Državni udar u Dahomeju 1963.

Državni udar od 28. listopada 1963. godine bio je vojni udar u Dahomeju što ga je organizirao Christophe Soglo kako bi spriječio građanski rat u novonastaloj afričkoj republici. Tadašnji predsjednik, Hubert Maga, svrgnut je u puču, a na čelo zemlje došla je Privremena vojna vlada, na čijem je čelu bio Soglo. Puč je bio kulminacija višegodišnjeg nezadovoljstva Maginom politikom, koja je gospodarski devastirala zemlju, a cilj mu je bila stabilizacija političke situacije u Dahomeju.

Državni udar u Dahomeju 1963.
Datum 28. listopada 1963.
Lokacija Benin Republika Dahomej
Ishod Svrgavanje Huberta Mage i uspostava Privremene vojne vlade na čelu s Christopheom Sogloom
Sukobljene strane
Oružane snage Dahomeja Vlada Dahomeja
Komandanti i vođe
Christophe Soglo Hubert Maga
Snage
cca. 800 nepoznato

Dahomej je 1. kolovoza 1960. godine stekao punu nezavisnost od Francuske i postao samostalna republika. Na čelo države došao je Hubert Maga, koji je na unutarnjopolitičkom planu morao uspješno balansirati odnose sa svojim političkim rivalima, Sourou-Miganom Apithyjem i Justinom Ahomadégbéom-Tomêtinom. Naime, Dahomej je bio snažno obilježen regionalističkim rivalstvom trojice dominantnih političara, koji će, uz manje prekide, ostati dominantni faktor u dahomejskoj politici sve do 1972. godine. Iako je relativno stabilno održavao vlast, Maga je u godinama vlasti morao gušiti djelovanje opozicije,[1] dok je država gospodarski propadala; strane investicije su bile praktički nepostojane, nezaposlenost iznimno visoka, a vanjski dug je nekontrolirano rastao.

Nezadovoljstvo dahomejske populacije kulminiralo je 1963. godine, nakon afere koja je izbila po ubojstvu lokalnog političara Davida Dessoua;[2][3] potonjeg je otrovao drugi lokalni političar, Christophe Bokhiri, koji je ubrzo uhapšen za ubojstvo,[3] ali je nedugo zatim pušten jer mu Narodna skupština nije htjela ukinuti imunitet.[4] Maga je u tom periodu boravio u Parizu.[2] Kako su Dessou i Bokhiri bili iz različitih etničkih skupina, došlo je do velikih nemira na etničkoj osnovi,[2] ali koji su ubrzo prerasli u masovne prosvjede protiv Magine vlasti.[5] Maga se ekspresno vratio u Dahomej i apelirao na mir, međutim prosvjedi su su se samo proširili te došli do faze da je jedini uvjet za njihov prestanak bio odlazak Mage.[6]

Dana 28. listopada 1963. godine, načelnik stožera Dahomejske vojske, koja je tada brojala oko 800 časnika, Christophe Soglo preuzeo je vlast u državi kako bi spriječio građanski rat; Maga je istoga dana bio prisiljen potpisati ostavku.[4] Soglo je raspustio vladu i Narodnu skupštinu, suspendirao ustav i zabranio sve vrste prosvjeda te uspostavio Privremenu vojnu vladu sa sobom na čelu. Maga, Apithy i Ahomadégbé-Tomêtin su dobili funkcije ministara, međutim bez stvarne moći u vlasti. Razlozi za Maginu smjenu bili su "luksuzni život vođa, zlouporaba stalno rastućeg broja ministarskih funkcija, nezadovoljstvo društvenih slojeva, neodržana obećanja, porast životnih troškova te antidemokratske mjere koje su pretvarale narod u mučenike i reducirale ih do ničega".[7]

Privremena vojna vlada je najavila referendum o ustavu za kraj godine, ali on je održan tek u siječnju 1964. godine. Istovremeno, formirana je i komisija koja je trebala istražiti malverzacije Magine vladavine, iako je Soglo nedugo prije puča prisegnuo na lojalnost Magi te je tvrdio da su njih dvojica u dobrim odnosima.[5] Maga je ubrzo optužen za planiranje atentata na Sogloa, ali i za korupciju, nakon čega je podnio ostavku;[8] na koncu je osuđen samo za korupciju te je poslan u kućni pritvor u nepoznato selo u Dahomeju. Nakon ponovnog suđenja, Maga je pušten na slobodu,[9] nakon čega je pobjegao u Pariz.[10] Privremena vojna vlada ostala je na čelu Dahomeja do 25. siječnja 1964. godine, kada se Soglo, uvjeren da je dovoljno stabilizirao zemlju, povukao i prepustio vlast Sourou-Miganu Apithyju, koji je postao novi predsjednik.

ReferenceUredi

  1. Matthews 1966, str. 145
  2. 2,0 2,1 2,2 Matthews 1966, str. 151
  3. 3,0 3,1 Ronen 1975, str. 191
  4. 4,0 4,1 Keesing's Worldwide, LLC 1963, str. 19762
  5. 5,0 5,1 „Sounds in the Night”, Time (Time Inc.), November 8, 1963, arhivirano iz originala na datum 2013-08-24, pristupljeno 2008-11-09 
  6. „Army Chief Takes Over Control In Dahomey”, St. Petersburg Times (Times Publishing Company): 2, October 29, 1963, pristupljeno 2008-11-15 
  7. Ronen 1975, str. 193
  8. Reuters (December 4, 1963), „Maga resigns post”, The Washington Post (The Washington Post Company): B2, arhivirano iz originala na datum 2011-05-25, pristupljeno 2008-12-24 
  9. Matthews 1966, str. 157
  10. „Results of Election In Dahomey Voided By Military Regime” (PDF), The New York Times (The New York Times Company): 17, May 13, 1968, pristupljeno 2008-12-13 

LiteraturaUredi