1808 (MDCCCVIII) je bila prijestupna godina koja počinje u petak u gregorijanskom, odnosno prijestupna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru, koji kasni 12 dana.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1770-e  1780-e  1790-e  – 1800-e –  1810-e  1820-e  1830-e
Godine: 1805 1806 180718081809 1810 1811
1808. po kalendarima
Gregorijanski 1808. (MDCCCVIII)
Ab urbe condita 2561.
Islamski 1222–1223.
Iranski 1186–1187.
Hebrejski 5568–5569.
Bizantski 7316–7317.
Koptski 1524–1525.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1863–1864.
Shaka Samvat 1730–1731.
Kali Yuga 4909–4910.
Kineski
Kontinualno 4444–4445.
60 godina Yang Zemlja Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11808.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1808:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Dubrovačka Republika

Februar/Veljača uredi

 
Prenos portugalskog dvora u Brazil
  • 2. 2. - Francuska invazija Papinske Države, jer se papa Pio VII. nije želio priključiti Kontinentalnoj blokadi. Gen. de Miollis okupirao Rim.
  • 6. 2. - Američki kitolovac Topaz naišao na Pitcairn: jedini preživeli pobunjenik sa Bounty-ja je John Adams.
  • 11. 2. - Jesse Fell u Pensilvaniji dokazao da se antracit može koristiti za zagrevanje kuće - sledećeg proleća počinje komercijalna eksploatacija u SAD.
  • februar - Francuske trupe ulaze u Španiju.
  • februar - Proglašen zakonski članak IV:1807 po kome Rijeka pripada Ugarskoj kraljevini, ali Hrvatski sabor daje zasebni zaključak o tome da Rijeka pripada Hrvatskoj (potvrđeno u kolovozu).[5]
  • februar - U Austriji zabranjeno štampanje tekstova o srpskom ustanku, ako ih ne dozvole carske vlasti.[6]
  • 18. 2. - Napoleon odobrava Marmontovo ukinuće Dubrovačke Republike[1].
  • 21. 2. - Počinje Finski rat: ruske snage ulaze u švedsku Finsku

Mart/Ožujak uredi

 
Finski rat
  • 1. 3. - Napoleonovim dekretom ustanovljeno carsko plemstvo: ranijim kneževima i vojvodama dodati grofovi, baroni i vitezovi.
  • mart - Papine provincije Ancona, Macerata, Pesaro, Urbino, Fermo su priključene Napoleonovom Italijanskom kraljevstvu.
  • 2. 3. - Rusi zauzeli Helsingfors/Helsinki, opsedaju morsku tvrđavu Sveaborg/Suomenlinna (do maja).
  • 8. 3. - Regent João se sa kraljevskom porodicom iskrcao u Rio de Janeiru.
  • 13. 3. - Umro nominalni danski kralj Kristijan VII, njegov sin regent postaje Frederik VI (kralj Danske-Norveške do 1814. i samo Danske do 1839).
  • 14. 3. - Dansko-švedski rat (1808-1809): Danska objavljuje rat Švedskoj.
  • 17. 3. - Napoleon donosi tri dekreta s namerom integracije/asimilacije Jevreja u Francuskom carstvu - jedan od njih je zapamćen kao Sramni jer je ograničio njihove poslovne aktivnosti i stanovanje.
  • 17 - 19. 3. - Aranjuezka pobuna protiv španskog kralja Karlosa IV i premijera Godoya, u korist prestolonaslednika Ferdinanda - kralj abdicira u sinovljevu korist.
  • 22. 3. - Bitka kod Zealanda: britanska pomorska pobeda nad Dancima.
  • 23. 3. - Francuska vojska na čelu sa Muratom okupirala Madrid.
  • 28. 3. - Rusija proglasila aneksiju Finske.

April/Travanj uredi

  • 4. 4. - Sastanak Karađorđa i gen. Simbšena pod Beogradom[3].
  • 6. 4. - Nemački doseljenik u SAD John Jacob Astor osnovao American Fur Company.
  • april - Objavljena "Obraćanja nemačkoj naciji" filozofa J. G. Fichtea - zalaže se za nacionalizam u kulturnom smislu.
  • 30. 4. - Bayonnske abdikacije: bivši i sadašnji španski kralj, Karlos i Ferdinand, dolaze na posrednički razgovor sa Napoleonom, ali ovaj proglašava zbacivanje Burbona u Španiji i postavljanje svog brata Josepha, sada kralja Napulja, na presto Španije.
  • proljeće - U Boki počele mobilizacije u "Italsku flotu".

Maj/Svibanj uredi

 
"Treći maj 1808." (Goya, 1814)
  • 1. 5. - Bavarska dobila ustav: prva nemačka zemlja sa narodnim predstavništvom nezavisnim od staleškog sistema.
  • 2. 5. - Madridski ustanak (Dos de Mayo): narod pokušava sprečiti deportaciju ostatka kraljevske porodice u Francusku, dolazi do pucnjave na narod i pobune. Početak Španskog rata za nezavisnost (ili Peninsularni rat).
  • 3. 5. - U Madridu su streljane stotine uhvaćenih sa oružjem, što Goya beleži na poznatoj slici.
  • 4. 5. - Gen. Simbšen šalje Karađorđu poziv na razgovore u Petrovaradin - ruski izaslanik Rodofinikin šalje ovo pismo svojoj vladi, koja traže objašnjenje od Austrijanaca[3].
  • 6. 5. - Švedska tvrđava Sveaborg se predala Rusima, sa velikom količinom materijala.
  • 16. 5. - Bitka kod Alvøena: dansko-norveška pomorska pobeda nad Britancima.
  • 25. 5. - Kraljevina Etrurija (ranije Veliko Vojvodstvo Toskana) priključeno Francuskoj u vidu departmana Arno, Méditerranée i Ombrone. Formalno je priključeno i Vojvodstvo Parma, u obliku departmana Taro.
  • 30. 5. - Karađorđe odbija susret sa nadvojvodom Karlom u Zemunu, kao i pregovore o predaji Beograda i primanju austrijskog protektorata - slede vojne demonstracije s obe strane, Srbi kažu da rešenje očekuju samo od Rusije i Francuske[3].
  • maj-jun - Borbe kod Sokola, razbijena jedna bosanska vojska koja je pokušala deblokirati grad.[7][8]

Jun/Juni/Lipanj uredi

  • 6. 6. - Joseph Bonaparte proglašen za kralja Španije, kao José I (do 1813).
  • 6. i 14. 6. - Bitka kod El Bruca blizu Barcelone je pobjeda ustanika.
  • 9. 6. - Carskim patentom u Austriji osnovan Landwehr (domobranstvo), kao dopuna armiji (ukinut 1859, pa obnovljen 1869, nakon Nagodbe).
  • 13. 6. - Kruščička buna: oglašena buna protiv spahija u selu Kruščica kod Bele Crkve, s pozivanjem na pomoć iz Srbije - raspala se istog dana.
  • 15. 6. - 13. 8. - Prva Opsada Saragose - francuski neuspeh.
  • 28. 6. (ili 1. 3.) - Auguste Marmont proizveden u vojvodu od Raguze.

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Predaja kod Bailéna
  • 12 - 14. 7. - Velika vrućina u Engleskoj, zabeleženi su smrtni slučajevi ljudi i životinja.
  • 22. 7. - Bitka kod Bailéna u Andaluziji: francuska vojska gen. Duponta je poražena, predaje se 17.600 vojnika, uz 2.200 mrtvih i 400 ranjenih - slomljen je mit o nepobedivosti Napoleonove armije. Francuzi se nakon ovoga povlače preko Ebra.
 
Mahmud II
  • 22. 7. - Osmanski prevrati 1807-08: pošto se Alemdar Mustafa-paša približava Stambolu, sultan Mustafa IV naređuje ubistvo bivšeg sultana Selima III i svog brata Mahmuda - ali Mahmud II je izmakao ubicama, tako da ga Mustafa-paša proglašava za sultana (do 1839), a on sam je veliki vezir (do novembra).
  • ca. 24. 7. - Richard Trevithick pokazuje u "Parnom cirkusu" lokomotivu Catch Me Who Can.
  • 29. 7. - Bitka kod Évore u Portugalu: Francuzi gen. Loisona razbili portugalsko-španske snage, nakon čega su poharali i masakrirali grad.
  • 31. 7. - Pobuna dva španska puka u francuskoj vojsci na Zealandu, u Danskoj - ubijen je ađutant komandanta, ali pobuna je sutradan ugušena.
  • leto - Nekoliko pobuna protiv francuske vlasti u Boki - Brajići, Krivošije, Risan.[9]
  • leto - Seljaci odbijaju odlazak na rabotu u Voćinskom spahiluku - pobuna suzbijena hapšenjem vođa, koji su pokušavali doturiti žalbu caru, i postavljanjem vojnog odreda[10].

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 1. 8. - Kupoprodajni ugovor o prodaji palače Ferdinanda Kulmera u Zagrebu za trajan smještaj banova, sjedište sudova, pohranu javnih spisa i kraljevskih knjiga - Banski dvori, nakon renovacija početkom sljedeće godine[11].
  • 1. 8. - Napoleonov zet Joachim Murat imenovan za kralja Napulja (do 1815).
  • 6. 8. - Crnogorski glavari odbijaju osnivanje francuskog konzulata na Cetinju, osim ako to ne bi dozvolio ruski car - Napoleon preti da će pretvoriti Crnu Goru u Crvenu[12]
  • 7. 8. - Evakuacija La Romanine divizije: deo španskih snaga u Danskoj se pobunio, kasnije tokom meseca ih je prevezla britanska mornarica.
  • 8. 8 - Osvećenje mesta hrama Svete Petke na Dobroj vodi u Vukovaru (crkva izgrađena 1811).
  • 16. 8. - Francuzi prekidaju nakon tri sedmice Drugu opsadu Girone.
  • 17. 8. - Bitka kod Roliçe u Portugalu je prva Wellesleyjeva i britanska bitka u Peninsularnom ratu i uspeh.
  • 19. 8. - Car/kralj Franjo potvrđuje zakonski članak hrvatskog sabora o Rijeci - grad šalje zastupnike i na ugarski i na hrvatski sabor, jer se istovremeno smatra dijelom obiju zemalja (do 1848, s izuzetkom 1809-22).
  • 21. 8. - Bitka kod Vimeira: Wellesley odlučujuće porazio Junotove snage u Portugalu.
  • 29. 8. - Veliki vezir pokušava obnoviti vojsku Nizam-I Cedid pod imenom Sekban-ı Cedid.
  • 30. 8. - Kontroverzna Konvencija iz Sintre: francuske snage će biti evakuisane britanskim brodovima iz Portugala.
  • 31. 8. - Senjavinova ruska flota napušta lisabonsku luku nakon deset meseci blokade - biće u Portsmouthu do avgusta 1809.

Septembar/Rujan uredi

 
Zgrada Velike škole u Beogradu
  • 12. 9. (31. 8. po j.k.) - Otvorena Velika škola Ivana Jugovića u Beogradu, nastava kreće sledećeg dana. Dositej drži svečani govor "O dužnom počitaniju k naukam", među prisutnima je i mladi Vuk Karadžić[13].
  • 14. 9. - Bitka kod Oravaisa je odlučujuća ruska pobeda u Finskoj.
  • 15. 9. - Prošpanska stranka u Meksiku uhapsila prokriolskog vicekralja Iturrigaraya - kreoli već traže narodni suverenitet i nezavisnost.
  • 19. 9. - Napoleonov dekret o osnivanju eparhije dalmatinske - episkop, konzistorija i bogoslovija s godišnjom dotacijom od 15.000 franaka, kao i 40 parohija. Ovim se istovremeno prekida jurisdikcija crnogorskih mitropolita u Boki.
  • 20. 9. - Izgorjela prva zgrada Kraljevske opere u Londonu.
  • 25. 9. - Provincijske španske hunte se u Aranjuezu udružile u Centralnu vrhovnu huntu na čelu sa starim grofom Floridablancom (umro već u decembru). Predviđeno učešće i prekomorskih poseda, ali po jednog predstavnika, umesto dva.
 
Erfurtski kongres
  • 27. 9. - 14. 10. - Erfurtski kongres francuskog i ruskog cara - nema produbljenja saradnje, odnosi se zapravo hlade.
  • 29. 9. - Veliki vezir Alemdar Mustafa-paša potpisao sa četvoricom ajana, koji su se odazvali njegovom pozivu, Povelju o savezu (Sened-i ittifak), s ciljem okončanja haosa u carstvu.

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

  • 4. 11. - Napoleon lično vodi intervenciju u Španiji.
  • 7. 11. - Bitka na Palo Hincado je prvi okršaj Španske rekonkiste Santo Dominga - poraženi Francuzi u današnjoj Dominikanskoj republici. Opsada grada Santo Domingo traje do sledećeg jula.
  • 12. 11. - Mauricijuska kampanja: četiri velike francuske fregate pod komandom Hamelina kreću u operacije protiv Britanaca na Indijskom okeanu.
  • 15. 11. - Pobunjeni janičari opkolili kuću velikog vezira Mustafa-paše - on potpalio barut u podrumu i povukao sa sobom nekih 400 napadača. Bivši sultan Mustafa IV je sutradan pogubljen po Mahmudovom naređenju.
  • 19. 11. - Primirje u Olkijokiju okončava borbe u Finskoj - Šveđani prepuštaju zemlju Rusiji (do 1917).
  • 19. 11. - Pruske reforme: lokalne vlasti dobijaju veću autonomiju.
  • 23. 11. - Bitka kod Tudele: francuski maršal Jean Lannes porazio Špance u Navari.
  • 24. 11. - U Pruskoj je Generalni direktorijum zamenjen Državnim ministerijumom sa pet resora. Međutim, kralj istog dana mora smeniti reformatora Steina zbog njegovih antifrancuskih gledišta.
  • 30. 11. - Bitka u Somosierri: Napoleon se probio kroz planinski prolaz, severno od Madrida, istakla se poljska konjica.

Decembar/Prosinac uredi

  • novembar-decembar? - Kolosalna erupcija (VEI 6), verovatno u zapadnom tropskom Pacifiku, izaziva globalno zahlađenje.
  • 2. 12. - Napoleon izdaje Chamartínske dekrete: ukida feudalizam i inkviziciju, sekularizuje manastirsku imovinu u Španiji.
 
"Napoleon na vratima Madrida"
  • 4. 12. - Napoleon ulazi u Madrid.
  • 7. 12. - Završeni izbori za predsednika SAD, izabran je demokratski republikanac i državni sekretar James Madison, pobedivši federalistu C. C. Pinckneyja.
  • 7. 12. - Primirje između Švedske i Danske.
  • 20. 12. - Francuzi započinju Drugu opsadu Saragose - osvajaju je u februaru.
  • 21. 12. - Bitka kod Sahagúna je uspeh britanske konjice protiv Francuske na severozapadu Španije, praćena uspehom kod Benaventea 29-og - ipak, ovo se događa u kontekstu britanskog povlačenja pred Napoleonom.
  • 22. 12. - Beethovenov koncert 22. prosinca 1808. - praizvedba Pete i Šeste simfonije, te još dva djela.
  • 23. 12. - U Beču je odlučeno da se na proleće krene u rat protiv Francuske. Napoleon je istog meseca formirao novu Rajnsku armiju od 100.000 ljudi i zahtevao od nemačkih klijenata da okupe vojske.[15]
  • 26 - 27. 12. - Glavna narodna skupština u Beogradu: objavljen novi ustavni akt u Srbiji, izraz Karađorđeve snage[3].
  • kraj 1808 - početak 1809 - Rusko-turski preogovori u Jašu: Rusi zahtevaju nezavisnost Srbije pod pokroviteljstvom Rusije i Porte, između Drine i Timoka, uključujući Novi Pazar, Skoplje i Niš (Srbi traže od Prozorovskog i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu)[16]

Kroz godinu uredi

Fikcija uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1808.

Reference uredi

Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Peta knjiga, prvi tom, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa, SKZ Beograd 1981 (V-1)
  • Istorija srpskog naroda, Peta knjiga, drugi tom, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa, SKZ Beograd 1981 (V-2)
  • Ferdo Šišić, Povijest Hrvata. Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526-1918, drugi dio. Split, Marjan tisak 2004. ISBN 953-214-198-7