Boginje (((lat.))) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije vrste virusa variole zvane Variola major i Variola minor.

Variola vera, Kosovo, 1972
Boginje

Historija uredi

Računa se da je u 20. vijeku od posljedica variole umrlo između 300 i 500 miliona ljudi. U ranijim historijskim razdobljima, prije nego što je razvijena vakcinacija i moderni lijekovi, variola je bila daleko ubojitija i imala je bitan utjecaj na historiju. Mnoge poznate historijske osobe bile su njene žrtve.

Ipak, najznačajniju ulogu su imale nakon otkrića Amerike, kada su domoroci Sjeverne i Južne Amerike došli u dodir s Evropljanima koji su bili inficirani virusom variole. Za razliku od kolonizatora, domoroci nisu imali razvijen imunitet, što je dovelo do naglog širenja bolesti i dramatičnog pada domorodačke populacije, pa je evropskim kolonizatorima omogućen lak i nesmetan prodor u nova područja.

Domaćin virusa variole je jedino čovjek tako da je naporima Svjetske zdravstvene organizacije 1977 godine virus iskorijenjen u ljudskoj populaciji i danas se nalazi samo u laboratorijima. Vakcinacija protiv virusa više se ne provodi tako da se smatra da bi se mogao koristiti kao terorističko oružje.

Velike boginje uredi

 
Vakcina protiv boginja

Variola major, uzrokuju velike ili crne boginje. Velike boginje izazivaju smrt kod 20-40 % zaraženih, a kod preživjelih često ostavlja trajnu unakaženost ili sljepoću. Bolest je teška i teško se liječi. Počinje drhtavicom, visokom temperaturom i jakim bolovima u glavi, kičmi i trbuhu, povraćanjem i zatvorom. Poslije 2 do 4 dana po tijelu izbije velik, krupan osip, koji se brzo pretvara u plikove. Plikovi zagnoje i na njihovom mjestu se otvore ranice, od kojih ostaju primjetni ožiljci na licu osoba koje su preživjele velike boginje.[1]

Variola minor uredi

Variola minor, uzrokuju blaži oblik koji izaziva smrt samo kod 1 % zaraženih. Bolest počinje jednim kataralnim stanjem u nosu, plućima i na očnoj sluzokoži. Poslije inkubacije od 8 do 16 dana oči zakrvare, suze, i ne može se gledati u svjetlost, nos je pun kao kod prehlade, prisutan je suh kašalj i povećana temperatura. Ovakvo stanje traje 3 do 5 dana, pa se pojavi karakterističan osip. Osip je krupan i javlja se najprije na licu, potom po cijelom tijelu, za razliku od šarlahnog osipa, koji je sitan i tek naposlijetku izbija na licu. Prije nego na licu, osip se javlja u ustima, na unutrašnjoj strani obraza. Pojavom osipa kašalj se pojača i dijete za sve vrijeme bolesti ima jak bronhitis, koji se često komplikuje zapaljenjem pluća.

Izvori uredi

Vanjske veze uredi