Otvori glavni meni

Blagoje Adžić (Pridvorica, 2. 9. 1932Beograd, 1. 3. 2012), general-pukovnik Jugoslovenske narodne armije (JNA) i predzadnji načelnik generalštaba iste.

Blagoje Adžić
Blagoje Adzic.jpg
Biografski podatci
Nacionalnost Srbin
Vojna karijera
Godine u službi 1953 - 1992
Čin General-pukovnik JNA.jpg General-pukovnik
Ratovi Rat u Sloveniji
Rat u Hrvatskoj
Rat u Bosni i Hercegovini
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske KoV JNA.JPG Kopnena vojska
Zapovijedao 14. načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije

Sadržaj/Садржај

BiografijaUredi / Уреди

General pukovnik Blagoje Adžić je rođen 2. 9. 1932 u Pridvorici, općini Gacko, Bosna i Hercegovina. Tijekom Drugoga svjetskoga rata jedini je od svoje obitelji preživio ustaški pokolj u svom selu, kada mu je stradalo petnaestak članova obitelji. Taj događaj ga je mentalno i psihološki definirao do te mjere da je u osamostaljivanju Hrvatske 1991 godine jedino mogao vidjeti restauraciju NDH.[1] Posle završetka trećeg razreda industrijske škole, završio je Školu za aktivne oficire veze 1953 godine. Nakon toga Školu stranih jezika JNA - 1966, Višu vojnu akademiju „Frunze“ u Sovjetskom Savezu[2] - 1969, Ratnu školu JNA - 1973, i Školu opštenarodne odbrane - 1987 godine. Postao je zamenik komandanta Sedme armije 1986 godine i na toj dužnosti bio do 1987, te zamenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ do 1989. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ imenovan je 29. 9. 1989 godine, i na toj dužnosti bio do 27. 2. 1992 godine, kada ga je smijenio Života Panić.

Tokom Rata u Sloveniji, jun 1991 godine, general Adžić je došao u Zagreb i oštro kritizirao vodeće generale "5. armijske oblasti JNA" optuživši ih da "traljavo" vode vojsku nakon što nisu proveli njegove naredbe vezano uz sukob u Sloveniji.[3] Dok je bio načelnik Generalštaba JNA, sudjelovao je 1991 u Ratu u Hrvatskoj. Osobno je posjetio vukovarsku frontu te prigovarao zbog manjka zapovijednog lanca i dezertacija.[4] Human Rights Watch poslao je 21. 1. 1992 pismo njemu i Slobodanu Miloševiću kako bi se istražili i spriječili ratni zločini protiv nesrpskih stanovnika u Hrvatskoj.[5] Naknadno, Human Rights Watch je javno pozvao da se Adžić istraži zbog ratnih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini.[6] Nakon odlaska u mirovinu 1992, povukao se iz javnosti.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je vodio istragu protiv njega, ali nikada nije podignuo optužnicu.[7] Spomenut je tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića.[8]

Županijski sud u Osijeku za njim je raspisao tjeralicu zbog "genocida, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika" tijekom bitke za Osijek.[9] Ipak, srbijanske vlasti nikad ga nisu uhitile. Umro je 1. 3. 2012. u Beogradu.

ČinoviUredi / Уреди

OdlikovanjaUredi / Уреди

ReferenceUredi / Уреди

  1. Danko Plevnik. Blagoje Adžić je poveo totalni rat protiv Hrvatske. Slobodna Dalmacija. Preuzeto 13. decembra 2013.
  2. "Umro Blagoje Adžić". E-Novine. 5. ožujka 2012.. http://www.e-novine.com/srbija/vesti/60248-Umro-Blagoje-Adi.html. pristupljeno 24. kolovoza 2013. 
  3. Ivica Đikić, »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, Feral Tribune, Split, 10. ožujka 2001.
  4. Burg 1999, str. 83.
  5. Nizich 1992, str. 13.
  6. Nizich 1992, str. 4.
  7. Borivoje Dokler (3.11. 2003.). "Haag vodi istragu protiv Babića, Hadžića i Adžića". Nacional. http://www.nacional.hr/clanak/4700/haag-vodi-istragu-protiv-babica-hadzica-i-adzica. pristupljeno 24. kolovoza 2013. 
  8. "Milan Martić sentenced to 35 years for crimes against humanity and war crimes". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 12. 06. 2007.. http://www.icty.org/sid/8870. pristupljeno 24. 08. 2010.. 
  9. Denis Romac (5. ožujka 2012.). "UMRO BLAGOJE ADŽIĆ: Zloglasni general Adžić pokopan u krugu obitelji". Novi list. http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Zloglasni-general-Adzic-pokopan-u-krugu-obitelji. pristupljeno 24. kolovoza 2013. 
  10. 10,0 10,1 10,2 10,3 10,4 10,5 10,6 10,7 10,8 10,9 Ante Nazor, 2010, str. 243, 283

LiteraturaUredi / Уреди

  • Burg, Steven L. (1999). The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention. M.E. Sharpe. ISBN 9781563243080. 
  • Nizich, Ivana (1992). War Crimes in Bosnia-Hercegovina, Opseg 1: A Helsinki Watch report. Human Rights Watch. ISBN 9781564320834. 
  • Nazor, Ante (2010). Zapovjedni vrh JNA (siječanj 1990. - svibanj 1992.), Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-28-6