14. 11.

14. novembra/studenog (14. 11.) je 318. dan godine po gregorijanskom kalendaru (319. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 47 dana.

Događaji Uredi

1851. — u SAD-u prvi puta tiskan roman Moby-Dick Hermana Melvillea.
1888. — Osnovan Pasteurov institut.
1889. — novinarka Nellie Bly (Elizabeth Cochrane) započinje uspješan pokušaj putovanja oko svijeta u manje od 80 dana.
1918. — Čehoslovačka postaje republikom.
1922. — BBC započinje s radio emitiranjem u Velikoj Britaniji.
1969. — NASA lansira Apollo 12, drugu misiju na Mjesec predvođenu ljudskom posadom.
1971. — Mariner 9 stiže do Marsa.
1975. — Španjolska odlazi iz Zapadne Sahare.
1982. — Lech Wałęsa, vođa poljskog pokreta Solidarnost, oslobođen je nakon 11 mjeseci zatočeništva blizu sovjetske granice.
1985. — tragedija u Kolumbiji: erupcija vulkana Nevado del Ruiz uzrokovala je smrt 23 000 ljudi u gradu Armero.
1991. — kambodžanski princ Norodom Sihanouk se vraća u Phnom Penh nakon što je bio 13 godina u egzilu.
1993. — Michael Jackson započinje s programom odvikavanja od tableta protiv bolova.
1998. — Dennis Rodman i Carmen Electra su se vjenčali u Las Vegasu.
2001. — Napad na Afganistanu: Saveznici ulaze u glavni grad Kabul,.
2003. — otkriven je Trans-neptunski objekt 90377 Sedna

.

Rođenja Uredi

1719. — Leopold Mozart, austrijski skladatelj (u. 1787.).
1765. — Robert Fulton, američki inženjer i izumitelj (u. 1815.).
1776. — Henri Dutrochet, francuski psiholog (u. 1847.).
1779. — Adam Gottlob Oehlenschläger, danski pjesnik (u. 1850.).
1797. — Charles Lyell, britanski geolog (u. 1875.).
1803. — Jacob Abbott, američki pisac (u. 1879.).
1805. — Fanny Mendelssohn, njemački kompozitor i dirigent (u. 1847.).
1812. — Aleardo Aleardi, talijanski pjesnik (u. 1878.).
1838. — August Šenoa, hrvatski književnik (u. 1881.).
1840. — Claude Monet, francuski slikar (u. 1926.).
1852. — Alfred Lichtwark, njemački pedagog umjetnosti.
1889. — Jawaharlal Nehru, prvi indijski premijer.
1889. — Taha Hussein, arapski književnik.
1840. — Claude Monet, francuski slikar (u. 1926.).
1891. — Frederik Benting, kanadski naučnik. (u.1941).
1900. — Aaron Copland, američki skladatelj i dirigent (u. 1990.).
1903. — Zvonimir Miloš, hrvatski organizator otpora protiv fašizma (u. 1930.).
1904. — Dick Powell, američki glumac (u. 1963.).
1905. — John Henry Barbee, američki gitarist i pjevač (u. 1964.).
1906. — Louise Brooks, američka glumica (u. 1985.).
1907. — Astrid Lindgren, švedska književnica (u. 2002.).
1907. — William Steig, američki crtač stripova i pisac dječjih knjiga (u. 2003.).
1909. — Joseph McCarthy, američki političar.
1910. — Eric Malpass, engleski romanopisac (u. 1996.).
1915. — Martha Tilton, američka pjevačica.
1916. — Roger Apéry, francuski matematičar (u. 1994.).
1919. — Lisa Otto, njemačka sopranistica.
1922. — Boutros Boutros-Ghali, bivši glavni tajnik UN-a. (u. 2016.).
1922. — Veronica Lake, američka glumica (u. 1973.).
1929. — Horst Janssen, njemački grafičar.
1930. — Edward White, astronaut (u. 1967.).
1935. — jordanski kralj Hussein (u. 1999.).
1936. — Zlatko Šimunović, hrvatski slikar, završio Akademiju, suradnik Majstorske radionice K. Hegedušića u Zagrebu. U većem dijelu svojeg opusa zaokupljen geometrijskom apstrakcijom; radio slike koje teže pokretu. Bavio se tv scenografijom, oblikovajem interijera i grafikom (u. 1995.).
1937. — Nedjeljko Fabrio, hrvatski književnik.
1943. — Jim Cantalupo, šef "McDonalds"-a.
1943. — Peter Norton, američki izumitelj softwarea.
1948. — Charles Mountbatten-Windsor, Prince of Wales, britanski prijestolonasljednik.
1950. — Vladimir Smiljanić-Babura, hrvatski rukometaš (u. 1972.).
1953. — Dominique de Villepin, francuski premijer.
1954. — Condoleezza Rice, američka političarka i ministrica vanjskih poslova.
1972. — Edyta Gorniak, poljska pjevačica.
1979. — Olga Kurylenko, ukrajinska glumica i model.
1980. — Carlos Cabezas, španjolski košarkaš.
1982. — Gradimir Crnogorac, bosanskohercegovački nogometaš.
1984. — Marija Šerifović, srpska pevačica zabavne muzike. Kao predstavnik Srbije pobedila je na Pesmi Evrovizije 2007. u Finskoj.
1986. — Danielle Page, srpska košarkašica, reprezentativka američkog porijekla.
1993. — Nikola Adamović-Adam, Srpski reper.
1993. — Samuel Umtiti, francuski nogometaš.
1996. — Borna Ćorić, hrvatski tenisač.

.

Smrti Uredi

565. — Justinian Veliki, Bizantski car (r. 483.).
1263. — Aleksandar Nevski, ruski knez (r. 1220.).
1391. — Sveti Nikola Tavelić, hrvatski svetac (r. oko 1340.).
1556. — Giovanni della Casa, talijanski pjesnik (r. 1504.).
1633. — William Ames, engleski filozof (r. 1576.).
1691. — Tosa Mitsuoki, japanski slikar (r. 1617.).
1716. — Gottfried Leibniz, njemački filozof i matematičar (r. 1646.).
1825. — Jean Paul, njemački pisac (r. 1763.).
1829. — Louis Nicolas Vauquelin, francuski farmaceut i kemičar (r. 1763.).
1831. — Georg Wilhelm Friedrich Hegel, njemački filozof (r. 1770.).
1861. — Antun Mihanović, hrvatski književnik (r. 1796.).
1866. — portugalski kralj Miguel (r. 1802.).
1893. — Milan Kujundžić Aberdar, srpski filozof, političar, pesnik, ministar i akademik SANU-a.
1905. — Robert Whitehead, britanski brodarski inženjer, poznat po tome što je konstruirao prvi torpedo na svijetu (* 1905.).
1915. — Booker T. Washington, američki izumitelj i pisac (r. 1856.).
1916. — Saki, britanski pisac (r. 1870.).
1921. — Isabela Brazilska, brazilska plemkinja (r. 1846.)
1946. — Manuel de Falla, španjolski skladatelj (r. 1876.)
1974. — Zdenka Marković, hrvatska književnica (r. 1884.)
1980. — Bertha Morris Parker, američka prirodoslovka (r. 1890.).
2009. — Sima Ćirković, srpski povjesničar i akademik SANU (r. 1929.).
2011. — Marijan Kosić, hrvatski motociklistički as (r. 1941.).

.

Blagdani Uredi

Sveti Kozma i Damjan-Vračevi

.

Praznici i dani sećanja Uredi

Svjetski dan šećerne bolesti (tj. borbe protiv dijabetesa, u spomen na dan 1921. kada su Kanađani Frederik Benting i Čarls Best izolovali insulin).

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar