Cu - Zn - Ga
 
Zn
Cd  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broј Cink, Zn, 30
Pripadnost skupu prelaznih metala
grupa, perioda IIB, 4,
gustina, tvrdoća 7140 kg/m3, 2,5
Boјa plavičasta
Osobine atoma
atomska masa 65,409 u
atomski radiјus 135 (142) pm
kovalentni radiјus 131 pm
van der Valsov radiјus 139 pm
elektronska konfiguraciјa [Ar]3d104s2
e- na energetskim nivoima 2, 8, 18, 2
oksidacioni broј 2
Osobine oksida amfoterni
kristalna struktura heksagonalna
fizičke osobine
agregatno stanje čvrsto
temperatura topljenja 692,68 K
(419,53°C)
temperatura ključanja 1180 K
(907 °C)
molska zapremina 9,16×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 115,3 kJ/mol
toplota topljenja 7,322 kJ/mol
pritisak zasićene pare 192,2 Pa (692,73 K)
brzina zvuka 3700 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
Elektronegativnost 1,65 (Pauling)
1,66 (Alred)
specifična toplota 390 J/(kg*K)
specifična provodljivost 16,6×106 S/m
toplotna provodljivost 116 W/(m*K)
I energiјa јonizaciјe 906,4 kJ/mol
II energiјa јonizaciјe 1733,3 kJ/mol
III energiјa јonizaciјe 3833 kJ/mol
IV energiјa јonizaciјe 5731 kJ/mol
Naјstabilniјi izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
64Zn 48,6% stabilni izotor sa 34 neutrona
65Zn (veš.) 244,26 dana z.e. 1,352 65Cu
66Zn 27,9% stabilni izotor sa 36 neutrona
67Zn 4,1% stabilni izotor sa 37 neutrona
68Zn 18,8% stabilni izotor sa 38 neutrona
72Zn (veš.) 46,5 sati β- 0,458 72Ga
Tamo gde drugačiјe niјe naznačeno,
upotrebljene su SI јedinice i normalni uslovi.
Obјašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energiјa raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Cink (Zn, latinski - zincum)je metal IIB grupe Ima 23 izotopa čije se atomske mase nalaze između 57-78, od kojih su postojani 64, 66, 67, 68 i 70

Otkriven je u Indiji ili Kini pre 1500. pne. U Evropu je donesen tek u XVII vijeku.

Zastupljenost uredi

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 75 ppm u obliku minerala - uglavnom ZnS, ZnO i smitsonita. Namirnice koje su bogate cinkom su: ostrige, posno meso i ribe. Takođe ga ima i u zrnastom hljebu

Fizičke i hemijske osobine uredi

Metalni cink je blještavobjel, krh metal. Na vazduhu podliježe oksidaciji slično aluminijumu, ali ga sloj oksida štiti od dalje korozije. Cink je vrlo reaktivan kako u kiseloj, tako i u baznoj sredini. ...

Jedinjenja uredi

Najpoznatije jedinjenje cinka je njegov oksid ZnO, koji se koristi kao dodatak za boje i lakove

Primjena uredi

Najvažnija primjena cinka je prevlačenje lima u cilju zaštite od korozije. Cink je takođe sastojak mnogih legura, posebno bronze i mesinga. Cink se takođe koristi i za električne peći.

Biološki značaj uredi

Cink je jedan od mikroelemenata i nalazi se u mnogim enzimima. Između ostalog ima udjela i u: mineralizaciji kostiju, sintezi bjelančevina, zarastanju rana, utiče na rad imunološkog sistema, pravilnu raspodjelu insulina i štednju holesterola i vitamina A. Ima udjela i u regulaciji krvnog pritiska i srčanog ritma.

Dnevno ga je potrebno unositi u količini od minimum 5 miligrama, a preporučuje se oko 15-20 miligrama.

Nedostatak cinka uzrokuje: malokrvnost, usporavanje tempa rasta, sporo zarastanje rana, zapaljenja kože ... Nedostatak cinka kod djece izaziva niži rast i lošije umno razviće.

Cink deluje kao lijek za bolesti želudca, reumatizam, kožne bolesti ...

Sistematsko uzimanje nekih lijekova, i piće alkohola utiče na smanjenje količine cinka u čovjekovom organizmu.

Soli cink(II) izazivaju rak ukoliko se unose u velikim količinama.