Cl - Ar
 
Ne
Ar
Kr  
 
 

Opšti podaci
Ime, simbol, atomski broj Argon, Ar, 18
Pripadnost skupu plemenitih gasova
grupa, perioda VIIIA, 3
gustina, tvrdoća 1,784 kg/m3, bd
Boja bezbojan
Osobine atoma
atomska masa 39,948 u
atomski radijus bd (71) pm
kovalentni radijus 97 pm
van der Valsov radijus 188 pm
elektronska konfiguracija [Ne]3s23p6
e- na energetskim nivoima 2, 8, 8
oksidacioni broj 0
Osobine oksida nepoznate
kristalna struktura regularna zidno
centrirana
fizičke osobine
agregatno stanje gasovito
temperatura topljenja 83,8 K
(-189,35 °C)
temperatura ključanja 87,3 K
(-185,85 °C)
molska zapremina 22,56×10-3 m3/mol
toplota isparavanja 6,447 kJ/mol
toplota topljenja 1,188 kJ/mol
pritisak zasićene pare bez podataka
brzina zvuka 319 m/s (293,15 K)
Ostale osobine
lektronegativnost bez podataka
specifična toplota 520 J/(kg*K)
specifična provodljivost bez podataka
toplotna provodljivost 0,01772 W/(m*K)
I energija jonizacije 1520,6 kJ/mol
II energija jonizacije 2665,8 kJ/mol
III energija jonizacije 3931 kJ/mol
IV energija jonizacije 5771 kJ/mol
V energija jonizacije 7238 kJ/mol
VI energija jonizacije 8781 kJ/mol
VII energija jonizacije 11995 kJ/mol
VIII energija jonizacije 13842 kJ/mol
Najstabilniji izotopi
izotop zast. v.p.r. n.r. e.r. MeV p.r.
36Ar 0,336% stabilni izotor sa 18 neutrona
38Ar 0,063% stabilni izotor sa 20 neutrona
39Ar (veš.) 269 godina β- 0,565 39K
40Ar 99,6% stabilni izotor sa 22 neutrona
42Ar (veš.) 32,9 godina β-   42K
Tamo gde drugačije nije naznačeno,
upotrebljene su SI jedinice i normalni uslovi.

Objašnjenja skraćenica:

zast.=zastupljenost u prirodi,
v.p.r.=vreme polu raspada,
n.r.=način raspada,
e.r.=energija raspada,
p.r.=proizvod raspada,
z.e=zarobljavanje elektrona

Argon (Ar, latinski - argon) je plemeniti gas (ne stupa skoro ni u kakve hemijske reakcije). Godine 2000 je dobijeno prvo jedinjenje argona, HArF Stabilni izotopi su mu: 36Ar, 38Ar i 40Ar.

Argon koji se javlja na Zemlji ima veću atomsku masu od kalijuma koji se javlja posle njega. To je prouzrokovano tim da nepostojan izotop kalijuma 40K prelazi u argon (skoro sav argon na zemlji je postao na taj način), dok je dominantan izotop kalijuma 39K stabilan.

Zastupljenost uredi

Pošto od nastanka Zemlje na njoj postoji dosta kalijuma, a veoma malo plemenitih gasova, argon koji nastaje iz kalijuma svojom količinom nekoliko puta prevazilazi ostale plemenite gasove. Zastupljen je u atmosferi u količini od 0,934%.

Osobine uredi

Pod normalnim uslovima je u gasovitom agregatnom stanju. Inertan je i ne reaguje ni pod kojim standardnim tehnološkim uslovima. Na -186 °C i 1,013 bar je u tečnom stanju

Primena uredi

  • U hemijskim reakcijama za dobijanje nereaktivne atmosfere (ako je i atmosfera azota suviše reaktivna.
  • U tehnici zavarivanja, čist ili u gasnim smesama sa CO, CO2, H2 i N2 ;
  • U metalurgiji za termičku obradu i proizvodnju visokolegiranih čelika, za zaštitu odlivaka, za desulfurizaciju ...
  • U elektronici za proizvodnju poluprovodnika, u proizvodnji rasvetnih sredstava instrumentalnoj analitici, nuklearnoj tehnici ...

Način proizvodnje i isporuke uredi

  • Dobija se rektifikacijom tečnog vazduha (kiseonične frakcije) na temperaturi ispod -185 °C
  • U čeličnim sudovima - bocama, pod pritiskom od 150 bara. Boce su pojedinačne ili u baterijama - paletama sa zajedničkim ventilom za punjenje i pražnjenje, u baterijama sudova - boca trajno ugrađenim na transportno vozilo ili u tečnom agregatnom stanju specijalnim transportnim vozilima do rezervoara korisnika argona

Postupak i materijali uredi

  • U gasovitom stanju pod pritiskom, u tečnom stanju se treba pridržavati propisanih normi i mera zaštite.
  • Za gasoviti argon se može primeniti većina uobičajenih materijala. Tečni argon zahteva primenu austenitnih legiranih čelika, aluminijuma, bakra i legura, teflon ...

Vanjske veze uredi

Proizvođač u Beogradu Arhivirano 2007-02-09 na Wayback Machine-u