14. 5.

(Preusmjereno sa stranice 14. maj)
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpn.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsr.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.

14. maj/svibanj (14. 5.) je 134. dan godine po gregorijanskom kalendaru (135. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 231 dana.

Događaji uredi

  • 1610. — Verski fanatik ubio u Parizu francuskog kralja Anrija IV, prvog monarha iz dinastije Burbona.
  • 1643. — Na francuski presto došao četvorogodišnji Luj XIV nakon smrti oca Luja XIII. Regentkinja je bila njegova majka Ana Austrijska, ali je stvarnu vlast imao kardinal Mazaren.
  • 1796. — Engleski lekar Edvard Džener uspešno vakcinisao protiv velikih boginja jednog osmogodišnjeg dečaka i označio početak moderne imunologije.
  • 1811. — Paragvaj proglasio nezavisnost od Španije.
  • 1900. — U Parizu otvorene druge moderne Olimpijske igre, na kojima su prvi put učestvovale žene.
  • 1940. — Drugi svetski rat: Tokom pregovora o predaji holandske vojske, nemački bombarderi razorili su dve trećine Roterdama. Poginulo je oko hiljadu ljudi, a 80.000 je ostalo bez kuća.
  • 1948. — Proglašena Država Izrael.
  • 1955. — U Varšavi potpisan ugovor o osnivanju Varšavskog pakta.
  • 1968. — Komunistička vlada u Čehoslovačkoj na čelu sa Aleksandrom Dubčekom objavila početak širokih društvenih reformi, poznatih kao „Praško proleće“.
  • 1973. — Lansirana prva američka vasionska laboratorija „Skajlab I“.
  • 1978. – Probijen tunel Učka, 5062 m dug cestovni tunel kroz masiv Ćićarije i Učke, najduži cestovni tunel u Jugoslaviji do izgradnje Karavanki.
  • 1989. — Vođa peronista Karlos Menem postao predsednik Argentine, pobedivši na izborima kandidata vladajuće Radikalne partije Eduarda Angelosa.
  • 1991. — Samoubistvo je izvršila Đang Ćing, udovica kineskog lidera Mao Cedunga, jedan od vođa „Kulturne revolucije“.
  • 1992. — Glavnoj ulici u Beogradu, ulici Maršala Tita, posle 47 godina promenjen je naziv u Ulicu srpskih vladara.
  • 1999. — U vazdušnim udarima NATO na SR Jugoslaviju pogođena kolona izbeglica kod sela Koriša na Kosovu. Poginulo je 87 osoba, među kojima je najveći broj dece.
  • 2001. —.
    • Savet NATO odobrio povratak jugoslovenske vojske i policije u sektor B Zone kopnene bezbednosti na administrativnoj granici između Kosova i Srbije, počev od 24. maja.
    • Lider koalicije desnog centra Silvio Berluskoni pobedio na parlamentarnim izborima u Italiji i potom formirao 59. italijansku vladu od 1945.
  • 2002. — Na donatorskoj konferenciji u Njujorku, koju su pokrenule UN za prikupljanje pomoći za obnovu Srebrenice, koja je tokom rata u BiH bila enklava pod zaštitom UN, obećano 5,2 miliona dolara za obnovu tog grada.
  • 2003. —.
    • Pred Tribunalom u Hagu počelo je suđenje grupi bivših oficira snaga bosanskih Srba, Vidoju Blagojeviću, Draganu Obrenoviću, Draganu Jokiću, optuženih za zločine u Srebrenici u julu 1995.
    • Irački zvaničnici saopštili da je iz masovnih grobnica u toj zemlji otkopano preko 2.200 tela, žrtava režima Sadama Huseina.
    • Alžirska vojska oslobodila 17 evropskih turista, koje su oteli islamski militanti i držali ih dva meseca u Sahari.
    • Posle blizu četrdeset godina planiranja i debata, otpočeli podzemni radovi na zaštiti Venecije od tonjenja.

.

Rođenja uredi

.

Smrti uredi

.

Blagdani/Praznici uredi


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar