1932

godina
(Preusmjereno sa stranice 1932.)

Godina 1932 (MCMXXXII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1900-e  1910-e  1920-e  – 1930-e –  1940-e  1950-e  1960-e
Godine: 1929 1930 193119321933 1934 1935
1932. po kalendarima
Gregorijanski 1932. (MCMXXXII)
Ab urbe condita 2685.
Islamski 1350–1351.
Iranski 1310–1311.
Hebrejski 5692–5693.
Bizantski 7440–7441.
Koptski 1648–1649.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1987–1988.
Shaka Samvat 1854–1855.
Kali Yuga 5033–5034.
Kineski
Kontinualno 4568–4569.
60 godina Yang Voda Majmun
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11932.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1932:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

  • 3 - 4. 1. - Japanska invazija Mandžurije: zauzećem Jinzhoua i Shanhaiguana osigurali su jug Mandžurije.
  • 5. 1. - Događaji u Arnedu, Španija: civilni gardisti pucali u radnike, 11 mrtvih - kraj "tragične sedmice" u kojoj su i gardisti bili na meti linča.
  • 7. 1. - Stimsonova doktrina - SAD neće priznavati teritorijalne promene iznuđene silom (odnosi se na Mandžuriju).
  • 9. 1. - Sakuradamonski incident: korejski aktivista pokušao da ubije japanskog cara Hirohita - kineska štampa ovo odobrava, što još više zaoštrava odnose.
  • 15. 1. - U Nemačkoj ima oko šest miliona nezaposlenih.
  • 18. 1. - Kralj Aleksandar otvara prestonom besedom zasedanje novoustanovljenih Narodne skupštine i Senata.
  • 21. 1. - Potpisan pakt o nenapadanju između SSSR i Finske (srušen 1939); SSSR sklapa slične sporazume sa Poljskom, Letonijom i Estonijom.
  • 22. 1. - Seljačka buna na zapadu El Salvadora, ubrzo brutalno ugušena, uz najmanje 10.000 mrtvih.
  • 24. 1. - Mladi pripadnik Hitlerjugenda Herbert Norkus ubijen od komunista u Berlinu - postaje mučenik i uzor za druge Hitlerove omladince (→ Hitlerjunge Quex).
  • 26. 1. - Potonula britanska podmornica-nosač aviona HMS M2, 60 mrtvih.
  • 27. 1. - Senat i Skupština KJ odobrili proklamaciju od 6. januara 1929 (→ Šestojanuarska diktatura).
  • 28. 1. - 3. 3. - Šangajski incident, sukob između Republike Kine i Japana.
  • kraj januara - Studentski protesti na Tehničkom fakultetu Beogradskog univerziteta. Takođe i na Zagrebačkom sveučilištu.

Februar/Veljača uredi

 
Zadužbina Ilije M. Kolarca u Beogradu
 
Kina, Mandžukuo, Japan

Mart/Ožujak uredi

  • 1. 3. - Otmica Lindberghove bebe - 20-mesečni sin avijatičara Charlesa Lindbergha otet iz njihove porodične kuće u Nju Džersiju - priča izaziva ogroman publicitet.
  • 1. 3. - Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi carine, generalno 10%, izuzev na neku hranu, sirovine i proizvode iz Imperije.
  • 6. 3. - Novi protesti na Zagrebačkom sveučilištu, isticane (zabranjene) hrvatske zastave.
  • 7. 3. - Policija pucala na okupljanje nenaoružanih nezaposlenih automobilskih radnika ispred Fordove fabrike u Dearborn, Michigan - poginula četiri radnika.
  • 9. 3. - Éamon de Valera izabran za predsednika izvršnog veća Irske Slobodne Države, na čelu prve vlade Fianna Fáila (šef vlade 1932-48, 1951-54, 1957-59 i šef države 1959-73) - oslobođeni su internirani pripadnici IRA (koja se protivi Slobodnoj Državi).
  • 11. 3. - "Incident Lige krvi": u Japanu razotkrivena krajnje desna organizacija koja je u prošlih mesec dana ubila dvojicu od planiranih 20 političara i biznismena.
  • 12. 3. - Švedski "kralj šibica" Ivar Kreuger izvršio samoubistvo, što će izazvati tzv. Kreugerov krah, pad akcija mnogih firmi širom sveta, a u Švedskoj ostavku premijera Ekmana u avgustu i nove izbore.
  • 19. 3. - Otvoren most u sidnejskoj luci (Sydney Harbour Bridge).
  • 21 - 22. 3. - Niz tornada ubio preko 330 ljudi na Jugu SAD.
 
Johnny Weissmuller kao Tarzan čovek majmun

April/Travanj uredi

 
Vojislav Marinković, premijer KJ april-jul 1932.
  • 19. 4. - Vlada Kraljevine Jugoslavije donela je Zakon o zaštiti zemljoradnika kojim je proglašen šestomesečni moratorijum na dugove i obustavljena prisilna zaplena imovine. Oko 709.000 seljaka-dužnika dugovalo je sedam milijardi dinara, mahom lihvarima i trgovcima (nezadovoljavajući rezultati).
  • 19. 4. - Zemljotres u Kačaničkoj klisuri.
  • 24. 4. - Izbori u pet nemačkih pokrajina, nacisti dobili relativnu većinu u četiri.
  • 25. 4. - Dvojica Družbenika proroka Muhameda premešteni iz svojih grobova u Iraku, nakon što je kralj Fejsal obavešten u snu o vodi koja nadire u njihove grobove.
  • 25. 4. - Zvanični datum osnivanja Kim Il-sungove Antijapanske narodne gerilske armije (Dan Korejske narodne armije).
  • 29. 4. - Šangajski atentat: korejski aktivista Yun Bong-gil aktivirao bombu na japanskoj proslavi carevog rođendana, smrtno ranjen gen. Yoshinori Shirakawa i jedan japanski službenik, još nekoliko teško ranjenih.

Maj/Svibanj uredi

  • 1. 5. - Proglas o osnivanju Jugoslovenske radikalne seljačke demokratije (režimska partija).
  • 2. 5. - Skup levih Zemljoradnika u Kragujevcu, uhapšen Dragoljub Jovanović i još 11. Jovanović je početkom oktobra osuđen na godinu dana zatvora.
  • 4. 5. - Al Capone započeo 11-godišnju zatvorsku kaznu zbog utaje poreza (pušten teško bolestan 1939.).
  • 5. 5. - Turkizacija: Turski parlament donosi zakon o raseljavanju Kurda ("Planinskih Turaka") i naseljavanju Turaka na njihovo mesto.
  • 5. 5. - Sporazum o šangajskom primirju: Republika Kina mora povući garnizon iz grada.
  • 6. 5. - Ruski emigrant smrtno ranio francuskog predsednika Paula Doumera.
  • 8. 5. - Posvećena Crkva presvetog srca Isusova u Pragu, arhitekte Jože Plečnika.
  • 10. 5. - Novi francuski predsednik je Albert François Lebrun - poslednji predsednik Treće republike (do 1940).
  • 12. 5. - Proslava 60. rođendana Antona Korošeca u Sloveniji se ponegde pretvara u anti-vladine demonstracije.
  • 12. 5. - Pronađeno telo otete Lindbergove bebe, nedaleko od kuće iz koje je otet.
  • 13. 5. - Wilhelm Groener daje ostavku na portfelj ministra odbrane Nemačke - rezultat Schleicherovih intriga koji želi saradnju sa nacističkim SA i SS; krajem meseca pada čitava Brüningova vlada.
  • 15. 5. - Incident 15. maja - u pokušaju vojnog udara ubijen japanski premijer Inukai Tsuyoshi.
  • 15. 5. - U Beogradu osnovan Zavod za radiumterapiju.[2]
  • maj - Demonstracije protiv vlade u Crnoj Gori i Bosanskoj Krajini (juriš na magacine s hranom u Prijedoru).
  • 16. 5. - Veliki neredi između muslimana i hindusa u Bombaju - hiljade mrtvih i ranjenih.
  • 16. 5. - Požar na brodu Georges Philippar u Adenskom zalivu - stradalo 54 ljudi, među kojima i istraživački novinar Albert Londres.
  • 20. 5. - Engelbert Dollfuss novi kancelar Austrije (do 1934).
  • 20. 5. - Amelija Erhart preletela Atlantik.
  • 21. 5. - Anhalt je prva nemačka pokrajina sa nacistom na čelu vlade, nakon što su prošlog meseca dobili 41.67% glasova.
  • 26. 5. - U Domu Lordova presuđeno u slučaju Donoghue v Stevenson (žena našla puža golaća u boci soka), kojim je u englesko pravo uveden "princip bližnjeg".
  • 28. 5. - U Holandiji završena brana Afsluitdijk preko Zuiderzeea, čime će nastatati veštačko jezero IJsselmeer.
  • 29. 5. - Nacisti prvi put dobijaju apsolutnu većinu u jednoj pokrajini, Oldenburgu na severozapadu Nemačke.
  • 30/31. 5. - Teroristički napad u Beogradu: "Politika" piše da su eksplodirale dve od četiri "paklene mašine", na Bataldžamiji (kod nove Skupštine) i u Nemanjinoj - sumnja se na ustaše[3]. Chicago Tribune tvrdi da je bilo šest bombi, uključujući jednu bačenu na kraljevsku palatu[4].

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Paviljon velikog refraktora Astronomske opservatorije u Beogradu

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Milan Srškić, premijer KJ

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Rajhstag: nacisti su najjača partija
  • 9/10. 8. - Ubistvo u Potempi: petorica nacista upala u kuću komunističkog rudara Konrada Pietrzucha i brutalno ga ubila - osuđeni su na smrt kasnije tokom meseca, što je pod pritiskom nacista ubrzo promenjeno u doživotni zatvor (da bi nakon Hitlerovog dolaska na vlast bili pomilovani).
  • 10. 8. - Sanjurjada: španski general José Sanjurjo pokušao pokrenuti pobunu u Sevilji.
  • 13. 8. - Papen i Schleicher nude Hitleru vicekancelarsku poziciju, što on s prezirom odbija.
  • 18. 8. - Švicarski istraživač Auguste Piccard dostiže 16.197 m balonom na vrući zrak.
  • 18. 8. - Završena Ekonomska konferencija Britanske imperije u Ottawi: dogovorena imperijalna preferenca tj. niske carine unutar imperijie i visoke prema ostatku sveta, na najmanje pet godina.
  • 23. 8. - Papinom bulom ukinuta Zadarska nadbiskupija, jugoslovenskim delom administrira šibenički biskup, a za italijanski je formirana zadarska biskupija[7].
  • 27. 8. - 1. 8. - Četvorodnevni rat u Ekvadoru: neuspešna pobuna nakon što je kongres poništio prošlogodišnju pobedu konzervativca Neptalíja Bonifaza na predsedničkim izborima, najmanje 1.000 mrtvih.
  • 30. 8. - Hermann Göring izabran za predsednika Rajhstaga.

Septembar/Rujan uredi

  • 1. 9. - Kolumbijsko-peruanski rat počinje kada peruanska vojska zauzme dva mesta u spornom području Amazonije - spor se vodi oko amazonske luke Leticia, rat traje devet meseci, Društvo naroda dodeljuje grad Kolumbiji 1934.
  • 3. 9. - Ubijen dečak Pavlik Morozov čiji će mit biti uzor za sovjetske pionire.
  • 4. 9. - Osmerac splitskog "Gusara" postao evropski šampion na takmičenju u Beogradu.
  • 6/7. 9. - Velebitski ili Lički ustanak: napad ustaša iz italijanskog Zadra na žandarmerijsku stanicu u Brušanima kod Gospića.
 
Rat za Čako: sporni region
  • 9. 9. - Počinje Rat za Čako između Bolivije i Paragvaja (do 1935).
  • 9. 9. - U Španskoj Republici obnovljene autonomne vlasti Katalonije (Generalitat de Catalunya - /Ženeralitad de Katalunja/).
  • 10. 9. - Bảo Đại, car Anama i Tonkina (Vijetnama) u Francuskoj Indokini, preuzima prestol (car do 1945, šef Države Vijetnam 1949-55).
  • 12. 9. - Nemački kancelar Papen planirao raspustiti Rajhstag i zatim vladati putem Hindenburgovih dekreta - ali Göring ga je ignorisao i dopustio komunistički predlog za glasanje o poverenju vladi, koji je ova izgubila 512:42. Novi izbori u novembru.
  • 15. 9. - Japansko-mandžurski protokol: Japan potvrđuje priznanje i drži vojsku u Mandžukuu.
  • 16. 9. - Japanska vojska izvršila represalije u selu Pingdingshan na jugu Mandžurije, 800 mrtvih (Kinezi tvrde 3.200).
  • 20. 9. - Mahatma Gandi počinje 6-dnevni štrajk glađu u zatvoru u Puni, protestuje zbog britanskih planova da se hinduistički elektorat podeli na gornju i donju kastu, te Nedodirljive.
  • 23. 9. -   Saudi Arabija nastaje ujedinjenjem Kraljevina Hidžaz i Nadžd.
  • 24. 9. - Socijaldemokrata Per Albin Hansson postaje premijer Švedske (do 1946, s kraćom pauzom) - stvara "Švedski model": neutralnost, država socijalnog staranja, socijalni korporativizam
  • 24. 9. - Pakt iz Pune između Gandija i B. R. Ambedkara: rezervisani mandati za Nedodirljive
  • 26. 9. - Katastrofalan zemljotres pored Svete Gore (M 7.0, int. IX-X), potresi se nastavljaju i narednih dana, stradali i manastiri, među kojima i Hilandar.
  • 26. 9. - 27. 10. - Nacionalni marš gladi u Velikoj Britaniji, u zemlji ima 2.750.000 nezaposlenih.
  • 27. 9. - Rjutinova afera: sovjetski Politbiro osuđuje platformu Martemjana Rjutina koja traži obaranje Staljina, umerenije pozicije i "novi početak".
  • 29. 9. - Papska bula Acerba animi osuđuje progon katoličke crkve u Meksiku, upoređen sa onim u SSSR.
  • 30. 9. - Eksplozija u Oficirskom domu u Beogradu (današnji SKC), poginuo je nosač koji ju je doneo, sumnja se na VMRO[8].

Oktobar/Listopad uredi

 
Dnjeparska hidroelektrana (foto 1942)
  • jesen - Novoizgrađena beogradska termoelektrana "Snaga i svetlost" počinje isporuku struje (do 1967-69)[9].

Novembar/Studeni uredi

 
Holodomor: oduzimanje povrća od seljaka u oblasti Odese
  • 3 - 8. 11. - Štrajk javnog prevoza u Berlinu u zajedničkoj organizaciji komunista i nacista - ovo je moglo uticati na pad popularnosti nacista na izborima.
  • 6. 11. - Savezni izbori u Nemačkoj - nacisti opet najjači, ali s manje glasova nego u julu - 196 poslanika (-34), socijaldemokrate 121 (-12), komunisti 100 (+11); ovo su poslednji slobodni izbori do 1949. na zapadu odn. do 1990. u celoj Nemačkoj.
  • 6. 11. - Liberal Juan Bautista Sacasa izabran za predsednika Nikaragve (mandat od 1. januara, dan pre odlaska poslednjih američkih marinaca).
  • 7. 11. - Zagrebačke punktacije (Seljačko-demokratska koalicija + frankovac Mile Budak) - traži se demokratija i novo državno uređenje. Proglašene protivustavnim, posle njih dolazi niz drugih "punktacija" (slovenačke, muslimanske, pa i vojvođanske).
 
FD Roosevelt na kampanji
  • 8. 11. - Franklin Delano Roosevelt ubedljivo pobedio predsednika Hoovera, dobio 42 od 48 država. U zemlji je nezaposlenost 20% a Roosevelt obećava New Deal. Početak Petog partijskog sistema koji traje do polovine 1960-tih.
  • 9. 11. - Ženevski masakr: neredi između konzervativaca i socijalista u Švajcarskoj, u sukobu sa vojskom ima 13 mrtvih. (→ fr Wiki).
  • 9. 11. - Uragan i talasi ubili oko 2.500 ljudi na Kubi - najgora prirodna katastrofa na tom ostrvu.
  • 9. 11. - Nadežda Alilujeva, Staljinova žena, pronađena mrtva.
  • novembar - Benito Musolini blizu odluke da napadne Jugoslaviju i instalira ustaše u Hrvatskoj[10].
  • 16. 11. - Otvorena zgrada parlamenta Severne Irske na Stormontu u Belfastu.
  • 17. 11. - Počinje treća i poslednja sednica Konferencije Okruglog stola o Indiji: nema većine indijskih predstavnika, uključujući Nacionalni kongres.
  • 18. 11. - 5. dodjela Oscara, najbolji film Grand Hotel.
  • 25. 11. - Posvećena ruska Katedrala Svete Sofije u Harbinu, najveća pravoslavna crkva na Dalekom istoku

Decembar/Prosinac uredi

  • 1 - 2. 12. - Trogirski incident: sokoli uništili ili oštetili osam mletačkih lavova u gradu - zahlađenje odnosa sa Italijom.
  • 3. 12. - General Kurt von Schleicher imenovan za nemačkog kancelara (do januara), smenjeni Papen će mu se osvetiti saradnjom sa Hitlerom.
  • 8. 12. - Gregor Strasser, kome je Schleicher nudio položaj vicekancelara, dao ostavku na sve funkcije u nacističkoj partiji nakon konfrontacije sa Hitlerom.
  • 11. 12. - Načelni sporazum pet Velikih sila o vojnoj ravnopravnosti Nemačke, u smislu da može učestvovati u radu Konferencije za razoružanje (Nemačka dala izjavu da se neće naoružavati).
  • decembar - Poljski Biuro Szyfrów počinje dekodiranje nemačke Enigme.
  • 15. 12. - U Njujorku prikazan prvi ton-film na srpskohrvatskom jeziku "Ljubav i strast"[11][12].
  • 16. 12. - Požar u tokijskoj robnoj kući Shirokiya, 14 mrtvih (po urbanoj legendi, Japanke su nakon ovoga počele da nose gaćice u zapadnom stilu).
  • 18. 12. - Mussolini inaugurirao novi grad Littoria (kasnije Latina).
  • 19. 12. - BBC počinje emitovanje Imperijalne službe (današnji BBC World Service).
  • 19. 12. - Voz "Leteći Hamburžanin" sa dizel pogonom (DR 877) stigao za 142 minuta od Berlina do Hamburga.
  • 24. 12. - Arturo Alessandri je ponovo predsednik Čilea (do 1938)
  • 25. 12. - Zemljotres u kineskoj provinciji Kansu, 70.000 mrtvih.
  • 25. 12. - Antibakterijski lek Prontosil patentiran u Nemačkoj.
  • 26. 12. - Američka okupacija Nikaragve: Bitka kod El Saucea je poslednji veći okršaj Sandinove pobune i uspeh Amerikanaca i nikaragvanske vlade.
  • 27. 12. - U SSSR ponovo uvedeni unutrašnji pasoši (oni iz carskog perioda su bili ukinuti 1917).
  • 31. 12. - Opozicioni manifest u Ljubljani (Slovenska deklaracija) - traži se priznanje regionalne etničke individualnosti i kulturna, finansijska i politička autonomija[5].

Kroz godinu uredi

1932. u temama uredi

 
Saudi Arabija
 
Irak

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak – April/Travanj uredi

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz uredi

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1932.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Nobelova nagrada za 1932. godinu uredi

Reference uredi

  1. Modern Architecture: International Exhibition. moma.org
  2. "Vreme", 26. dec. 1934
  3. "Политика", 31. maj 1932, str. 3[mrtav link] i str. 4[mrtav link]. digitalna.nb.rs (Digitalna narodna biblioteka Srbije)
  4. Bomb Serbian Capital, City is Terrified. Chicago Daily Tribune (Chicago: Chicago Daily Tribune): p. 1. May 31, 1932.
  5. 5,0 5,1 East Central Europe between the two World Wars By Joseph Rothschild, page 243
  6. "Pravda", 22. jun 1932
  7. Politika, 13. 9. 1932, str. 3. digitalna.nb.rs
  8. Po svoj prilici atentator je Asen Nikovov. Politika, 2. okt. 1932, str. 3
  9. TUGA, ČEMER I JAD: Nekada – SVETLOST I SNAGA Beograda, danas – RUINA! (FOTO) Arhivirano 2017-03-30 na Wayback Machine-u. starogradski.com March 15, 2017
  10. Sabrina Ramet, Tri Jugoslavije... str. 102
  11. Ljubav i strast (1932). imdb.com
  12. "Политика", 11. novembar 1932., str. 8. digitalna.nb.rs
  13. "Politika", 24. feb. 1938
  14. "Politika", 11. mart 1936
  15. "Vreme", 31. mart 1940, str. 13. digitalna.nb.rs