1737
godina
- Ovo je članak o godini 1737.
Godina 1737 (MDCCXXXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1700-e 1710-e 1720-e – 1730-e – 1740-e 1750-e 1760-e |
Godine: | 1734 1735 1736 – 1737 – 1738 1739 1740 |
Gregorijanski | 1737. (MDCCXXXVII) |
Ab urbe condita | 2490. |
Islamski | 1149–1150. |
Iranski | 1115–1116. |
Hebrejski | 5497–5498. |
Bizantski | 7245–7246. |
Koptski | 1453–1454. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1792–1793. |
• Shaka Samvat | 1659–1660. |
• Kali Yuga | 4838–4839. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4373–4374. |
• 60 godina | Yin Vatra Zmija (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11737. |
Podrobnije: Kalendarska era |
DogađajiUredi
Januar/Siječanj – Mart/OžujakUredi
- 8. 3. - Srpske crkvene i svjetovne poglavice (patrijarh, mitropolit raški, episkopi skopljanski, štipski i dr.) dostavili svoje zaključke sa tajnog sastanka u Pećkoj patrijaršiji[1] austrijskom zapovjedniku Beograda: obavezuju se na ustanak i pomoć carskoj vojsci kada se pojavi.[2]
April/Travanj – Jun/LipanjUredi
- 22. 5. - Carolina urbarialis regulatio: car/kralj Karlo izdao prvi patent o uređenju odnosa između vlastele i seljaka u Slavoniji - ali ostaje mrtvo slovo na papiru.[3][4][5]
- svibanj, potkraj - Sastanak bosanskih predstavnika u Travniku, na poziv paše: odlučeno da se spremaju za borbu, mada im je iz Carigrada naređeno da ostanu mirni, da ne provociraju Austrijance.[2]
- 15. 6. - Car Karlo VI upućuje proglas kršćanima Turske: poziva ih na ustanak, obećava slobodu vjere i zaštitu i povlastice borcima.[2] (vojska iz Beograda kreće 30. 6.[6]).
- jun - Umro mitropolit beogradsko-karlovački Vićentije Jovanović, naslediće ga sadašnji pećki patrijarh Arsenije IV Jovanović (car priznao jurisdikciju sledeće godine).
Jul/Srpanj – Septembar/RujanUredi
- 9. 7. - Smrću toskanskog vojvode Gian Gastonea izumira muška loza porodice Medici, a vojvodstvo nasljeđuje lotarinški vojvoda Franz Stephan.
- 13. 7. - Rusko-turski rat (1735 - 1739): nakon velike eksplozije barutane u kojoj je stradalo oko 6.000 ljudi, uglavnom Bosanaca[7] Bećir-paše Čengića, kapitulacijom osmanskog garnizona pred ruskim snagama završena opsada strateške crnomorske luke Očakov.
- 14. 7. - Habsburška monarhija se priključuje Rusiji u ratu protiv Osmanskog Carstva - službena objava rata predata u Nišu. Borbe su počele još prije ovoga: odredi iz Like upali u Bosnu na tri mjesta, iz Zvornika je napadnuta Lešnica, svi napadi su odbijeni.[8]
- jul - Austrijanci u milicija Vuka Isakovića zauzeli Lešnicu.[9]
- jul - Bosna je napadnuta iz tri pravca: iz Srbije preko Drine kod Lešnice, iz Hrvatske kod Ostrovice, Cetingrada i Bužima i iz Slavonije prema Banja Luci.[10]
- 19. 7. - Feldmaršal Sekendorf šalje iz logora kod Paraćina proglase za ustanak; Mlatišumina milicija je zauzela Kruševac. Do kraja meseca Turci se povlače iz Trstenika, Karanovca i Požege.
