Antun Bauer (Breznica kod Bisaga, 11. 2. 1856. — Zagreb, 7. 12. 1937.) bio je teološki i filozofski pisac, zagrebački nadbiskup.

Antun Bauer
nadbiskup zagrebački
Antun Bauer
CrkvaRimokatolička crkva
PrethodnikJuraj Posilović
NasljednikAlojzije Stepinac
Osobni detalji
Rođenje(1856-02-11)11. 2. 1856.
Breznica kod Bisaga
Smrt7. 12. 1937. (dob: 81)
Zagreb

Unaprijedio je pastoralno i socijalno djelovanje zagrebačke nadbiskupije te bio pokrovitelj mnogih društava i institucija.

Životopis

uredi

Rođen je kao treće od petnaestoro djece u ne baš imućnoj obitelji gradišćanskih Hrvata. Unaprijedio je pastoralno i socijalno djelovanje zagrebačke nadbiskupije te bio pokrovitelj mnogih društava i institucija. Učitelj mu je bio Josip Stadler, vrhbosanski nadbiskup.

Profesor je na Teološkom fakultetu u Zagrebu (1887.–1911.), gdje je predavao filozofiju i apologetiku. Godine 1906./1907. postaje rektor Zagrebačkog sveučilišta. Aktivno je sudjelovao u političkom životu (1885.–1911.) u redovima oporbe kao saborski zastupnik iz redova Stranke prava, a potom kao predstavnik pravaške grupe u okviru Hrvatsko-srpske koalicije. Bavio se suvremenim problemima filozofije primjenjujući skolastičku metodologiju, djelovao u vjerskoj publicistici, te pisao filozofijske i teološke rasprave.

Godine 1911. imenovan je koadjutorom nadbiskupa Posilovića. Godine 1914. postaje zagrebačkim nadbiskupom. Bio je osoba duboke vjere i iskrene pobožnosti. Njegovom zaslugom rimski zavod svetog Jeronima postao je opće dobro hrvatskoga naroda. Svečano je otvorio i prvi euharistijski kongres u Zagrebu i vrlo aktivno 1925. sudjelovao u Tisućugodišnjici Hrvatskoga Kraljevstva. Poslije izbora 1935., nadbiskup Bauer osobno je prosvjedovao knezu Pavlu protiv nasilja nad hrvatskim pučanstvom, naglašujući da su takvi postupci suprotni moralu te ih označio kao progonstvo i divljaštvo.

Djela

uredi
  • "Naravno bogoslovje" ,
  • "Teodiceja ili nauka o razumskoj spoznaji Boga",
  • "Wundtov metafizički sustav".
Prethodnik: Zagrebačka nadbiskupija Nasljednik:
Juraj Posilović (1894. - 1914.) Alojzije Stepinac (1937. - 1960.)