1914

godina
(Preusmjereno sa stranice 1914.)

Godina 1914 (MCMXIV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 13 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek20. vijek21. vijek
Decenija: 1880-e  1890-e  1900-e  – 1910-e –  1920-e  1930-e  1940-e
Godine: 1911 1912 191319141915 1916 1917
1914. po kalendarima
Gregorijanski 1914. (MCMXIV)
Ab urbe condita 2667.
Islamski 1332–1333.
Iranski 1292–1293.
Hebrejski 5674–5675.
Bizantski 7422–7423.
Koptski 1630–1631.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1969–1970.
Shaka Samvat 1836–1837.
Kali Yuga 5015–5016.
Kineski
Kontinualno 4550–4551.
60 godina Yang Drvo Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11914.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Ove godine je počeo rat kasnije nazvan Veliki rat i Prvi svjetski rat. Prema konceptu Erica Hobsbawma ovo je razmeđe Dugog 19-og i Kratkog 20. veka.

1914:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

 
Charlie Chaplin

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

 
Spomenik Dositeju Obradoviću
  • 9. 4. - Incident u Tampiku između američkih i vojnika Victoriana Huerte dovešće do američke okupacije luke Veracruz do novembra.
  • 15. 4. - U Venecueli pronađeno prvo značajno nalazište nafte (do 1929. zemlja će postati njen najveći izvoznik na svetu).
  • 18. 4. - U Monaku završen prvi međunarodni kongres kriminalističke policije sa učesnicima iz 24 zemlje.
  • 20. 4. - Masakr u Ludlowu: Nacionalna garda Kolorada i čuvari kompanije napali šatorsko naselje štrajkujućih rudara i njihovih porodica, poginulo 19-25 osoba.
  • 24 - 25. 4. - Larne gun-running: u Irsku prokrijumčareno 25.000 pušaka i 3-5 miliona metaka za Alsterske dobrovoljce (lojaliste).
  • 26. 4. - Umro zagrebački nadbiskup Juraj Posilović, slijediće mu Antun Bauer (do 1937).

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Ferdinand i Sofija u Sarajevu

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Tabori u vreme Julske krize
  • 6. 7. - Nemačka daje podršku Austrougarskoj u odnosu prema Srbiji (tzv. blanko-ček).
  • 10. 7. - Ruski poslanik Nikolaj Hartvig umro od infarkta u austrougarskom poslanstvu (Srbi veruju da je otrovan, velika sahrana četiri dana kasnije).[7]
  • 11. 7. - Babe Ruth debitovao u Major League bejzbolu.
  • 12. 7. - Hionija Guseva pokušala da ubije Raspućina.
  • 14. 7. - Zakon o vladi Irske prošao i kroz Gornji dom britanskog parlamenta, okruzima Alstera omogućeno da se izjasne hoće li učestvovati u samoupravi.
  • 15. 7. - Meksički predsednik Victoriano Huerta dao ostavku.
  • 17. 7. (4. 7. po j.k.) - U Sankt Peterburgu počinju štrajkovi i neredi s mnogo sukoba i vandalizma (naročito 20 - 23. 7.)[8].
  • 20 - 23. 7. - Francuski predsednik Poincaré i premijer Viviani u poseti Rusiji.
  • 23. 7. - Austro-Ugarska uputila Srbiji ultimatum s ponižavajućim zahtevima, s rokom od 48 časova za odgovor (AU poslanik Giesl je sačekao tri dana s uručenjem, do odlaska francuskog predsednika Poenkarea iz Rusije).
  • 23. 7. - Jaka oluja pogodila Budimpeštu.
  • 25. 7. - Prekinuti diplomatski odnosi između Srbije i Austrougarske; naređena evakuacija Beograda, sedište vlade preneto u Niš.
  • 25. 7. - Socijaldemokratska okupljanja u Nemačkoj protiv rata.
  • 26. 7. - Počela opšta mobilizacija u Srbiji.
  • 26. 7. - U BiH uvedena vojna uprava ("iznimne mjere"), počinju hapšenja Srba i drugih; u Dalmaciji zabranjena srpska, projugoslovenska i neka hrvatska udruženja.
  • 26. 7. - Howth gun-running: doneseno 900 pušaka za Irske dobrovoljce; u dablinskoj ulici Bachelor's Walk došlo do incidenta u kome su britanski vojnici ubili trojicu civila.
  • 28. 7. - Nakon odbijenog ultimatuma, Austro-Ugarska telegramom objavljuje rat Srbiji, što označava početak Prvog svjetskog rata. Prvi plotuni upućeni na Beograd - bombardovanje počelo sledeće noći, Austrijanci su pokušali preći pred ponoć.
  • 28. 7. - Ujutru mobilizacija u Crnoj Gori.
  • 31. 7. - Mobilizacija u Rusiji.
  • 31. 7. - U Parizu ubijen socijalista i antimilitarista Jean Jaurès.

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Spomenik na Ceru
 
Bivši Tannenberški spomenik (i Hindenburgov mauzolej)

Septembar/Rujan uredi

 
Komemorativna medalja Prve bitke na Marni
 
Spomenik na Gučevu

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

 
Spomenik 1300 kaplara na Rajcu

Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

  • Gandi se vratio u Indiju i dobio počasni naziv Mahātmā ("Velika duša").

Rođenja uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

Kroz godinu uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1914.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Dani sećanja uredi

Nobelove nagrade uredi

Literatura/Spoljne veze uredi

Reference uredi

  1. "Politika", 10. jan. 1924, str. 3
  2. Politika, 3. marta 1914, str. 2
  3. Istorija srpskog naroda, knjiga 6, tom 1, str. 258
  4. Istorija srpskog naroda, knj. 6, tom 1, str. 200
  5. Aleš SKŘIVAN, Sr., On the edge of the precipice of war
  6. "Vreme", 10. jul 1937 (foto)
  7. "Vreme", 10. jul 1939
  8. Joan Neuberger (19 June 1993). Hooliganism: Crime, Culture, and Power in St. Petersburg, 1900-1914. University of California Press. str. 255–. ISBN 978-0-520-91307-3. 
  9. Max Hastings, Catastrophe: Europe Goes to War 1914
  10. Aug 22, 1914: Heavy casualties suffered in the Battles of the Frontiers, history.com

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar