Eurosong

Pesma Evrovizije (engl. Eurovision Song Contest, fr. Grand Prix Eurovision de la Chanson), prvi put održana 1956, je godišnji festival zabavne muzike takmičarskog karaktera sa velikim brojem zemalja obuhvaćenim televizijskim prenosom, u kojem učestvuju izvođači iz brojnih zemalja čiji su nacionalni televizijski emiteri aktivni članovi Evropske radiodifuzne unije.

Ime festivala vezano je za televizijsku distributivnu mrežu Evrovizija (naziv pod kojim se danas najčešće podrazumeva sama Pesma Evrovizije) Evropske radiodifuzne unije koja pokriva potencijalnih milijardu gledalaca. Danas se putem radija i televizije, osim u Evropi, ovaj program prenosi i širom sveta, te direktnim videotokom putem Interneta. Evropska radiodifuzna unija je organizacija potpuno odvojena od Evropske unije.

Američka mreža NBC je u pregovorima sa ERU oko otkupljivanja prava za američku verziju takmičenja. Pesma Evrovizije 2007. održala se u Helsinkiju, glavnom gradu Finske.

FormatUredi

Evropska radiodifuzna unija osmislila je Pesmu Evrovizije na predloga Marsela Besona, po uzoru na izuzetno uspešni pilot-projekat, sada čuveni Festival u San Remu. Bio je to još jedan mali pokušaj u nizu takvih, u istom periodu kad je osnovana i sama Evropska zajednica za ugalj i čelik, da se posleratna (zapadna) Evropa napokon okrene razumevanju i saradnji. U prvom takmičenju, održanom u švajcarskom Luganu 24. maja 1956, učestvovale su Francuska, SR Nemačka, Italija, Holandija, Luksemburg, Belgija i domaćin Švajcarska. Naredne godine, priključile su se i Velika Britanija, Danska i Austrija, koje su sa prvog festivala diskvalifikovane zbog zakasnelih prijava. Broj zemalja učesnica od tada neprestano raste; u Pesmi Evrovizije 2005. učestvovalo je čak 39 zemalja.

Pesma Evrovizije održava se u dve večeri, kvalifikacionoj polufinalnoj večeri u kojoj učestvuje najviše 26 zemalja, i "velikom Finalu" dva dana kasnije u kojem se takmiče 24 pesme: direktno se kvalifikuju predstavnik domaćina, zatim tzv. "velika četvorka" (Francuska, Nemačka, Velika Britanija i Španija), i još 9 drugih najbolje plasiranih zemalja sa prošlogodišnjeg takmičenja; a njima se pridružuje i 10 najbolje plasiranih pesama iz polufinala.

Takmičenje se po pravilu održava na lascivno opremljenoj i osvetljenoj grandioznoj pozornici; izraz kojim se ovakav izgled ponekad opisuje je "all balls out" (sr. "sve na sunce"), i domaćini delegiraju dva svoja poznata voditelja, po običaju ženu i muškarca, koji vode program naizmenično na zvaničnim jezicima festivala, engleskom i francuskom. Izvođenju svake pesme prethodi kratka "razglednica". U ranijim izdanjima svakom razglednicom bi se predstavila zemlja čija će pesma biti izvedena, ali u novijoj praksi u "razglednici" se predstavlja zemlja domaćin. Pesme se izvode tako da se na unapred pripremljenu instrumentalnu podlogu ("matricu") vokali izvode uživo.

Po izvođenju svih pesama, publika se kratkim isečcima podseća na sve izvedene pesme, i zatim u kratkom vremenskom intervalu (10 minuta) glasa za svoje favorite okretanjem posebnih brojeva telefona za svaku pesmu. Ovaj postupak poznat je kao teleglasanje, i izvodi se u svakoj zemlji posebno, pri čemu publika ne može glasati za predstavnika svoje zemlje. Nakon ovoga, slede direktna uključenja satelitom iz studija nacionalnih televizija, koji, nakon pozdrava, uobičajenih komplimenata domaćinima i često poneke šaljive primedbe, prema rezultatima teleglasanja svojih gledalaca, dodeljuju gledaocima) pesmama redom 1,2,...,7,8,10 i 12 poena. Voditelji ponavljaju dodeljene poene na drugom od zvaničnih jezika ("Serbie-et-Monténégro, douze points!"), i zatim ih sabiraju. Ceo postupak sabiranja glasova traje preko sat vremena, ali za prave poklonike Pesme Evrovizije ovo je prvoklasna zabava.

Zemlji čija pesma pobedi pripada i čast da organizuje narednu Pesmu Evrovizije. Iako ovo predstavlja i veliko finansijsko opterećenje, što je dovelo čak i do spekulacija da neke zemlje namerno šalju lošije kompozicije kako bi bile sigurne da će ih ova obaveza mimoići, Pesma Evrovizije predstavlja jedinstvenu mogućnost da se svaka zemlja predstavi kao izuzetno atraktivna turistička destinacija, a sa novijim naglim rastom popularnosti Pesme Evrovizije, povećane su i mogućnosti komercijalnog sponzorstva. Na primer, Pesma Evrovizije 2004. je koštala 15 miliona evra. Irska nacionalna televizija je devedesetih godina bila u ozbiljnim finansijskim problemima zbog četiri pobede u roku od pet godina.

