Otvori glavni meni

Domavia naziv je rudarsko – administrativnog centra iz rimskog perioda, koji se nalazio kod današnje Srebrenice, Bosna i Hercegovina.

LokacijaUredi

Nalazila se kod sastavaka Majdanskog potoka i Saske rijeke pod sjevernom padinom Grada, na kojem se, nalazila i manja utvrda.

HistorijaUredi

Rudari su u antičko doba iz srebreničkih rudokopa povadili oko 80 tona srebra i oko 40.000 tona olova. Rudnici su, sudeći po izvorima, prestali organizirano djelovati negdje u drugoj polovici 4. st. Ta djelatnost ipak nije nikada potpuno zamrla, nego je radila za lokalne i regionalne potrebe, da se opet obnovi u kasnijem srednjem vijeku.

IstraživanjaUredi

Domavija je otkrivena u sklopu Austrougarskog projekta s kraja XIX vijeka, na istraživanju plemenitih metala i otvaranja rudnika srebra, olova i cinka u području planine Kvarac, istočno od Srebrenice u istočnoj Bosni. Paralelno s otkrivanjem rudnih žila olova, srebra i cinka rudari su otkrili i ruševine drevnog grada. Arheolog Vaclav Radimski je završio istraživanje i ustanovio da se radi o gradu u kojem je bila rimska uprava svih panonskih i dalmatinskih rudnika. Iz nekih natpisa, koji su bili kasnije pronađeni, saznalo se da se otkriveni grad zvao — Domavia, dnosno tačnije - res publica ili municipium Domavianorum.

OpisUredi

Historija Domavije i izgradnja komunalne infrastrukture najbolje se vidi iz natpisa carskih prokuratora (procuratores Augusti), zaduženih za rad rudnika i talionica.[1]

Urbanizam naselja nije se zasnivao na rimskoj šemi ortogonalnog rastera, jer za to u Gradini nije bilo prirodnih uvjeta. Grad se prilagodio ispresijecanom reljefu terena (konfiguraciji) u uzanim dolinama Saske rijeke i Majdanskog potoka, a svakako i Bjelovačke rijeke u njihovu nastavku.

Kod sastavaka je bila podignuta gradska vijećnica (curia). Imala je oblik pravougla, dužine 38, a širine oko 20 metara, sa trijemom na prednjoj i apsidom na stražnjoj strani. Na trgu pred kurijom, i u samoj kuriji, stajale su počasne baze u čast careva i bronzana statueta božice Venere. Istočno od vijećnice, a s oslonom na nju, stajala je upola manja zgrada tribunala s vise prostorija, opremljena uredajem za centralno zagrijavanje (hipokaust).

Istočno od sudnice (tribunal), ali već na desnoj obali Saske rijeke, u stvari u njenom meandru, podignute su javne terme (balneum). Terme su bile najveće zdanje Domavije, sa 45 prostorija razne veličine, od kojih su se neke zagrijavale kroz hipokaust. Neke su podove krasili i mozaici, a zidove freske. Zgrada je bila sagrađena od opeka i kamena, i to od lokalnog vulkanskog andezita i kvarcita.[2]

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi