1813

godina
(Preusmjereno sa stranice 1813.)

< | 18. vijek | 19. vijek | 20. vijek | >
< | 1780-e | 1790-e | 1800-e | 1810-e | 1820-e | 1830-e | 1840-e | >
<< | < | 1809. | 1810. | 1811. | 1812. | 1813. | 1814. | 1815. | 1816. | 1817. | > | >>

Godina 1813 (MDCCCXIII) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom odn. redovna godina koja počinje u srijedu po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).

1813. po kalendarima
Gregorijanski 1813. (MDCCCXIII)
Ab urbe condita 2566.
Islamski 1227–1229.
Iranski 1191–1192.
Hebrejski 5573–5574.
Bizantski 7321–7322.
Koptski 1529–1530.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1868–1869.
Shaka Samvat 1735–1736.
Kali Yuga 4914–4915.
Kineski
Kontinualno 4449–4450.
60 godina Yin Voda P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11813.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

 
Željezni križ
 
"Polazak istočnopruskog domobranstva na bojište"

April/Travanj uredi

 
Bolivarov Dekret o ratu do smrti (jun)
  • 2. 4. - Bitka kod Lüneburga je rusko-pruska pobeda (prvi veći okršaj nakon francuskog povlačenja iza Elbe).
  • 5. 4. - Bitka kod Möckerna je prva značajnija rusko-pruska pobeda.
  • 21. 4. - U Pruskoj izdat edikt o Landsturmu - svi sposobni muškarci od 17 do 60 godina koji nisu u stajaćoj vojsci ili Landwehru (praktično trećepozivci).
  • 25. 4. - Napoleon stigao u Erfurt, preuzima komandu, 1. maja kreće ka Leipzigu.
  • 27. 4. - Bitka kod Yorka, Amerikanci nakratko zauzeli taj grad u britanskoj Kanadi (današnji Toronto).

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Wellington kod Vitorije

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Srbija, frontovi 1813.
 
Hajduk Veljkova smrt
  • 25. 7. - 2. 8. - Pirinejska bitka: maršal Soult pokreće ofanzivu kako bi deblokirao Pamplonu i San Sebastijan, ali je poražen od saveznika.

Avgust/August/Kolovoz uredi

 
Ilirske pokrajine
  • 17. 8. - Podmaršal Pavao Radivojević prešao zagrebački most na Savi, s manjim dijelom snaga - početak borbe za povratak Ilirskih provincija Austriji.[6]
  • 21. 8. - Grof Laval Nugent u Karlovcu, kojeg je francuski gen. Jean-Baptiste Jeanin napustio[7].
  • 23. 8. - Bitka kod Großbeerena, blizu Berlina: švedski krunski princ, nekadašnji maršal Jean Bernadotte, porazio je svog bivšeg kolegu Oudinota. Istog dana kod Goldberga, Lauriston je pobedio Ruse i Pruse.
  • 24. 8. - Izvedena prva pozorišna predstava na srpskom - Joakim Vujić postavio komad "Kreštalice" u peštanskom Mađarskom pozorištu.
  • 25. 8. - Martinique, sada pod britanskom vlašću, pogođen uraganom koji je odneo oko 3.000 žrtava. "Mnogo života" je izgubljeno i dva dana kasnije blizu Charleston, South Carolina i početkom meseca na Jamajci.
  • 26. 8. - Nugent u Rijeci.
  • 26. 8. - Bitka kod Katzbacha: Blücher porazio francuskog maršala MacDonalda u donjoj Šleskoj.
  • 26-27. 8. - Bitka kod Drezdena - Napoleon porazio udružene Austrijance, Ruse i Pruse (poslednja francuska pobeda na nemačkom tlu).
  • 27. 8. - Guverner Ilirskih provincija Joseph Fouché stiže iz Ljubljane u Trst, 8. septembra administracija prelazi u Goricu.
  • 29 - 30. 8. - Bitka kod Kulma u Češkoj: gen. Dominique Vandamme ne uspeva presresti savezničko povlačenje, obe strane imaju velike gubitke.

