Ovo je članak o godini 1742.

Godina 1742 (MDCCXLII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u petak po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1710-e  1720-e  1730-e  – 1740-e –  1750-e  1760-e  1770-e
Godine: 1739 1740 174117421743 1744 1745
Potpis Handela na originalnom rukopisu Mesije.
1742. po kalendarima
Gregorijanski 1742. (MDCCXLII)
Ab urbe condita 2495.
Islamski 1154–1155.
Iranski 1120–1121.
Hebrejski 5502–5503.
Bizantski 7250–7251.
Koptski 1458–1459.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1797–1798.
Shaka Samvat 1664–1665.
Kali Yuga 4843–4844.
Kineski
Kontinualno 4378–4379.
60 godina Yang Voda Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11742.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

  • 5. 3. - Rat Jenkinsovog uha: britanski admiral Vernon pokušava zauzeti grad Panamu - bez uspeha, ove godine je smenjen.
  • mart - Luj XV odobrava španskoj vojsci prolaz prema Italiji.
  • 15. 3. - Danska sklapa ugovor o prijateljstvu sa Francuskom, dan nakon isteka sporazuma sa Engleskom.
  • 30. 3. - Saksonci se povlače u Češku iz pokušaja prema Brnu, a Prusi čine isto 5. aprila.

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 13. 4. - U Dublinu prvi put izveden znameniti Handelov oratorij Mesija.
  • 21. 4. - Ali-paša Hećimoglu je po drugi put veliki vezir (do 1743).
  • 29. 4. - Francuska braća Vérendrye krenula u ekspediciju po severu Velikih prerija u Severnoj Americi.
 
Krunisanje carice Jelisavete
 
"Ratni teatar u Finskoj"
  • 13. 6. - Rusko-švedski rat: ruska armija pod Lacyjem prelazi granicu švedske Finske, Šveđani se povlače prema Helsingforsu/Helsinkiju.
  • 14. 6. - Borba kod Saint-Tropeza: britanska eskadra zapalila pet španskih brodova u francuskoj luci (mada je Francuska formalno neutralna).
  • 20. 6. - Smirna većim delom stradala u požaru.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 7. 7. - Rat Jenkinsovog uha, Bitka Krvavog marša: Britanci su porazili špansku invaziju kolonije Džordžija u Americi.
  • 11. 7. - Kineske misije: papa izdao bulu Ex Quo Singulari kojom je odbacio jezuitsko prihvatanje kineskih običaja poštovanja predaka i zabranio dalju diskusiju - udarac za misionarske napore, stav je promenjen tek 1939.
  • jul - Saksonci se povukli iz rata sa Austrijom.
 
Šleska (cijan)
  • 28. 7. - Berlinskim ugovorom je formalizovan ugovor iz Breslaua, kojim je Pruskoj potvrđena velika većina Šlezije i grofovija Glatz/Kladsko - dobitak 35.000 kv. km i oko milion podanika.
  • 29. 7. - Sardinska armija zauzela Modenu, koju su držali Španci.
  • 19. 8. - Britanska flota uplovljava u Napulj, kralju Karlu je uručen ultimatum da povuče napuljske snage iz koalicije sa Špancima u Italiji.
  • 24. 8. - Rusko-švedski rat: Ruske snage zauzimaju Helsinki poslije četiri dana blokade, čime započinje period okupacije Finske poznat kao Mali gnjev (do 1743). Rusi nastavljaju do Ålanda i odsijecaju Finsku od Švedske.
  • 1. 9. - Španci ulaze preko prevoja Galibier u Savoju i 10-og zauzimaju glavni grad Chambéry - Sardinci se povlače u Torino.
  • 5. 9. - Preživeli iz ruske Velike severne ekspedicije se vratili na Kamčatku. Krzno morskih vidri koje su doneli ocenjeno je najboljim na svetu, što potiče naseljavanje ruskih trgovaca na Aljasci.
  • septembar - Austrijanci privremeno prekinuli opsadu Praga, jer je francuska kolona maršala de Maillebois stigla iz Vestfalije na granicu Češke - francuski vojvoda de Broglie beži iz Praga sa 12.000 ljudi.
  • septembar - Crnogorski glavari odlučili da pošalju vladiku Savu za pomoć u Rusiju - ide preko Zadra, Rijeke, Ljubljane i Beča, u Rusiju stiže sredinom aprila 1743.[2][3] - pomoć nije isplaćivana 20 godina, ruskog diplomatu u Stambolu moli da se zauzme za Crnu Goru, npr. u vezi otimačine imanja Cetinjskog manastira (vraća se 1744).[4]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • oktobar, početkom - Sardinci povratili Savoju, nakon prelaska prevoja Mont-Cenis.
  • 30. 10. - Preživjeli bosanski zarobljenici iz rata sa Rusijom tek sada pušteni na slobodu, tri godine nakon sklopljenog mira, sedam godina nakon početka rata.[5]
  • jesen - Navodno tajno venčanje carice Jelisavete i njenog ljubavnika Alekseja Razumovskog, kojeg zovu "noćni imperator".
  • 18. 11. - Ruska carica Jelisaveta označava Karla Petera Ulriha od Holštajn-Gotorpa (14), sina svoje starije sestre Ane Petrovne, za naslednika prestola (car Petar III 1762).
  • 30. 11. (19. 11. po j.k.) - Ruski carski dekret naređuje rušenje nezakonito izgrađenih džamija u Kazanskoj guberniji, i zabranu gradnje novih. Episkop Luka Konaševič će za dve godine srušiti 418 od 536 džamija.
 
