Otvori glavni meni

U Thant[1] (/ˌ ˈθɑːnt/; burmanski: သန့်; MLCTS: san.; burmanski izgovor: [θa̰ɴ]; Pantanaw, 22. siječnja 1909.New York, NY, 25. studenog 1974.) je bio burmanski diplomat koji je od 1961. do 1971. godine obnašao dužnost trećeg Generalnog sekretara Ujedinjenih naroda. U Thant je bio prvi neeuropski državljanin na toj poziciji i s mandatom od ukupno 3,684 dana (više od 10 godina) rekorder po vremenu provedenom na čelu te organizacije.

U Thant
သန့်
U Thant


Mandat
30. studenog 1961. – 31. prosinca 1971.
Prethodnik Dag Hammarskjöld
Nasljednik Kurt Waldheim

Rođenje 22. siječnja 1909.
Mjanmar Pantanaw, Mjanmar
(tada Britanski Raj)
Smrt 25. studenog 1974.
Sjedinjene Američke Države New York, NY, Sjedinjene Države
Supruga Daw Thein Tin
Vjera budizam

Potpis
U Thant Signature.svg

Rodio se u Pantanawu, tadašnja Britanska Burma, u umjereno bogatoj obitelji. Njegov otac, Po Hnit, bio je školovan u Calcutti i bio je jedini stanovnik Thantova rodnog mjesta koji je tečno govorio engleski jezik.[2] Njegova velika zbirka djela američke i britanske književnosti bila je zaslužna za Thantovu strast prema čitanju, zbog koje je u mladosti dobio nadimak "Filozof".[3] Nakon školovanja u lokalnoj srednjoj školi, Thant je upisao dvogodišnji učiteljski studij u Rangoonu, odustajući od četverogodišnjeg zbog prerane smrti svoga oca. U međuratnom je periodu bio ravnatelj u lokalnoj školi,[4][5] a kada je tokom Drugog svjetskog rata Japan okupirao Burmu, Thant je jedno vrijeme bio na čelu Komiteta za reorganizaciju obrazovanja. Kako nije imao nikakvu stvarnu moć, Thant se vratio u rodni grad, a kada su okupacijske snage željele uvesti japanski kao obvezni jezik u Burmi, oštro se usprotivio te je surađivao s pokretom otpora.[6]

Kada je Burma 1948. godine stekla nezavisnost, a njegov prijatelj iz studentskih dana U Nu postao premijer, Thant je ušao u izvršnu vlast, gdje je držao nekoliko različitih funkcija. Isprva ravnatelj telekomunikacija, Thant je je vrijeme građanskog rata išao u samo žarište sukoba kako bi ispregovarao mirovni sporazum; u tome nije bio uspješan, što je rezultiralo napadom pobunjenika na njegovo rodno mjesto i spaljivanjem njegove rodne kuće. Kasnije je bio državni tajnik pri Ministarstvu informiranja, a od 1951. do 1957. i osobni tajnik premijera, za kojega je pisao govore, dogovarao mu posjete izvan zemlje i dočekivao strane izaslanike, a sudjelovao je i na brojnim međunarodnim konferencijama. U periodu iznimnih političkih turbulencija u svojoj zemlji, Thant je zagovarao umjerenu politiku, balansirajući između gorljivih nacionalista i britanskih lojalista, uživajući pritom veliko poštovanje svojih sunarodnjaka.[7]

Kada je u rujnu 1961. godine Generalni tajnik Ujedinjenih naroda, Dag Hammarskjöld, poginuo u zrakoplovnoj nesreći prilikom leta za Kongo, organizacija je pristupila hitnim sastancima s ciljem imenovanja njegova nasljednika. Nakon što se Sjedinjene Države i Sovjetski Savez nisu mogli dogovoriti oko zajedničkog kandidata, a pregovori su došli do zastoja, manje zemlje i Pokret nesvrstanih su zajednički kandidirali Thanta za Hammarskjöldova nasljednika.[5] Velike sile su se povukle i Thant je 3. studenog 1961. godine jednoglasno izabran za novog Generalnog sekretata. Tokom svog prvog mandata, U Thant je bio najzaslužniji za uspješne pregovore između američkog predsjednika Johna Kennedyja i sovjetskog vođe Nikite Hruščova u jeku Kubanske raketne krize 1962. godine, čime je izbjegnuta potencijalna katastrofa globalnih razmjera. U prosincu iste godine, Thant je naredio uspješnu vojnu Operaciju Grand Slam, kojom je zaključena secesionistička oružana pobuna u Kongu. Za vrijeme drugog mandata, Thant je postao poznat kao jedan od najžešćih kritičara američkog djelovanja u Vijetnamskom ratu, a nadzirao je i primanje nekolicine novih država iz Afrike i Azije u Ujedinjene narode. Kroz tajne pregovore je pokušao dogoviriti mir između Washingtona i Hanoija, ali tu je inicijativu odbila Johnsonova administracija.

Dana 23. siječnja 1971., U Thant je objavio kako kategorički odbija mogućnost da se kandidira za treći mandat. Pregovori oko njegova nasljednika ponovo su upali u krizu, a razriješeni su tek kada je Kurt Waldheim potvrđen od strane velikih sila i kasnije izabran u prosincu iste godine. Nakon deset godina na čelu Ujedinjenih naroda, U Thant se umirovio, ostavši u dobrim odnosima sa svim velikim silama. Nastavio se baviti mirovnom politikom na međunarodnom nivou, živeći na velikom imanju u New Yorku.

Preminuo je 25. studenog 1974. godine u New Yorku od posljedica raka pluća. Tada vladajuća vojna hunta u Burmi odbila mu je odati počast, djelomično zbog ljubomore čelnika Ne Wina na Thantov međunarodni ugled, a djelomično i zbog Thantove bliskosti sa svrgnutim demokratskim vođom, U Nuom. Takav tretman doveo je do velikih demonstracija u Rangoonu, koje je vlada nasilno ugušila uz desetke mrtvih.

ReferenceUredi

  1. Predmetak "U" je u burmanskom jeziku počasna titula, koja bi se okvirno pogla prevesti kao "gospodin". Prema burmanskoj konvenciji o imenima, njegovo jedino ime bilo je Thant. U rodnoj zemlji je znan i kao Pantanaw U Thant, što je referenca na njegovo rodno mjesto.
  2. Bingham 1966, str. 29.
  3. Dorn 2007, str. 144.
  4. Bingham 1966, str. 97.
  5. 5,0 5,1 Lewis 2012.
  6. Dorn 2007, str. 145.
  7. Dorn 2007, str. 147.

LiteraturaUredi

Vanjske vezeUredi

Diplomatske funkcije
Prethodi:
  Dag Hammarskjöld
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda
1961.1971.
Slijedi:
  Kurt Waldheim