Adis Abeba je glavni grad Etiopije (amharski: Adis Abäba "novi cijet" oromski Finfinne) To je najveći grad u Etiopiji, sa 3.384.569 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2008[1]

Adis Abeba
Adis Abäba
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate: 9°1′N 38°44′E / 9.017°N 38.733°E / 9.017; 38.733
Država  Etiopija
Površina
 - Ukupna 530.14
Visina 2,355
Stanovništvo (2008.)
 - Grad 3,384,569
 - Urbana gustoća 283
 - Područje utjecaja 4,567,857[1]
Karta
Adis Abeba na mapi Etiopije
Adis Abeba
Adis Abeba

Adis Abeba je jedan od dva etiopska grada uz Dire Davu koji je organiziran kao posebna upravna jedinica - grad ras gez astedader, te ima vlastitu regionalnu upravu - Kilil.

Adis Abeba je sjedište Afričke unije a bila je sjedište i predhodne organizacije Organizacije afričkog jedinstva, od samog utemeljenja 1963. Zbog tog Adis Abebu često zovu politička prijestolnica Afrike, radi njena povijesnog, diplomatskog i političkog značaja za kontinent. [2] U gradu žive ljudi iz različitih regija Etiopije, više od 80 naroda koji govore 80 različitih jezika i pripadaju raznim vjerskim zajednicama. Adis Abeba je sjedište Sveučilišta Adis Abeba.

Grad leži u podnožju planine Entoto na prosječnih 2 400 m. Najniža točka u gradu je kod Aerodroma Bole - 2.326 m, na jugu grada, ali sjeverni dijelovi grada na planini Entoto leže na 3.000 m.

Historija uredi

Adis Abeba je zapravo bio odabir carice Tajtu Betul, a grad je osnovao njezin muž car Menelik II 1886 Prvo ime grada (Finfinne) preuzeto je od imena dijela starog naselja zvanog hora Finfinne ("vruća vrela") na oromskom jeziku.

Menelik, je isprva bio samo kralj Pokrajine Šoa, u to vrijeme osnovao je vojni logor na planini Entoto za vojne operacije prema jugu svog kraljevstva. Osobno je posjetilo taj kraj 1879 godine, i imao prilike razgledati ostatke srednjovjekovnog grada, i ruševine nedovršene kamene crkve, koji su svjedočili o etiopskoj prisutnosti u tim krajevima prije razarajućih napada Ahmada Grana. Njegov interes za to područje se povećao kad je njegova žena Tajtu počela graditi crkvu na planini Entoto, tako da je i on izgradio drugu crkvu do nje.

 
Spomenik Arat Kilo

Neposredna okolica Adis Abebe nije bila baš poticajna za osnutak većeg grada zbog nedostatka drva za ogrjev i vode, tako da je prvo naselje izgrađeno na južnoj planinskoj padini 1886 Carica Tajtu izgradila je svoju skromnu rezidenciju pored "Filwoha" (termalnih izvora), jer je uživala u kupanju. Ostatak dvora i uprave kraljevstva naselio se u blizini njezina doma, Menelik II. proširio je ženin dom tako da je odtada to postala službena Carska palača. Ime grada je izmjenjeno u Adis Abeba, zvanično je postao glavni grad Etiopije kada je Menelik II postao car Etiopije. Jedan od najvećih i najljepših doprinosa cara Menelika II., Adis Abebi koja je i danas vidljiva, je sadnja brojnih stabala eukaliptusa duž gradskih ulica. [3]

Talijanske trupe okupirale su Adis Abebu 5. maja 1936, za vrijeme drugog Drugog talijansko-abesinskog rata. Nakon toga Adis Abeba bila je glavni grad Talijanske Istočne Afrike od 1936 do 1941. Grad su oslobodile jedinice britanske vojske i etiopske snage lojalne caru Selasiju u maju 1941

Nakon Drugog svjetskog rata, došlo je do pravog vala antikolonijalističkih pokreta u Africi ranih 1960-ih. Etiopija kao praktički jedina nezavisna afrička zemlja, imala je posebnu težinu u afričkim očima. Car Haile Selasije osobno se angažirao da se osnuje Organizacija afričkog jedinstva 1963, on je pozvao novu organizaciju da ima svoje sjedište u Adis Abebi. Valja istaći da je u to vrijeme tadašnja FNR Jugoslavija, imala među prvim afričkim zemljama odlične odnose s tadašnjom Etiopijom Haile Selasija i izdašno je pomagala. Već je 1958 Splitsko poduzeće Pomgrad obnovilo i dogradilo luku Asab u Etiopiji (danas Eritreja) [4]Tako je i Palača Organizacije afričkog jedinstva iz 1964 bila djelo naših građevinara, kao jedan od prvih reprezentativnih objekata izgrađenih po Africi. I nakon transformacije iz 2002 nova organizacija Afrička unija ima isto sjedište. U toj palači ima sjedište i Ekonomska komisija Ujedinjenih naroda za Afriku. Adis Abeba je također i sjedište Vijeća Istočnih pravoslavnih crkava od 1965.

Etiopija se često naziva kolijevkom čovječanstva zbog velikog broja najstarijih fosilnih nalaza hominoida poput Lucy[5] Dosad se držalo da je sjevernoistočna Afrika posebice regija Afar kolijevka čovječanstva, međutim najnovije DNK analize pomaknule su stanište prvih ljudi blizu današnje Adis Abebe.[6] Nakon analize DNK provedene na gotovo 1.000 ljudi diljem svijeta, genetičari i drugi znanstvenici utvrdili su da su se prvi ljudi proširili iz prakolijevke blizu današnje Adis Abebe prije nekih 100.000 godina. [7]

Znamenitosti grada uredi

Jedan od najpoznatijih simbola Adis Abebe je Spomenik Yekatit 12 (Spomenik žrtvama fašizma) iz 1955 na Trgu žrtava (Sidist Kilo) rad kipara Antuna Augustinčića uz pomoć kolege Frane Kršinića. Taj spomenik bio je poklon predsjednika Tita Etiopskom narodu, u to vrijeme Etiopija i ondašnja Jugoslavija gajile su veliko prijateljstvo između ostalog i na osnovu istog proživljenog iskustva, jer su obje bile žrtve talijanskog fašizma. Ovaj spomenik je podignut kao uspomena na žrtve masakra nad građanima Adis Abebe kojeg je izvela talijanska vojska 19. februara 1937 kao odmazdu za neuspjeli atentat na talijanskog potkralja maršala Grazianija.[8]

 
Katedrala sv. Đorđa
 
Nacionalni muzej Etiopije

Adis Abeba ima brojne muzeje u ustanove državnog značaja od kojih vrijedi spomenuti; Etiopski nacionalni muzej (u njemu se čuva Lucy), Etiopsku Nacionalnu biblioteku, Etiopski etnografski muzej (bivša carska palača), Muzej Adis Abebe, Etiopski prirodoslovni muzej, Etiopski željeznički muzej i Nacionalni poštanski muzej.

 
Etiopska Nacionalna Banka

Poznate građevine Adis Abebe su Katedrala sv. Đorđa (iz 1896), Katedrala Svetog Trojstva (nekoć najveća crkva Etiopske pravoslavne crkve) tu su pokopani Sylvia Pankhurst, car Haile Selasije, članovi carske obitelji i heroji borbe protiv Talijana.

Tu je i Menelikova stara carska palača koja je i dalje službeno sjedište vlade, preko puta nje nalazi se Dvorana Afrika (Africa Hall) iz 1964 tu je osnovana Organizacija afričkog jedinstva, nju su izgradili jugoslavenski građevinari. U susjedstvu je Nacionalna Palača nekoć znana kao Jubilarna Palača (građena za Srebrni jubilej cara Haile Selassie 1955) danas je službena rezidencija predsjednika Etiopije.

 
Sjedište etiopske savezne policije

U neposrednoj blizini katedrale Presvetog Trojstva je zgrada Parlamenta sa tornjem za sat, izgrađena je za vrijeme vladavine cara Haile Selasija. Preko puta parlamenta nalazi se Dvorana Shengo, izgrađena za vrijeme vojnog režima Derg Mengistu Haile Mariama kao nova zgrada parlamenta. Dvorana Shengo je najveća montažna zgrada na svijetu, izgrađena je u Finskoj. Danas se koristi za velike skupove i priredbe. U istom kvartu Piazza nalazi se Teatar Hager Fikir, najstariji teatar u Etiopiji.

 
Zgrada Etiopske radio televizije

U gradskom kvartu Merkato gradi se najveća tržnica na otvorenom u Africi. tu se nalazi i velika Anwar džamija, najveća džamija u Etiopiji. U istom kvartu je i rimokatolička katedrala Svete obitelji. Nedaleko aerodroma Bole podignuta je crkva Spasitelje svijeta (Medhane Alem) druga po veličini u Africi.

 
Kazalište Hager Fikir (travanj 2006)

Ekonomija uredi

 
Živo središte grada

Privreda Adis Abebe je raznovrsna, prema službenim statističkim podacima savezne vlade, oko 119.197 stanovnika radi u trgovini, 113.977 u industriji, 80.391 u kućnoj radinosti, 71.186 u gradskoj upravi, 50.538 u transportu i komunikaciji, 42.514 u obrazovanju, zdravstvu i socijalnim službama, 32.685 u hoteljerstvu i ugostiteljstvu, a 16.602 u poljoprivredi.

Mnogi siromašni Etiopljani osobito oni iz osiromašenih sela dolaze u Adis Abebu prosjačiti. U najnovije vrijeme vlada čini napore da smanji njihov broj, nastojaći ih obrazovati i osigurati im radna mjesta. Unatoč prosjacima Adis Abeba je relativno čist i siguran grad, sa malim postotkom sitnog kriminala (džeparenje i maloljetničke provale). [9] U novije vrijeme dešava se bum izgradnje visokih zgrada, trgovačkih centara i spa hotela.

Stanovništvo uredi

Na temelju preliminarnih rezultata popisa stanovništva iz 2007, Adis Abeba ima ukupno 2.738.248 stanovnika, od toga 1.304.518 muškaraca i 1.433.730 žena. [1]U Adis Abebi živi 22.9% svog gradskog stanovništva Etiopije, tu žive sve etiopske etničke grupe, jer je glavni grad, nema zabilježenih međuetničkih sukoba. Najveći dio stanovnika Adis Abebe su vjernici Etiopske tevahedo crkve (74.7%), potom slijede Muslimani (16.2%), Protestanti (7.8%), Rimokatolici (0.5%) , dok su svi ostali 0.8%, slijedbenici nekih drugih vjera ( hinduizma, judaizma ili nečeg drugog).[1]

Školstvo uredi

Univerzitet Adis Abeba osnovan je 1950 isprva se zvao University College of Addis Abeba, 1962 je prezvan u Univerzitet Haile Selasije, kad je on darovao svoju palaču Genete Leul univerzitetu. Današnji naziv nosi od 1975 Današnji univerzitet ima šest kampusa u Adis Abebi a sedmi u gradu Debre Zeit (oko 45 km od grada), Univerzitet ima brojne podružnice u mnogim gradovima diljem Etiopije.

Unutar Univerziteta djeluje Institut za etiopske studije i Etnografski muzej. Grad ima i brojne kvalitetne privatne fakultete; Admas College, Ethiopian Civil Service College i Unity University.

Klima uredi

Adis Abeba ima subtropsku planinsku klimu, ukratko to je klima sa blagim temperaturnim razlikama od 10 ° C, nešto poput vječnog proljeća na afrički način.

Klimatološki medijani za Adis Abeba
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Srednji maksimum (°C) 28 30 29 31 33 34 31 29 27 33 27 28 34
Srednja dnevna (°C) 24 24 25 25 25 23 21 21 22 24 23 23 23
Srednji minimum (°C) 6 8 9 10 10 9 10 10 9 7 6 5 8
Precipitacija (mm) 13 38 66 86 86 137 279 300 191 20 15 5 1236
Izvor: BBC Weather[10], podaci za 1999.


Promet uredi

Javni gradski prijevoz je kaotičan i slabo organiziran, odvija se autobusima i plavo i bijelim taksijima. Posebnost Adis Abebe su minibus taksiji za najmanje dvanaest osoba, sa dvoje službenika; vozačem i weyalom koji je zadužen za naplatu i dogovor o vožnji. Adis Abeba ima novi međunarodni aerodrom Bole (IATA: ADD, ICAO: HAAB), otvoren 2003. On je i sjedište domaćeg avioprijevoznika Ethiopian Airlines.[11] Stari aerodrom Lideta u zapadnom dijelu grada danas se uglavnom koristi za manje avine i helikoptere.

Jedna od zanimljivosti grada je i mala željeznička stanica izgrađena za prugu Džiibuti - Adis Abeba u slikovitom stilu francuskih kolodvora 19. vijeka.

Galerija slika uredi

Gradovi prijatelji uredi

Poznati sugrađani uredi

  • Nikos Papatakis, (1918.-) Grčki filmski redatelj
  • Meseret Defar, (1983.-) etiopska atletičarka, olimpijska pobjednica u utrci na 5000 m iz Atene 2004 i svjetska rekorderka u utrci na 5000 m (Zlatna liga Oslo 2007.)
  • Liya Kebede, (1978.-) etiopski supermodel
  • Noah Samara, izvršni direktor kompanije Worldspace
  • Tilahun Gessesse, poznati etiopski pjevač
  • Asrat Woldeyes, kirurg/profesor i osnivač stranke AAPO
  • Haile Gebrselassie (1973), etiopski trkač na srednje i duge pruge, olimpijski pobjednik iz Atlante 1996. i Sydneya 2000. na 10000 m.

Izvori uredi

Vanjske veze uredi

Opće informacije uredi

Turistički vodiči i fotografije uredi