Odskora, Pesmu Evrovizije prati i nekoliko najpoznatijih kladionica na Internetu. Postoji i bezbroj fan sajtova aktivnih tokom čitave godine, a i nekoliko domaćih.

PravilaUredi

 
Plave zemlje su se direktno plasirale u finale, zelene zemlje su se također plasirale u finale, a crvene nisu.

U takmičenju mogu učestvovati sve zemlje čiji su emiteri aktivni članovi Evropske radiodifuzne unije. Ovo uključuje i vanevropske zemlje kao što su Izrael, Maroko, Tunis, Alžir, Egipat, Liban, Libija i Sirija, ali od ovih zemalja do sada su učestvovali jedino Izrael i Maroko, dok je Liban trebao nastupiti prvi put 2005, ali se povukao (značajno posle roka) nakon odbijanja da prenosi nastup izraelskog predstavnika. Prve godine, zemlje su slale po dve pesme, ali kako je broj zemalja rastao, ukupan broj pesama (već 1957. svaka zemlja je ograničena na po jednu pesmu, ali ni to nije bilo dovoljno) i njihovo trajanje (trenutno ograničeno na tri minuta) morao se ograničiti pošto je sadašnje troiposatno trajanje takmičenja sasvim dovoljno za najveći broj televizijskih gledalaca. Sekcija o istorijatu sadrži pregled izmena ovih pravila, a od 2004. godine ustanovljen je postojeći sistem sa dve večeri, polufinalnom u trajanju od dva sata, u kojoj se ne čitaju rezultati glasanja pojedinačnih zemalja već jedino, slučajnim redosledom, deset pesama koje su se plasirale u finale; te finalnom u trajanju od tri sata. Ovakav format dozvoljava najviše 26 trominutnih pesama u polufinalu i 24 u finalu, i već 2005. se pokazao nedovoljnim kada se za učešće prijavila 41 zemlja, mada su izmene ove godine izbegnute jer su se Češka Republika i kasnije Liban povukli. Zemlje "velike četvorke" imaju pravilnikom garantovano učešće u finalu zbog najvećeg učešća u budžetu Evrovizije, te velike praćenosti Festivala među njihovom publikom koju ne bi bilo poželjno izgubiti. Primena ovog )ipak neophodnog) pravila, dovela je do apsurdnog događaja 2005, kada su upravo zemlje "velike četvorke" zauzele sva četiri poslednja mesta— i svejedno se direktno plasirale u finale naredne godine.

Izvođači pesama—njih najviše šest na sceni—mogu biti bilo koje nacionalnosti. Nebrojeno mnogo francuskih izvođača nastupalo je za Monako i Luksemburg; Kanađanka Selin Dion i Estonke "Vanila Nindža" su među švajcarskim predstavnicima; Amerikanka Katrina Leskanič pevala je za Veliku Britaniju, a Dejv Benton sa karipskog ostrva Aruba za Estoniju. Neke zemlje, međutim, ograničavaju nacionalnost kompozitora ili tekstopisaca. Sami izvođači moraju imati 16 godina na dan 31. decembra u godini u kojoj se festival održava. Ovo pravilo je uvedeno nakon Pesme Evrovizije 1989, kada je izraelski predstavnik imao 11, a francuska predstavnica 12 godina; za mlađe izvođače se od 2003. organizuje posebna, tzv. Mala Pesma Evrovizije. Pesme mogu biti u jeziku po izboru, ali najveći broj izvođača peva na engleskom. Neki se odlučuju da deo pesme pevaju na maternjem, a ostatak na engleskom jeziku.

Način izbora predstavnika na Pesmi Evroviziji stvar je svake zemlje posebno. Najrasprostranjeniji je sistem sa nacionalnim finalom sa pesmama koje emiter odabere od pristiglih na konkurs ili interno, u kojem o pobedniku odlučuje publika (teleglasanjem), žiri ili kombinovano. Finalu često prethodi nekoliko kvalifikacionih polufinala sličnog formata: Srbija i Crna Gora imaju dva (Beoviziju i Monteviziju), Švedska šest, a Ukrajina čak petnaest. U nekim zemljama, Makedoniji na primer, gledaoci prvo biraju izvođača, a tek potom pesmu koju će izvoditi. Neki emiteri, poput Portugala ili Švajcarske, predstavnika biraju jednostavnom internom selekcijom. Španija je 2002. godine organizovala "šou stvarnosti" pod nazivom Operación Triunfo (Operacija trijumf) u kojem su birani i obučavani do tada nepoznati pevači, pri čemu je publika na kraju birala najuspešnijeg za predstavnika na Pesmi Evrovizije. Ovakav metod izbora bio je izuzetno dobro primljen, te je nastavljen a slični formati su postali popularni i drugde. Tako, na primer, irska verzija Idol-a, "You're a Star" (Ti si zvezda) pobednicima takođe omogućuje učešće na Pesmi Evrovizije, međutim, tako izabrani predstavnici nisu, do sada, postizali uspehe kao i njihovi prethodnici, zbog čega se cela ideja preispituje.

IstorijatUredi

Ovde treba još dosta dodati, sledećom prilikom...

Nil puan (Nul points)Uredi

Kako svaka zemlja učesnica dodeljuje čitav niz bodova, ne događa se ni često ni slučajno da određena pesma ne dobije ama baš ni jedan poen—prema sadašnjim pravilima to bi značilo da pesma nije ušla među deset najbolje ocenjenih ni u jednoj jedinoj zemlji. Na taj način, ovakav događaj pesmi donosi posebno ponižavajući status, u evrovizijskom žargonu poznat pod sarkastičnim nazivom nil puan (nul points), prema praksi čitanja bodova svake zemlje na francuskom paralelno sa engleskim jezikom. U prvim godinama Pesme Evrovizije dodeljivalo se manje poena te se nil puan dešavao češće; u novije vreme u proseku po jedna pesma svake druge godine ne dobije niti jedan poen. U Velikoj Britaniji je sa pristojnom dozom šoka primljen nil puan grupe Džemini 2003, dovoljno da je BBC naredne godine vodio kampanju za izbor predstavnika za Pesmu Evrovizije pod sloganom Nil puan, nikad više ("Nul points, never again"). Šampion ove neslavne kategorije je Norveška, sa 4 nil puan nastupa: "Norvège, nul points! Norway, zero points!".

Nil puan su do 2005 zavredele sledeće pesme: Ton Nom (Fud Leclerc, Belgija 1962), Llalame (Viktor Balager, Španija 1962), Nur in der Wiener Luft (Eleonore Švarc, Austrija 1962), Katinka (De Spelbrekers, Holandija 1962), Een Speeldos (Ani Palmen, Holandija 1963), Solherv (Anita Talaug, Norveška 1963), Muistojeni Laulu (Lajla Halme, Finska 1963), En Gang I Stockholm (Monika Zeterlund, Švedska 1963), Mann Gewohnt Sich So Schnell An Das Schone (Nora Nova, Nemačka 1964), Oracao (Antonio Kalvario, Portugal 1964), Život je sklopio krug (Sabahudin Kurt, SFR Jugoslavija 1964), I Miei Pensieri (Anita Traversi, Švajcarska 1964), Que Bueno, Que Bueno (Končita Bautista, Španija 1965), Paradis, Wo Bist Du? (Ula Vizner, Nemačka 1965), Als Heet Weer Lente Is (Lize Marke, Belgija 1965), Aurinko Laskee Lanteen (Viktor Klimenko, Finska 1965), Bien Plus Fort (Tereza, Monako 1966), Dio Come Ti Amo (Domeniko Modunjo 1966), Quel Coeur Vas-Tu Briser? (Žeraldin, Švajcarska 1967), Je Suis Tombe Du Ciel (David Vinter, Luksemburg 1970), Mil Etter Mil (Jan Tejgen, Norveška 1978), Aldri I Livet (Fin Kalvik, Norveška 1981), Nuku Pommiin (Kojo, Finska 1982), Opera (Četin Alp, Turska 1983), Quien Maneja Mi Barca (Remedios Amaja, Španija 1983), Sargim Sevki Ustune (Sejal Taner, Turska 1987), Lisa, Mona Lisa (Vilfrid, Austrija 1988), Pad Sem Enginn Ser (Danijel, Island 1989), Venedig im Regen (Tomas Forstner, Austrija 1991), Lopysine Mylimaj (Ovidijus Visnijauskas, Litvanija 1994), San Francisco (Tor Endreson, Norveška 1997), Antes De Adeus (Silija Loson, Portugal 1997), Lass Ihn (Gunvor, Švajcarska 1998), Cry Baby (Džemini, Velika Britanija 2003), te u polufinalu Celebrate (Piero&Music Stars, Švajcarska 2004).

Da li ste znali da...?Uredi

  • Žena je značajno više među pobednicima Pesme Evrovizije. U proseku, na svakog muškog izvođača koji je pobedio bile su 3-4 ženske pobednice.
  • Pesme su pevane i na manjinskim i gotovo zaboravljenim jezicima i dijalektima. Švajcarska pesma je 1989. pevana na reteromanskom jeziku. Francuska je slala pesme na korzikanskom i bretonskom, Austrija na posebnom alpskom, a Litvanija na zapadnolitvanskom dijalektu. 2003. godine, belgijska grupa Urban Trad osvojila je drugo mesto pesmom Sanomi na potpuno izmišljenom jeziku. 2005, predstavnici Ukrajine pevali su (u tri minuta) na sedam jezika, a letonski duet je deo pesme izveo i na jeziku znakova.
  • Pesmu Volare, koja je postala svetski hit u izvedbi Džipsi Kingsa, prvi je pevao Domeniko Modunjo na Pesmi Evrovizije 1958. pod nazivom Nel blu Dipinto di blu, i osvojio treće mesto.
  • Evrovizijska pravila ohrabruju (no ne obavezuju) zemlje da u svoje kompozicije i nastupe uvrste i elemente nacionalne kulture i da pevaju na svom jeziku.
  • Prepoznatljiva uvodna melodija (poslušajte ovde ili ovde Arhivirano 2007-09-28 na Wayback Machine-u), kojom svake godine počinju prenosi Pesme Evrovizije i Bečkog novogodišnjeg koncerta, je ritornel tema Pozorišta remek-dela, iz preludijuma orkestraciji Te deuma Mark-Antoana Šarpantijea (H.146 u numeraciji Hjua Vajlija Hičkoka).

Kritike Pesme EvrovizijeUredi

Rašireno je mišljenje da je većina numera na Pesmi Evrovizije isuviše plitka i da se ne razlikuje mnogo od najjednostavnijih šlagera. Šou, šljokice, koreografija i jeftini trikovi sve su prisutniji na takmičenju, izgleda da su prilično efikasni u trominutnoj borbi za poene i postali su važniji od kvalitetne kompozicije i izvedbe. Samo 2004. godine, na sceni su viđeni srpski opanci, kožni korseti, štule, rolšue, anđeoska krila, gimnastičar u potkošulji, dodole (prizivačice kiše), te grupa koja se njihala u ritmu koitusa i niz sličnih, eksplicitnih aranžmana. Sa ovim atributima, Pesma Evrovizije je jedan od tipičnih primera onoga što se u Sjedinjenim Državama i drugde naziva evrosmećem (eng. Euro-trash). Ovakvom imidžu dodatno doprinosi paternalističko-sarkastičan odnos i zvaničnih spikera nekih zapadnoevropskih televizija—dugogodišnji i omiljeni komentator BBC-ja Ser Teri Vogan je izvanredan ali ne i usamljen primer.

Druga, veoma važna zamerka, odnosi se na "prijateljsko", politički zasnovano glasanje. Tako na primer, Grčka i Kipar iz decenije u deceniju razmenjuju maksimalnih 12 poena. Izuzetno su jaki i baltički/ekssovjteski, skandinavski i balkanski glasački blokovi. Nade da će ovaj problem biti ublažen uvođenjem teleglasanja pokazale su se jalovim; naprotiv, osim što je problem čak i pojačan, pojavio se i dodatni problem - demografski faktor, pošto emigranti masovno glasaju za svoje etničke matice, na taj način nadglasavajući domicilno stanovništvo. Ova pojava je najprimetnija kod izvođača iz zemalja sa velikom emigracijom, na primer Turske i Grčke, ili etnički mešovitih regiona poput Balkana, tako da rezultati teleglasanja neretko podsećaju na podatke iz kakvog etničkog popisa. (Primera radi, 2005, glasanje u finalu otvorila je Austrija ovako: 6 poena—Rumunija, 7 poena—Turska, 8 poena—Hrvatska, 10 poena—Bosna i Hercegovina, 12 poena—Srbija i Crna Gora. Glasanje je propraćeno gromoglasnim negodovanjem gledalaca u sali.) Pobornici Evrovizije ovu pojavu objašnjavaju time da je prirodno da publika na geografski i kulturno bliskim prostorima, često na tržištu istih medija i muzičkih kuća, ima sličan muzički ukus, te i da lakše prepoznaju izvođače iz bliskih zemalja. Konačno, prijateljsko glasanje, kao neodvojivi deo Evrovizije, steklo je i određenu draž.

Neretko se može čuti i da Pesma Evrovizije nije proizvela baš velik broj stvarnih međunarodnih zvezda i mega-hitova. Ovo je svakako pitanje subjektivne procene; vidi odeljak o istorijatu za neke od najpoznatijih učesnika.

Konačno, među konzervativnijim posmatračima ne ostaje neprimećena u novije vreme jako izražena prisutnost izvođača drugacijeg seksualnog opredeljenja : brojni lezbejski i gej izvođači, transseksualci i transvestiti već su imali zapažene a često i veoma uspešne nastupe.

I pored svih stvarnih ili izmišljenih nedostataka, Pesma Evrovizije ostaje jedan od najgledanijih, i sve gledanijih, televizijskih događaja u celoj Evropi. Prenos Pesme Evrovizije 2004. bio je najgledaniji televizijski termin u Srbiji te godine.

Mala Pesma EvrovizijeUredi

Mala Pesma Evrovizije (eng. Junior Eurovision Song Contest), takmičenje za pevače od 8 do 15 godina starosti, formata i propozicija nalik na Pesmu Evrovizije, održava se od 2003. godine, takođe u organizaciji Evropske radiodifuzne unije. ERU je takmičenje osnovala po uzoru na dečije takmičenje pesama, kasnije "Nordijsku dečiju Evroviziju", koja je od 2000. godine održavana u Danskoj; Danska je tako bila i domaćin prve Male Pesme Evrovizije.

Pesma IntervizijeUredi

Od 1977. do 1980. godine, zemlje bivšeg Istočnog Bloka organizovale su svoje slično takmičenje, poznato pod nazivom Pesma Intervizije, koje je organizovala Intervizija, televizijska mreža nacionalnih emitera ovih socijalističkih zemalja. Ono je održavano u Sopotu u Poljskoj, kao zamena za ranije takmičenje, Međunarodni festival pesama u Sopotu.

PobedniciUredi

Godina Zemlja Pjesma Izvođač Bodovi Razlika Drugoplasirani Datum finala Grad domaćin
1956.   Švicarska "Refrain" Lys Assia N/A[N 1] N/A N/A 24. svibnja 1956. Lugano
1957.   Nizozemska "Net als toen" Corry Brokken 31 14   Francuska 3. ožujka 1957. Frankfurt na Majni
1958.   Francuska "Dors, mon amour" André Claveau 27 3   Švicarska 12. ožujka 1958. Hilversum
1959.   Nizozemska "Een beetje" Teddy Scholten 21 5   Ujedinjeno Kraljevstvo 11. ožujka 1959. Cannes
1960.   Francuska "Tom Pillibi" Jacqueline Boyer 32 7   Ujedinjeno Kraljevstvo 25. ožujka 1960. London
1961.   Luksemburg "Nous les amoureux" Jean-Claude Pascal 31 6   Ujedinjeno Kraljevstvo 18. ožujka 1961. Cannes
1962.   Francuska "Un premier amour" Isabelle Aubret 26 13   Monako 18. ožujka 1962. Luxembourg
1963.   Danska "Dansevise" Grethe i Jørgen Ingmann 42 2   Švicarska 23. ožujka 1963. London
1964.   Italija "Non ho l'età" Gigliola Cinquetti 49 32   Ujedinjeno Kraljevstvo 21. ožujka 1964. Kopenhagen
1965.   Luksemburg "Poupée de cire, poupée de son" France Gall 32 6   Ujedinjeno Kraljevstvo 20. ožujka 1965. Napulj
1966.   Austrija "Merci Chérie" Udo Jürgens 31 15   Švedska 5. ožujka 1966. Luxembourg
1967.   Ujedinjeno Kraljevstvo "Puppet on a String" Sandie Shaw 47 25   Irska 8. travnja 1967. Beč
1968.   Španjolska "La, la, la" Massiel 29 1   Ujedinjeno Kraljevstvo 6. travnja 1968. London
1969.[N 2]   Španjolska "Vivo cantando" Salomé 18 N/A N/A 29. ožujka 1969. Madrid
  Ujedinjeno Kraljevstvo "Boom Bang-a-Bang" Lulu
  Nizozemska "De troubadour" Lennie Kuhr
  Francuska "Un jour, un enfant" Frida Boccara
1970.   Irska "All Kinds of Everything" Dana 32 6   Ujedinjeno Kraljevstvo 21. ožujka 1970. Amsterdam
1971.   Monako "Un banc, un arbre, une rue" Séverine 128 12   Španjolska 3. travnja 1971. Dublin
1972.   Luksemburg "Après toi" Vicky Leandros 128 14   Ujedinjeno Kraljevstvo 25. ožujka 1972. Edinburgh
1973.   Luksemburg "Tu te reconnaîtras" Anne-Marie David 129 4   Španjolska 7. travnja 1973. Luxembourg
1974.   Švedska "Waterloo" ABBA 24 6   Italija 6. travnja 1974. Brighton
1975.   Nizozemska "Ding-A-Dong" Teach-In 152 14   Ujedinjeno Kraljevstvo 22. ožujka 1975. Stockholm
1976.   Ujedinjeno Kraljevstvo "Save Your Kisses for Me" Brotherhood of Man 164 17   Francuska 3. travnja 1976. Den Haag
1977.   Francuska "L'oiseau et l'enfant" Marie Myriam 136 15   Ujedinjeno Kraljevstvo 7. svibnja 1977. London
1978.   Izrael "A-Ba-Ni-Bi" Izhar Cohen & Alphabeta 157 32   Belgija 22. travnja 1978. Pariz
1979.   Izrael "Hallelujah" Gali Atari & Milk and Honey 125 9   Španjolska 31. ožujka 1979. Jeruzalem
1980.   Irska "What's Another Year?" Johnny Logan 143 15   Njemačka 19. travnja 1980. Den Haag
1981.   Ujedinjeno Kraljevstvo "Making Your Mind Up" Bucks Fizz 136 4   Njemačka 4. travnja 1981. Dublin
1982.   Njemačka "Ein bißchen Frieden" Nicole 161 61   Izrael 24. travnja 1982. Harrogate
1983.   Luksemburg "Si la vie est cadeau" Corinne Hermès 142 6   Izrael 23. travnja 1983. München
1984.   Švedska "Diggi-Loo Diggi-Ley" Herreys 145 8   Irska 5. svibnja 1984. Luxembourg
1985.   Norveška "La det swinge" Bobbysocks 123 18   Njemačka 4. svibnja 1985. Göteborg
1986.   Belgija "J'aime la vie" Sandra Kim 176 36   Švicarska 3. svibnja 1986. Bergen
1987.   Irska "Hold Me Now" Johnny Logan 172 31   Njemačka 9. svibnja 1987. Bruxelles
1988.   Švicarska "Ne partez pas sans moi" Céline Dion 137 1   Ujedinjeno Kraljevstvo 30. travnja 1988. Dublin
1989.   SFRJ "Rock Me" Riva 137 7   Ujedinjeno Kraljevstvo 6. svibnja 1989. Lausanne
1990.   Italija "Insieme: 1992" Toto Cutugno 149 17   Irska,   Francuska[N 3] 5. svibnja 1990. Zagreb
1991.   Švedska "Fångad av en stormvind" Carola 146 0[N 4]   Francuska 4. svibnja 1991. Rim
1992.   Irska "Why Me?" Linda Martin 155 16   Ujedinjeno Kraljevstvo 9. svibnja 1992. Malmö
1993.   Irska "In Your Eyes" Niamh Kavanagh 187 23   Ujedinjeno Kraljevstvo 15. svibnja 1993. Millstreet
1994.   Irska "Rock 'n' Roll Kids" Paul Harrington & Charlie McGettigan 226 60   Poljska 30. travnja 1994. Dublin
1995.   Norveška "Nocturne" Secret Garden 148 29   Španjolska 13. svibnja 1995. Dublin
1996.   Irska "The Voice" Eimear Quinn 162 48   Norveška 18. svibnja 1996. Oslo
1997.   Ujedinjeno Kraljevstvo "Love Shine a Light" Katrina and the Waves 227 70   Irska 3. svibnja 1997. Dublin
1998.   Izrael "Diva" Dana International 172 6   Ujedinjeno Kraljevstvo 9. svibnja 1998. Birmingham
1999.   Švedska "Take Me to Your Heaven" Charlotte Nilsson 163 17   Island 29. svibnja 1999. Jeruzalem
2000.   Danska "Fly on the Wings of Love" Olsen Brothers 195 40   Rusija 13. svibnja 2000. Stockholm
2001.   Estonija "Everybody" Tanel Padar, Dave Benton & 2XL 198 21   Danska 12. svibnja 2001. Kopenhagen
2002.   Latvija "I Wanna" Marie N 176 12   Malta 25. svibnja 2002. Tallinn
2003.   Turska "Everyway That I Can" Sertab Erener 167 2   Belgija 24. svibnja 2003. Riga
2004.   Ukrajina "Wild Dances" Ruslana 280 17   Srbija i Crna Gora 15. svibnja 2004.[N 5] Istanbul
2005.   Grčka "My Number One" Helena Paparizou 230 38   Malta 21. svibnja 2005. Kijev
2006.   Finska "Hard Rock Hallelujah" Lordi 292 44   Rusija 20. svibnja 2006. Atena
2007.   Srbija "Molitva" Marija Šerifović 268 33   Ukrajina 12. svibnja 2007. Helsinki
2008.   Rusija "Believe" Dima Bilan 272 42   Ukrajina 24. svibnja 2008.[N 6] Beograd
2009.   Norveška "Fairytale" Alexander Rybak 387 169   Island 16. svibnja 2009. Moskva
2010.   Njemačka "Satellite" Lena Meyer-Landrut 246 76   Turska 29. svibnja 2010. Oslo
2011.   Azerbajdžan "Running Scared" Ell i Nikki 221 33   Italija 14. svibnja 2011. Düsseldorf
2012.   Švedska "Euphoria" Loreen 372 113   Rusija 26. svibnja 2012. Baku
2013.   Danska "Only Teardrops" Emmelie de Forest 281 47   Azerbajdžan 18. svibnja 2013. Malmö
2014.   Austrija "Rise Like a Phoenix" Conchita Wurst 290 52   Nizozemska 17. svibnja 2014. Kopenhagen
2015.   Švedska "Heroes" Måns Zelmerlöw 365 62   Rusija 23. svibnja 2015. Beč
2016.   Ukrajina "1944" Džamala 534 23   Australija 14. svibnja 2016. Stockholm
2017.   Portugal "Amar pelos dois" Salvador Sobral 758 143   Bugarska 13. svibnja 2017. Kijev
2018.   Izrael "Toy" Netta 529 93   Cipar 12. svibnja 2018. Lisabon
2019.   Nizozemska "Arcade" Duncan Laurence 498 26   Italija 18. svibnja 2019. Tel Aviv
2020. Otkazano zbog pandemije koronavirusa 16. svibnja 2020. Rotterdam
2021.   Italija "Zitti e buoni" Måneskin 524 25   Francuska 22. svibnja 2021. Rotterdam
2022.   Ukrajina "Stefanija" Kalush Orchestra 631 165   Ujedinjeno Kraljevstvo 14. svibnja 2022. Torino
2023.   Švedska "Tattoo" Loreen 583 57   Finska 13. svibnja 2023. Liverpool[N 7]
2024. TBD "?" ? ? ? TBD svibanj 2024. TBD
  1. Puni rezultati natjecanja nikada nisu objavljeni; poznat je samo pobjednik.
  2. Četiri su zemlje imaje jednak broj bodova 1969. i tako zauzele prvo mjesto. Kako nije bilo pravila u slučaju izjednačenog broja bodova, sve su 4 zemlje proglašene pobjednicima.
  3. Irska i Francuska su 1990. bili drugoplasirani s jednakim brojem bodova.
  4. Švedska je 1991. pobijedila nakon tie-breaka jer je imala jednak broj bodova kao i Francuska.
  5. Od 2004., uvedeno je jedno polufinale. Od 2008. bit će ih dva.
  6. Od 2008., Eurosong je, zbog velikog broja natjecatelja, uveo dva polufinala.
  7. Iako je na Eurosongu 2022. godine pobijedila Ukrajina, zbog ratnog stanja u zemlji odlučeno je kako će Ujedinjeno Kraljevstvo, čiji je predstavnik bio drugoplasirani te iste godine, organizirati natjecanja. Kao grad domaćin odabran je Liverpool.

