Srebrenica je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH) koja pripada Republici Srpskoj, površina općine je 527 km².

Srebrenica

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 15.242
Geografija
Koordinate 44°06′N 19°18′E / 44.1°N 19.3°E / 44.1; 19.3
Srebrenica na mapi Bosne i Hercegovine
Srebrenica
Srebrenica
Srebrenica (Bosne i Hercegovine)


Koordinate: 44° 06′ 00" SGŠ, 19° 18′ 00" IGD

Geografija uredi

Stanovništvo uredi

Prema rezultatima popisa iz 2013. u opštini Srebrenica živi 15.242 stanovnika.

Naseljena mjesta uredi

Alimani, Azemovo brdo, Babuljice, Bajramovići, Baratova (Baratovo), Bare, Bektići, Beširevići, Bijelo Polje, Biljeg, Blažijevići, Bojna, Borkovići, Borovac, Bostahovine, Božići, Brakovci, Brezovice, Brežani, Broševići, Bučinovići, Bučje, Budak, Bujakovići, Bukova Glava, Bulogovina, Crvena Rijeka, Crvica, Čagljevići, Čičevci, Daljegošta (Daljegošte), Debelo brdo, Dimnići, Dobrak, Dolina, Dolovi, Donji Potočari, Dugo Polje, Đogazi, Efendići, Fojhar, Gaj, Gladovići, Glavice, Glumci, Gniona, Gođevići, Gornji Potočari, Gostilj, Greben, Guber, Hoino selo, Hrid, Jaglići, Jasenovo (Jasenova), Kalemci, Kalimanići, Karačići, Kazani, Klisa, Klotjevac, Korbašča, Kostolomci, Kozarica, Kragljivoda (Kragljivode), Krnjići, Krušev Do, Knezovi, Kunjerac, Kušići, Kutlići, Kutuzero, Liješće, Likari, Lipa, Lipovac, Lolići, Luka (Luke), Ljeskovik, Mala Daljegošta, Međe, Miholjevine, Mijetnovac, Milačevići, Moćevići, Nika, Nogačevići, Obadi, Obrenovac, Opetci, Ornica, Orahovica, Orići, Osat, Osatica, Osmače, Osoje, Osredak, Ovršak, Pale, Palež, Peći, Pećišta, Petriča, Plane, Plavi Most, Podgaj, Podosoje, Podravno (Podravanje), Poligon, Poljak, Postolje, Potočari, Potrkuša, Poznanovići, Predola, Pribidoli, Pribićevac, Pribojevići, Prohići, Pusmulići, Radoševići, Radovčići, Rađenovići, Ratkovići, Raskršće Špat, Repatica, Rosulje, Salihovići, Sase, Sastavci, Sjedače, Skeići, Skelani, Skenderovići, Slapovići, Slatina, Soce, Soloćuša (Soločuša), Spahina voda, Spasin Do, Srebrenica, Staroglavice, Stožersko, Sućeska, Sulice, Šogolji, Šubin, Tokoljak (Tokoljaci), Toplica, Trnić, Trubari, Učina Bašča, Urisići, Velika Daljegošta, Vidikovac, Viogor, Vučevac, Zalazje, Zeleni Jadar, Žabokvica, Žedanjsko, Žutica (Žutice) i Žuti Most.

Uprava uredi

Istorija uredi

Srebrenica je tokom svoje istorije promijenila nekoliko imena, kao što su Domavia, Argentarija, Argentum, Bosnia Argentaria itd. Na području Srebrenice postojali su tragovi života još od najranijih vremena, što je bilo uslovljeno povoljnim geografskim položajem i bogatstvom srebrenom rudom. Deset dana jahanja udaljena od Dubrovnika, Srebrenica je u srednjovjekovnoj Bosni činila veoma važan prostor zbog vrijednih nalazišta plemenite rude, tako da su je posjećivali putnici iz svih krajeva svijeta, ostavljajući u ovom kraju tragove različitih kultura.

Pod imenom Srebrenica se prvi put javlja 1378. godine. U srednjem vijeku je često bila predmetom oružanih sukoba između bosanskih i feudalaca iz susjedne Srbije, a kasnije su se u njih uključili i Mađari.

Srebrenica, kao i veći dio srednjovjekovne Bosne, pada pod osmanlijsku vlast 1463. godine, ali će se ona konsolidirati tek s padom Mađarske nakon mohačke bitke.

Osmanlijska vlast je Srebrenici u prvim vijekovima donijela period mira, pa se ispod tzv. starog grada - koji se nalazio unutar srednjovjekovne tvrđave - počeo razvijati i donji grad.

Međutim, u kasnijim periodima je važnost Srebrenice počela opadati, tako da je krajem 20. vijeka, kao i veliki dio Istočne Bosne, bila jedan od najnerazvijenijih i najsiromašnijih krajeva bivše Jugoslavije.

Dodatni problem za Srebrenicu su predstavljale i sve veće etničke tenzije između muslimanskog (bošnjačkog) i srpskog stanovništva. One će se , s tragičnim posljedicama, kulminirati za vrijeme raspada SFRJ, kao i rata u BiH.

Na početku sukoba su, koristeći bolju tehničku opremljenost i podršku JNA, srpske snage preuzele nadzor nad većim dijelom Istočne Bosne. Iz tih područja je protjerano muslimansko stanovništvo, a utočište su pronašli u nekoliko enklava pod kontrolom vlade u Sarajevu, uključujući Srebrenicu. Srebrenica je postala ne samo utočište za muslimansko stanovništvo, nego i baza iz koje su muslimanske vojne snage na čelu s Naserom Orićem vršile prepade na srpsku teritoriju, pri čemu su počinjeni ratni zločini nad civilima srpske nacionalnosti.

Početkom 1993. godine Srebrenica se našla na udaru velike srpske ofanzive kojoj je cilj bio likvidirati sve muslimanske enklave u Istočnoj Bosni. Strahujući od humanitarne katastrofe, francuski general i komandant UNPROFOR-a Philippe Morillon je Srebrenicu proglasio zaštićenom zonom pod zaštitom UN. Kasnije je ta odluka potvrđena rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a enklava je službeno demilitarizirana i stavljena pod zaštitu međunarodnih snaga.

Srebrenica je pod tom zaštitom ostala sve do početka jula 1995. kada je Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića poduzela ofanzivu s ciljem preuzimanja nadzora nad enklavom. Holandski bataljon u sastavu UNPROFOR-a tim snagama nije bio u stanju pružiti otpor, isto kao ni muslimanske snage koje su uglavnom bile bez oružja. Srpske snage su nadzor nad Srebrenicom preuzele 11.7. 1995. i tada započele masakr u Srebrenici, dok su ostali protjerani. Iako su pravi detalji i razmjere postali poznati tek nešto kasnije, taj je događaj svjetsku javnost i političare zapadnih sila uvjerio u nužnost direktne vojne intervencije protiv bosanskih Srba, što je na kraju dovelo do završetka rata i sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Temeljem istog sporazuma, Srebrenica je pripala Republici Srpskoj.

Nacionalni spomenici uredi

Znamenite ličnosti uredi

  • Hamza Alić , atletičar
  • Asmir Suljić , fudbaler
  • Selman Selmanagić , poznati arhitekta,dizajner i pedagog
  • Jasmin Salihović , atletičar
  • Mirsad Dedić , poznati fudbaler
  • Emir Sulejmanović , košarkaš
  • Sabahudin "Saša" Vugdalić , poznati sportski komentator
  • Zijah "Zijo" Rupić , poznati sportski radnik, dobitnik plakete za razvoj stolnog tenisa

Vidi još uredi

Vanjske veze uredi

Reference uredi