Prag 1742
  • 7. 12. - Otvorena Berlinska državna opera Unter den Linden, dovršena sledeće godine.
  • 11. 12. - Anglo-ruski sporazum: Jelisaveti priznata carska titula, predviđena uzajamna pomoć u slučaju rata. Predsednik Kolegija inostranih dela Aleksej Bestužev-Rjumin se zalaže za anglo-austrijsku stranu, nasuprot franko-pruske (francuska diplomatija je bila vrlo uticajna u Rusiji).
  • 13. 12. (2. 12. po j.k.) - Ruski carski dekret naređuje proterivanje Jevreja, osim ako bi prešli u pravoslavlje.
  • 16. 12. - Rat za austrijsko nasljedstvo: francuski maršal de Belle-Isle beži iz Praga sa 14.000 ljudi - preostalih 6.000 trupa, većinom ranjenih i bolesnih, predaje se 26. 12..
  • decembar - Drugi španski napad na Savoju, sardinske trupe se opet povlače - španska okupacija traje do 1749.

Kroz godinu uredi

  • Karlo Batthyány je imenovan hrvatskim banom (do 1756).
  • Matej Karaman imenovan osorskim biskupom i apostolskim pohoditeljem hrvatskih zavoda u Assisiju, Fermu i Loretu. U Urbanianumu je na Karamanov prijedlog uveden kao poseban predmet hrvatski književni jezik (lingua illirica litteralis); uputio je Kongregaciji izvješće De clero Illirico u kojem je opširno izvijestio o glagoljašima, za koje navodi da su bili jedini svećenici u čitavoj Dalmaciji izvan gradova te da ih na području Zadarske nadbiskupije djeluje više od 300, a u Ninskoj biskupiji drže sve župe, osim franjevačkih. Kongregaciji za širenje vjere je uputio poslednje od tri izvješća o crkvenim prilikama u Rusiji, Relazione circa il mio sentimento tocante la religione de’ Moscoviti e li mezzi, che potrebbero confluire alla loro conversione.
  • Andrija Jambrešić: Lexicon Latinum.
  • Trgovina stokom iz Hrvatske i Slavonije, volova i svinja, od ove godine uglavnom ide u Beč umjesto u Veneciju.[6]
  • Jačanje položaja katoličke crkve u Dubrovniku: vlada sakupila židovske knjige i spalila ih na trgu.[7]
  • Dubrovčani o Katunjanima: "kupe se za izit pod oružjem da oštete kako je njihov običaj od svađer".[8]
  • Beogradski hrišćani podneli molbu da im se obnovi crkva - Porta to dozvoljava, ali za turskih vremena nije sagrađena.[9]
  • 1742-43 - Nemiri u Posavskoj granici, a istovremeno se bune i komorski podanici u Maloj Vlaškoj (centralnoj Slavoniji)[10][11]
  • Ruđer Bošković je jedan od trojice matematičara upitanih za mišljenje o pukotinama kupole bazilike sv. Petra.[12]
 
Marvelov mlin u Northamptonu, zgrada prve predionice pamuka na neživi, vodni, pogon

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1742.

Reference uredi

  1. John R. Oreskovich, The History of Lika, Croatia: Land of War and Warriors, p. 66
  2. Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića. rastko.rs
  3. Historija n. J. II, 1264
  4. Istorija s. n. IV-1, 500
  5. Historija n. J. II, 1325
  6. Historija n. J. II, 1085
  7. Historija n. J. II, 1219
  8. Dr Goran Z. Komar: Planinska sela Dračevice pod vlašću Venecije. rastko.rs
  9. Istorija s. n. IV-1, 320-1
  10. Istorija s. n. IV-1, 196
  11. Istorija s. n. IV-1, 202-3
  12. Science as the last resource to save Saint Peter’s dome. mininglibrarytreasures.wordpress.com
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske poveznice uredi