Septembar/Rujan uredi

 
"Zauzeće San Sebastiana"
  • 6. 9. - Bitka kod Dennewitza: Francuzi definitivno poraženi u Berlinskoj kampanji - Bavarska će napustiti koaliciju, Bernadotte poziva Saksonce da promene stranu.
  • 6. 9. - Bitka kod Feistritza u Koruškoj je francuski uspeh - ipak, sledećih dana sledi niz austrijskih uspeha u Kranjskoj, naročito kod Jelšina (14) i Višnje Gore (16), gde se istakao Teodor Milutinović.
  • 8. 9. - San Sebastián se predao Wellingtonu.
  • 8. 9. - Vladika Petar I izdao proglas o napadu na Francuze u Boki - kasnije: jedna crnogorska vojska zauzima Budvu i Verige a druga ide na Kotor, dok Englezi zauzimaju Herceg Novi.
  • 9. 9. - Ugovor iz Töplitza: savez Rusije, Austrije i Pruske protiv Napoleona, još jedan ugovor u oktobru zaključen između Velike Britanije i Austrije.
  • 10. 9. - Rat iz 1812.: Bitka na jezeru Erie je važna američka pobeda.
  • 12. 9. - Nugent dovršio povratak Istre Habsburzima.
  • 12/13. 9. - Bitka kod Ordala u Kataloniji: Suchet porazio saveznike na jakom položaju u Ordalskoj klisuri.
  • 13. 9. - Poplava odnela most na reci Izar u Minhenu, stradalo preko 100 posmatrača.
  • septembar - Turci probili front kod Smedereva, osujećena planirana poslednja bitka kod Šapca (Karađorđeva bolest uticala na moral vojske).
  • 20. 9. - U Herceg Novom se pobunili francuski vojnici iz Ilirije, tražeći zaostale plate; ovih dana u Budvi ubijen komandant mesta[8]
  • 30. 9. - Karl Theodor von Dalberg napušta Veliko Vojvodstvo Frankfurt - sledećeg meseca ga prepušta Eugenu de Beauharnaisu, ali biće podeljeno.

Oktobar/Listopad uredi

  • 3. 10. - Karađorđe napustio Beograd, odlazi u Austriju.
  • 3. 10. - Bitka kod Wartenburga: Prusi prelaze Elbu i ugrožavaju Napoleona u Saksoniji - početak njegovog okružavanja u Lajpcigu.
  • 5. 10. - Bitka na Temzi u Gornjoj Kanadi je odlučujuća američka pobeda, William Henry Harrison porazio Britance, poginuo indijanski vođa Tecumseh.
  • 5. 10.? - Turci ušli u Beograd, poraz Prvog srpskog ustanka (ipak, otpor u unutrašnjosti traje još oko mesec i po dana);
    • u Austriju beži preko 120.000 ljudi, većina se vraća u Srbiju do kraja godine[9].
  • 7. 10. - Bitka na Bidasoi: Wellington prelazi reku i ulazi u Francusku.
  • 8. 10. - Ugovor iz Rieda: Kraljevina Bavarska prelazi u redove Koalicije, šest dana kasnije objavljuje rat Francuskoj. Metternich ovim ometa i planove ujedinjenja Nemačke pruskog državnika Steina.
  • 9. 10. - HMS Bacchante kapetana Williama Hostea ispred Splita - zauzima ga uz pomoć ličkih krajišnika, Klis je okružen.
  • 9. 10. - U Francuskoj pozvano 120.000 regruta iz klase 1814 i 1815 - nazivaju ih Marie-Louise, po carici-regentkinji koja je potpisala dekret (ili 300.000 u novembru?).
  • 12. 10. - Engleski vojnici nakratko ulaze u Herceg Novi[8].
  • 14. 10. - Počinje britansko-crnogorska Opsada Kotora (do januara).
 
"Povlačenje Francuza nakon Bitke kod Lajpciga"

Novembar/Studeni uredi

  • 1. 11. - Sava Plamenac ušao u Herceg Novi (privremeno?)[8].
  • 2. 11. - Ugovor iz Fulde: Kraljevina Württemberg prelazi na stranu Koalicije.
  • 5. 11. - Napoleon je u Mainzu a ruski car Aleksandar u Frankfurtu.
  • 6. 11. -   Kongres u Chilpancingu proglasio nezavisnost Meksika (Miguel Hidalgo y Costilla je proglasio 1810).
  • 9. 11. - Frankfurtski predlog: Napoleonu je, na Metternichovu inicijativu, ponuđeno da ostane car u prirodnim francuskim granicama (Pirineji, Alpi, Rajna) - on okleva, a Britanci ne žele da Belgija ostane francuska.
  • 10. 11. - Bitka na Nivelli: saveznička pobeda u jugozapadnom kutu Francuske. Španske trupe pljačkaju francuske (zapravo baskijske) civile, zbog čega će Wellington poslati većinu španskih jedinica nazad. Francuske trupe takođe pljačkaju lokalno stanovništvo.
  • 10. 11. - Skupština u Dobroti proglasila ujedinjenje Crne Gore i Boke (u Kotoru su još uvek Francuzi).
  • 11. 11. - Bitka kod Cryslerove farme je britanska pobeda nad znatno brojnijim Amerikancima u Ontariju, koji moraju prekinuti jesenju ofanzivu.
  • novembar (zul-kada 1228 AH) - Šarif Meke Ghalib ibn Musa'id je smenjen - završava život u Solunu 1815.
  • 15. 11. - Pobuna protiv francuske vlasti u Amsterdamu. U narednim danima Francuzi napuštaju zemlju a trijumvirat (Driemanschap) formira privremenu vladu u očekivanju restauracije kuće Oranž.
  • 22. 11. - Opsada Zadra: započeo austrijski i engleski "topovski rat" - ima dosta civilnih žrtava (britanski komandant je George Cadogan, 3. erl Cadogan.
  • 23. 11. - Konavljani napali francuski Dubrovnik[3].
  • 30. 11. - Princ Willem se iskrcao u Holandiji. par dana kasnije u Amsterdamu uzima titulu suverenog kneza Nizozemske (kralj Nizozemske i veliki vojvoda Luksemburga 1815-40, od 1830. bez Belgije).
  • 30. 11. - Bitka kod Arnhema: Prusi zauzimaju holandski grad.

Decembar/Prosinac uredi

  • 1. 12. - Poslije neodređenog Napoleonovog odgovora na mirovne uslove saveznika, Rusija, Pruska i Austrija su se odlučile za invaziju Francuske. U Frankfurtskoj deklaraciji ističu da se bore protiv Napoleona a ne Francuske.
  • 2. 12. - Pobuna ličkog bataljuna u Zadru, na čelu sa kaplarom Dmitrom Mileusnićem - sutradan im je dopušten izlazak, što znači prepolovljenu posadu i, s posljednjim bombardiranjem 3/4. 12., slomljen otpor.
  • 2. 12. -   Holandija proglasila nezavisnost od Francuske, za suverena proglašava Willema I.
 
Gradska vrata Zadra

Kroz godinu uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1813.

Reference uredi

  1. York and the Luddites 1813. yorkalternativehistory.wordpress.com
  2. Hüseyin Hilmi Işık (1998). Advice for the Muslim. Hakikat Kitabevi. str. 380–. GGKEY:FB45DHGALRN. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Frano Bona, Osvrt na ustanak podignut u Dubrovniku 1813.–1814., matica.hr
  4. Istorija s. n., 59
  5. Sir Archibald Alison, History of Europe from the commencement of the French revolution in 1789 to the restoration of the Bourbons in 1815, 336
  6. Alexander Buczynski. Tinjajući krajiški patriotizam i opsada Zadra 1813. godine, 240. hrcak.srce.hr
  7. Buczynski, 242
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba propasti Mletačke republike i Napoleonovih ratova, rastko.rs
  9. Istorija s. n., 97
  10. Buczynski, 250
  11. George F. Nafziger, Marco Gioannini. The Defense of the Napoleonic Kingdom of Northern Italy, 1813-1814, 125
  12. HR-DAZG-1098 Gradečki ceh brijača Arhivirano 2012-04-23 na Wayback Machine-u, daz.hr (pristup 18.7.2013.)
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, knjiga 5, tom 1, SKZ Beograd 1981.