Antun Bauer
Antun Bauer (Breznica kod Bisaga, 11. 2. 1856. — Zagreb, 7. 12. 1937.) bio je teološki i filozofski pisac, zagrebački nadbiskup.
Antun Bauer | |
---|---|
nadbiskup zagrebački | |
Crkva | Rimokatolička crkva |
Prethodnik | Juraj Posilović |
Nasljednik | Alojzije Stepinac |
Osobni detalji | |
Rođenje | Breznica kod Bisaga | 11. 2. 1856.
Smrt | 7. 12. 1937. (dob: 81) Zagreb |
Unaprijedio je pastoralno i socijalno djelovanje zagrebačke nadbiskupije te bio pokrovitelj mnogih društava i institucija.
Životopis
urediRođen je kao treće od petnaestoro djece u ne baš imućnoj obitelji gradišćanskih Hrvata. Unaprijedio je pastoralno i socijalno djelovanje zagrebačke nadbiskupije te bio pokrovitelj mnogih društava i institucija. Učitelj mu je bio Josip Stadler, vrhbosanski nadbiskup.
Profesor je na Teološkom fakultetu u Zagrebu (1887.–1911.), gdje je predavao filozofiju i apologetiku. Godine 1906./1907. postaje rektor Zagrebačkog sveučilišta. Aktivno je sudjelovao u političkom životu (1885.–1911.) u redovima oporbe kao saborski zastupnik iz redova Stranke prava, a potom kao predstavnik pravaške grupe u okviru Hrvatsko-srpske koalicije. Bavio se suvremenim problemima filozofije primjenjujući skolastičku metodologiju, djelovao u vjerskoj publicistici, te pisao filozofijske i teološke rasprave.
Godine 1911. imenovan je koadjutorom nadbiskupa Posilovića. Godine 1914. postaje zagrebačkim nadbiskupom. Bio je osoba duboke vjere i iskrene pobožnosti. Njegovom zaslugom rimski zavod svetog Jeronima postao je opće dobro hrvatskoga naroda. Svečano je otvorio i prvi euharistijski kongres u Zagrebu i vrlo aktivno 1925. sudjelovao u Tisućugodišnjici Hrvatskoga Kraljevstva. Poslije izbora 1935., nadbiskup Bauer osobno je prosvjedovao knezu Pavlu protiv nasilja nad hrvatskim pučanstvom, naglašujući da su takvi postupci suprotni moralu te ih označio kao progonstvo i divljaštvo.
Djela
uredi- "Naravno bogoslovje" ,
- "Teodiceja ili nauka o razumskoj spoznaji Boga",
- "Wundtov metafizički sustav".
Prethodnik: | Zagrebačka nadbiskupija | Nasljednik: |
Juraj Posilović (1894. - 1914.) | Alojzije Stepinac (1937. - 1960.) |