i Bulawayo.[10]

U početku je postojala nejasnoća o tome kako tačno da se koristi novi naziv za državu pa je i sam Mawema u pismu iz 1961. godine koristio naziv Zimbabweland dodajući englesku reč land za zemlju[10], ali je već do 1962. godine naziv Zimbabve postao opšteprihvaćen među nacionalističkim oslobodilačkim pokretom.[9] Naziv je posle postao široko korišten u vreme narodnooslobodilačke borbe crnog stanovništva protiv rasističkog belačkog rodezijskog režima u periodu od 1964. do 1979. godine.

Istorija uredi

Stanovnici koji su govorili Bantu jezike i koji su kulturno bili u Gvozdenom dobu su počeli da se doseljavaju na teritoriju današnjeg Zimbabvea otprilike pre 2000 godina. Među njima su bili io preci današnjih Šona (Shona) koji sačinjavaju oko 80% stanovnika. Ruševine Velikog Zimbabvea (Great Zimbabwe), svedoće o postojanju srednjevekovne Bantu civilizacije u ovom regionu. Zahvaljujući uspostavljanju trgovinskih veza sa muslimanskim trgovcima sa Indijskog okeana, Veliki Zimbabve je počeo da se razvija u 11 veku. Država je izvozila zlato, slonovaču i bakar u zamenu za tkanine i staklo. Razvoj je prestao u 15 veku.

Od 1837 Šone je često napadane od strane Ndebele (Ndebele) plemena, predvođeno kraljem Mzilikazi (Mzilikazi), koje je bežalo od Šake (Shaka) i njegovih Zulu ratnika za vreme Mfekanea (Mfecane).

Kasnije u drugoj polovini 19. veka Britanski i Burski trgovci, lovci i misionari su počeli da prodiru u ove krajeve.

1888. godine Britanski imperijalista Cecil Rodes je uspeo da dobije prava za rudarenje od kralja Ndebelea Lobengule. 1889. Rodes je dobio ovlaštenje (charter), od kraljice Viktorije, za Britansku Južno Afričku Kompaniju da kolonizuje teritoriju današnjeg zimbabvvea (nazvana Rodezija 1895. godine).

Ndebele i Šona plemena su pokušala pobunu protiv prodiranja kolonijalista u njihove krajeve u toku 1896. - 1897. godine. Pobuna koja je poznata kao Prva Čimurenga (First Chimurenga) nije uspela.

Po sticanju nezavisnosti u Zimababveu su promenjena mnoga imena mesta i ulica.

Politika uredi

Zimbabve je republika, sa izvršnim (executive) predsednikom i jednodomnim parlamentom. Predsednik Zimbabvea je Phelekezela Mphoko. Parlament je jednodoman i sedište parlamenta je u Harareu.

Obrazovanje uredi

Zimbabve ima stepen pismenosti od 90% (u 2000. godini), najviši u Africi. Ostale zemlje SADC imaju sledeće procente pismenosti: Južnoafrička Republika 86%, Zambija 79,9%, Svazilend 80,9%, Namibija 83,3%, Lesoto 81,4%, Bocvana 78,9%, Tanzanija 77,1%, Malavi 61,8%, Mozambik 46,5%.Stanovnici koji su govorili Bantu jezike i koji su kulturno bili u Gvozdenom dobu su počeli da se doseljavaju na teritoriju današnjeg Zimbabvea otprilike pre 2000 godina.

Provincije uredi

 
Provincije Zimbabvea

Zimbabve je podeljen na 8 provincija i dva grada sa statusom provincije:

  1. Bulavajo grad (Bulawayo) ,
  2. Harare grad (Harare),
  3. Manikalend (Manicaland),
  4. Mašonalend Central (Mashonaland Central),
  5. Mašonalend Istok (Mashonaland East),
  6. Mašonalend Zapad (Mashonaland West),
  7. Mašvingo (Masvingo),
  8. Matabelelend Sever (Matabeleland North),
  9. Matabelelend Jug (Matabeleland South) i
  10. Midlends (Midlands).

Zimbabve ima 59 distrikta (lista distrikta u Zimbabveu).

Geografija uredi

Nadmorske visine se u Zimbabveu kreću od ispod 250 m na ušću reke Runde u reku Save do 2592 metra na planini Injangani u Istočnim Planinama. Preko 75% Zimbabvea se nalazi iznad 650 m nadmorske visine. 66% zemlje se nalazi iznad 1000 m.

Videti: Lista gradova u Zimbabveu

U Zimbabveu se nalaze Viktorijini vodopadi. Najveće reke su Zambezi, Limpopo i Save.

 
Politička karta Zimbabvea

Zahvaljujući politici konzervacije u Zimbabveu ima još dosta područja sa divljim afričkim zivotinjama. Zaštita divljih životinja je u Zimbabveu kroz sistem Nacionalnih Parkova, Safari područja Zimbabvea i Rekreacionih parkova.

Videti: Lista divljih životinja u Zimbabveu

Zimbabve ima jednu od najočuvanijih populacija sisara na svetu.

Videti: Sisari Zimbabvea
Videti: Ptice Zimbabvea

Ekonomija uredi

Vlada Zimbabvea je suočena sa teškim problemima u ekonomiji, dok teži da konsoliduje predhodni napredak u razvoju tržišne privrede. Upletenost u rat u Demokratskoj Republici Kongo je dovelo do odliva stotina miliona dolara iz privrede. MMF (IMF) podrška je uskraćena zbog neplaćanja dugova i nepridržavanja programa reformi i probijanja budžeta. Inflacija je porasla od 32% u 1998. na 59% u 1999. na preko 600% u 2003. godini.

Transport uredi

Stanovništvo uredi

Glavni članak: Demografija Zimbabvea

Etničke grupe crnci 98% (Šona 71%, Ndebele 16%, ostali 11%), belci 1%, mešani i Azijci 1%.

Religijske grupe: sinkretik (delom hrišćanska, delom lokalna verovanja) 50%, Hrišćanska 25%, Lokalna verovanja 24%, muslimani i drugi 1%.

 
Zimbabve sa svemira

Jezici: Engleski jezik (zvaničnični jezik), Šona, Sindebele (jezik Ndebele plemena, ponekad zvan i Ndebele) brojni dijalekti i jezici manjih etničkih grupa.

Gradovi uredi

Popis gradova u Zimbabveu

Kultura uredi

Zajednica bivših Jugoslovena uredi

U Zimbabveu postoji mala zajednica Jugoslovena, a sada državljana svih država sa prostora SFR Jugoslavije.

Reference uredi

  1. „Zimbabwe Population 1950-2021”. macrotrends.net. Pristupljeno 29 June 2021. 
  2. „Constitution of Zimbabwe (final draft)”. Government of Zimbabwe. January 2013. Arhivirano iz originala na datum 2 October 2013. 
  3. „Who built Great Zimbabwe? And why? - Breeanna Elliott” (en). TED-Ed. Pristupljeno 2022-03-13. 
  4. „Zimbabwe 2015 Human Rights Report”. United States Department of State Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor. 2015. Pristupljeno 6 May 2016. 
  5. „Zimbabwe – big house of stone”. Somali Press. Arhivirano iz originala na datum 3 May 2011. Pristupljeno 14 December 2008. 
  6. Lafon, Michel (1994). „Shona Class 5 revisited: a case against *ri as Class 5 nominal prefix”. Zambezia 21: 51–80. 
  7. Vale, Lawrence J. (1999). „Mediated monuments and national identity”. Journal of Architecture 4 (4): 391–408. DOI:10.1080/136023699373774. 
  8. Garlake, Peter (1973). Great Zimbabwe: New Aspects of Archaeology. London, UK: Thames & Hudson. str. 13. ISBN 978-0-8128-1599-3. 
  9. 9,0 9,1 9,2 Fontein, Joost (September 2006). The Silence of Great Zimbabwe: Contested Landscapes and the Power of Heritage (First izd.). London: University College London Press. str. 119–20. ISBN 978-1844721238. 
  10. 10,0 10,1 10,2 Ndlovu-Gatsheni, Sabelo J. (2009). Do "Zimbabweans" Exist? Trajectories of Nationalism, National Identity Formation and Crisis in a Postcolonial State (First izd.). Bern: Peter Lang AG. str. 113–14. ISBN 978-3-03911-941-7. 
  11. „What's in a Name? Welcome to the 'Republic of Machobana'”. Read on (Harare: Training Aids Development Group): 40. 1991. 

Vanjske veze uredi