Najuspešnije zemlje učesniceUredi

Evo tabelarnog pregleda zemalja čije su se pesme u prvih 50 takmičenja (zaključno sa 2006) plasirale među tri najbolje. Ovakve statistike su nezvanične; Evropska radiodifuzna unija ne prati uspeh zemalja u dosadašnjim takmičenjima.Nnajuspešnijim se smatraju Velika Britanija i Irska; međutim, poslednjih godina, uz primetno bolji prijem numera iz istočne Evrope, nijedna od tradicionalno uspešnih zemalja (prema donjoj tabeli) nije postigla zapaženiji rezultat.

Rang Zemlja Pobede 2.mesto 3.mesto Ukupno
1 Irska 7 4 1 12
2 Velika Britanija 5 15 2 22
3 Francuska 5 4 7 16
4 Luksemburg 5 0 2 7
5 Švedska 4 1 4 9
6 Holandija 4 0 1 5
7 Izrael 3 2 1 6
8 Španija 2 4 1 7
9 Švajcarska 2 3 3 8
10 Italija 2 1 4 7
11 Danska 2 1 3 6
12 Norveška 2 1 1 4
13 Nemačka 2 4 5 11
14 Belgija 1 2 0 3
Rang Zemlja Pobede 2.mesto 3.mesto Ukupno
15 Monako 1 1 3 5
16 Grčka 1 0 2 3
17 Estonija 1 0 1 2
17 Letonija 1 0 1 2
17 Turska 1 0 1 2
20 Austrija 1 0 0 1
20 Finska 1 0 0 1
20 SFR Jugoslavija 1 0 0 1
20 Ukrajina 1 0 0 1
23 Malta 0 2 2 4
24 Rusija 0 2 1 3
25 Island 0 1 0 1
25 Poljska 0 1 0 1
25 Srbija 1 1 1 3
28 Bosna i Hercegovina 0 0 1 1
28 Rumunija 0 0 1 1

Od svih dosadašnjih zemalja učesnica, među tri prvoplasirane još uvek nisu bile Andora, Albanija, Belorusija, Kipar, Litvanija, Mađarska, Maroko, Makedonija, Portugalija, Slovenija, i Hrvatska.

Učešće zemalja nekadašnje SFRJUredi

SFR Jugoslavija bila je do pada Berlinskog zida jedina socijalistička zemlja na Pesmi Evrovizije. Jugoslavija se Festivalu pridružila 1961, a odsustvovala 19771980; te 1985. jer se te godine Festival održavao 4.maja. Najuspešniji nastup bilo je prvo mesto grupe Riva u Lozani 1989, te četvrta mesta Lole Novaković 1962, Danijela 1983 i Novih Fosila 1987.

Srbija i Crna Gora učestvovala je 1992. pod tadašnjim imenom SR Jugoslavija. Prekid učešća izazvan ratom, izolacijom i ekonomskom krizom, trajao je sve do 2004, kada se Srbija i Crna Gora spektakularno vratila na velika vrata, osvojivši drugo mesto pesmom Lane Moje Željka Joksimovića.

Bosna i Hercegovina, Slovenija i Hrvatska pridružile su se Festivalu 1993. pobedivši u posebnim ad-hok kvalifikacijama četiri druge istočnoevropske zemlje. Nastupi Bosne i Hercegovine izazivali su ratnih godina izuzetno veliku medijsku pažnju i izlive simpatija publike. Makedonija je prvi put nastupila tek 1998.

Predstavnici SFR Jugoslavije na Pesmi Evrovizije birani su na posebnom takmičenju, tzv. Jugoviziji, organizovanom po ugledu na samu Pesmu Evrovizije, koje je priređivala tadašnja Jugoslovenska radio-televizija. Pesme su na Jugoviziju delegirali matični radio-televizijski studiji republika i pokrajina, a glasovi koje bi im po izvođenju dodelili njihovi stručni žiriji su zatim bili redom čitani i dodavani u direktnom uključenju. Kao i na Pesmi Evrovizije, politika je bila veoma prisutna i na Jugoviziji, što je postalo i potpuno ogoljeno na poslednjem takmičenju 1991. Vidi članak o Jugoviziji za više informacija o ovom festivalu.

Srbija i Crna Gora bira svoje predstavnike na festivalu Evropesma-Europjesma. Pravilnik iz 2005. predviđa učešće 14 pesama odabranih na Beoviziji koju organizuje Radio Televizija Srbije i 10 pesama odabranih na Monteviziji koju organizuje Radio Televizija Crne Gore; te glasanje po četiri člana žirija u Beogradu i Podgorici i rezultat teleglasanja u ulozi devetog člana žirija.

Bosna i Hercegovina svoje predstavnike bira u živom prenosu BH Eurosong koji je prvobitno organizovala tadašnja Radio Televizija Bosne i Hercegovine (koja je pokrivala područje Federacije), a sada to radi državni Javni radio-televizijski servis PBS BiH. Izuzetno, 2004. godine prvo je izabran predstavnik Deen, a zatim su žiri, i gledaoci teleglasanjem odabrali najbolju od nekoliko njegovih ponuđenih pesama. Ovakav format poslednje dve godine koristi i Makedonija. Hrvatska svoje predstavnike bira na festivalu Dora, a Slovenija na EMA, koja je 2005. vraćena na prvobitni format ukidanjem četiri polufinalne večeri.

Godina Pesma Izvođač Studio Plasman
SFR Jugoslavija
1961 Neke davne zvezde Ljiljana Petrović Ljubljana 8
1962 Ne pali svetlo u sumrak Lola Novaković Ljubljana 4
1963 Brodovi Vice Vukov Zagreb 11
1964 Život je sklopio krug Sabahudin Kurt Sarajevo 13 (nil puan)
1965 Čežnja Vice Vukov Sarajevo 12
1966 Brez Besed Berta Ambrož Ljubljana 7
1967 Vse rože sveta Lado Leskovar Ljubljana 8
1968 Jedan dan Dubrovački trubaduri Zagreb 7
1969 Pozdrav svijetu Ivan & 3M Zagreb 13
1970 Pridi, dala ti bom cvet Eva Sršen Ljubljana 11
1971 Tvoj dječak je tužan Krunoslav Slabinac Zagreb 14
1972 Muzika i ti Tereza Kesovija Zagreb 9
1973 Gori vatra Zdravko Čolić Sarajevo 15
1974 Moja generacija Korni Grupa Beograd 12
1975 Dan ljubezni Pepel in kri Ljubljana 13
1976 Ne mogu skriti svoj bol Ambasadori Sarajevo 17
1981 Leila Seid Memić-Vajta Sarajevo 15
1982 Halo, halo Aska Beograd 14
1983 Džuli Danijel Titograd 4
1984 Ćao amore Vlado i Izolda Titograd 18
1986 Željo moja Doris Dragović Zagreb 11
1987 Ja sam za ples Novi fosili Zagreb 4
1988 Mangup Srebrna krila Zagreb 6
1989 Rock me Riva Zagreb 1
1990 Hajde da ludujemo Tajči Zagreb 7
1991 Brazil Bebi Dol Beograd 21
Godina Pesma Izvođač Plasman
SR Jugoslavija
1992 Ljubim te pesmama Ekstra Nena 13
Srbija i Crna Gora
2004 Lane moje Željko Joksimović 2 (1 pf)
2005 Zauvijek moja No Nejm 7
2006 Nije poslat predstavnik
Srbija
2007 Molitva Marija Šerifović 1 (1 pf)
Hrvatska
1993 Don't ever cry Put 15
1994 Nek' ti bude ljubav sva Toni Cetinski 16
1995 Nostalgija Magazin & Lidija 6
1996 Sveta ljubav Maja Blagdan 4
1997 Probudi me E.N.I. 15
1998 Neka mi ne svane Danijela 5
1999 Marija Magdalena Doris Dragović 4
2000 Kada zaspu anđeli Goran Karan 9
2001 Strings Vana 10
2002 Everything I want Vesna Pisarović 11
2003 Više nisam tvoja Klaudija Beni 15
2004 You are the only one Ivan Mikulić 13 (9 pf)
2005 Vukovi umiru sami Boris Novković&Lado 11 (4 pf)
2006 Moja štikla Severina
Makedonija
1998 Ne zori, zoro Vlado Janevski 19
2000 100% te ljubam XXL 15
2002 Od nas zavisi Karolina 19
2004 Life Toše Proeski 14 (10 pf)
2005 Make my day Martin Vučić 17 (9 pf)
2006 Ninanajna Elena Risteska
Godina Pesma Izvođač Plasman
Slovenija
1993 Tih deževen dan 1X Bend 22
1995 Prisluhni mi Darja Švajger 7
1996 Dan najlepših sanj Regina 21
1997 Zbudi se Tanja Ribič 10
1998 Naj bogovi slišijo Vili Resnik 18
1999 For a thousand years Darja Švajger 11
2001 Energy Nuša Derenda 7
2002 Samo Ljubezen Sestre 14
2003 Nanana Karmen Stavec 23
2004 Stay forever Platin – (21 pf)
2005 Stop Omar Naber – (12 pf)
2006 Mr Nobody Anžej Dežan
Bosna i Hercegovina
1993 Sva bol svijeta Fazla 16
1994 Ostani kraj mene Alma & Dejan 15
1995 Dvadeset prvi vijek Davorin Popović 19
1996 Za našu ljubav Amila Glamočak 22
1997 Goodbye Alma Čardžić 18
1999 Putnici Dino & Beatris 7
2001 Hano Nino Pršeš 14
2002 Na jastuku za dvoje Maja Tatić 13
2003 Ne brini Mija Martina Barbarić 16
2004 In the disco Deen 9 (7 pf)
2005 Call me Feminem 14
2006 Lejla Hari Mata Hari 3

PovezanoUredi

Vanjske vezeUredi