- 24. 7. - U austrijskom glavnom stanu u Tešici kod Niša se pojavili patrijarh Arsenije i vojvode Vasojevića, Kuča, Pipera, Bratonožića, Klimenata, Hota i Gruda - neki su se već digli na ustanak, obećavaju dalju pomoć.[8] Sekendorf obećava pomoć iz Čačka, ustanak je u Bihoru (srednjem Polimlju), napali su Bijelo Polje, posekli Turke od Prijepolja do Brodareva[11].
- 28. 7. - Niška tvrđava se predala bez borbe, pet dana nakon dolaska Austrijanaca, narednih dana zauzet i Pirot i put za Sofiju.[8]
- 28. 7. - Srpski odredi zauzeli Novi Pazar (Staniša Marković, Atanasije Rašković i ljudi patrijarha Arsenija IV).[8]; Atanasije je isterao Turke iz Nove Varoši, ustanici vode uspešne borbe kod Sjenice, na Kosovu[12]
- 31. 7. - Osvojen Pirot, sutradan i Mustafa-pašina (Bela) Palanka.
- leto - Pobuna na Kosovu, u deset kadiluka oko Prištine i Vučitrna, tj. u "Ohridskom, Prizrenskom, Skadarskom i Dukađinskom sandžaku" - muslimani su proterani prema Kumanovu i Skoplju. [13]
- 4. 8. - Bitka kod Banje Luke u kojoj osmanske snage bosanskog vezira Ali-paše Hećimoglua nanose poraz Austrijancima, prekidaju opsadu Banja Luke i tjeraju ih iz Bosne. Veliki broj Austrijanaca se udavio u Vrbasu. Ove godine je izgorio centar Banja Luke.[14]
- 5. 8. - Turci razbili na Kosovu potpuk. Pfeferkorna sa 500 vojnika koji je krenuo u pomoć Novom Pazaru.
- 7. 8. - Patrijarh Arsenije IV uspeo pobeći iz Peći - Turci su ga bili zatvorili i nameravali su ga obesiti. Preko Rugove je otišao u Vasojeviće pa u Has[15]
- 21. 8. - Turci se predali u šancu Banjska, jugoistočno od Novog Pazara.
- 24. 8. - Austrijanci i srpski odredi napuštaju Novi Pazar. Patrijarhov odred od 3000 Brđana koji je tek stigao raspao se.[8] - pobegli su u Studenicu, zatim Kragujevac pa Niš[16]. Novi Pazar i Sjenicu je povratio hercegovački sandžakbeg Murat Čengić[10]. Kučki vojvoda Radonja Petrović je umro i sahranjen blizu Leskovca.[17]
- septembar - Pohod Ahmed-paše Ćuprilića iz Sofije prema Nišu, pokolji usput, Sofija je "okićena vešalima", među žrtvama je samokovski vladika Simeon Popović.[13]
- 1. 9. - U Belfastu počeo izlaziti The News Letter, najstarije danas postojeće novine na engleskom jeziku.
- 27. 9. (16. 9. po j.k.) - Patrijarh Arsenije IV stigao iz Niša u Beograd - odmah nakon svečanog dočeka nastavlja za Grgeteg na Fruškoj gori[18](kasnije se vraća u Beograd).
Oktobar/Listopad – Decembar/ProsinacUredi
- 2. 10. - Austrijanci privremeno osvojili Užice, da bi osigurali povlačenje ka Šapcu. Jugozapadna Srbija je napuštena, sa nekoliko hiljada Klimenata i Srba, koji se naseljavaju u Sremu.[19] (Klimenata je bilo i u Rudniku[20])
- 7. 10. - Tropski ciklon pogađa Calcuttu izazivajući strahovita razaranja i smrt preko 3000 žitelja.
- 12. 10. - Bosanski Turci potukli Austrijance kod Valjeva. U ovo vreme su povratili i Niš bez borbe. Ove jeseni Turci se surovo svete u Staroj Srbiji i Brdima[19], zapadna Srbija i Šumadija su u njihovim rukama.[21]
- 18. 10. - Gen. Doksat de Morez potpisuje kapitulaciju Niša Turcima - u Beogradu će biti pogubljen. U Nišu će nakon povratka Turaka stradati 690 građana.[13]
- jesen - Niška crkva sv. Nikole pretvorena u Kilise-džamiju ("crkva-džamiju"), zadužbinu velikog vezira Jegen Mehmed-paše.[22]
- studeni, potkraj - Bošnjaci se u mahzaru sultanu žale na velike gubitke u ratovima sa Persijom i Rusijom, sadašnji rat sa Austrijom, gubitke od kuge i nesabranu letinu koja je dovela do gladi.[7]
- 28. 11. - Austrijska vojska prelazi iz Šapca u Srem na zimovanje - u šabačkoj tvrđava ostala posada radi odbrane. Prešla je i milicija Vuka Isakovića, kao i albanska milicija Atanasija Raškovića s ljudima iz Prokuplja, Sjenice i Nove Varoši (buduća Sremska vojna granica). Austrijancima je ostao još Beograd sa okolinom.[23]
- decembar? - Odbijen turski napad na Kuče (pećki Hodaverdi-paša potučen kod Meduna[17]), i još tri puta sledeće godine, uz pomoć Bratonožića i Klimenata, a Vasojevići su stradali.[19] Crnogorci su 1737/38. četničkim akcijama kroz Hercegovinu naneli veliku štetu Turcima, "da su u provijantu za vojsku pretrpjeli više gubitaka nego protiv Austrijanaca".[24]
- krajem decembra - Patrijarh Arsenije IV odlazi iz Beograda u Beč (do juna).[25]
- krajem godine - Pomilovani učesnici pobuna u Posavskoj granici.[26]
Kroz godinuUredi
- Habsburška Srbija je pred rat imala 80 - 100.000 stanovnika, što je usled rata do 1740. možda prepolovljeno.[27]
- Hildburgshausen formirao dvije regimente u Varaždinskom generalatu, svečano proglasio nove statute, koje su krajišnici oduševljeno dočekali, ali se kasnije ispostavilo da su "podmetnute" neke nepovoljne odredbe.[28][29]
- Khevenhüller primirio Posavsku krajinu: oprostio je kontribuciju i ograničio davanje darova oficirima - ali ostaju zloupotrebe rabotom.[30]
- Osnovan grad Richmond u britanskoj sjevernoameričkoj koloniji Virdžiniji.
- Omer-efendija Elkazović (Čaušević) iz Novog piše "Ratove Bošnjaka pod Hekimoglu Ali-pašom".[31]
RođenjaUredi
- 23. 1. - John Hancock, američki patriot.
- 27. 4. - Edward Gibbon, britanski historičar i pisac.
- 15. 9. - Mikloš Küzmič, slovenski pisac i katoličkoj svećenik u Mađarskoj.
SmrtiUredi
- 21. 1.- Ignjat Đurđević, pjesnik i erudit (* 1675)
- Nikola Burović, pomorac i pjesnik (* ca. 1655)
Vanjske povezniceUredi
- "Vreme", 31. dec. 1939 (Nikinci i Hrtkovci)
ReferenceUredi
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 146
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Historija n. J. II, 836
- ↑ Historija n. J. II, 1033-4
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 174
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 205-6
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 148
- ↑ 7,0 7,1 Historija n. J. II, 1325
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 Historija n. J. II, 837
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 151
- ↑ 10,0 10,1 Istorija s. n. IV-1, 439
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 149-50
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 149
- ↑ 13,0 13,1 13,2 Istorija s. n. IV-1, 332
- ↑ Historija n. J. II, 1336
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 150
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 152
- ↑ 17,0 17,1 Istorija s. n. IV-1, 500
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 153
- ↑ 19,0 19,1 19,2 Historija n. J. II, 838
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 115
- ↑ Historija n. J. II, 1352
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 105
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 154
- ↑ Historija n. J. II, 1264
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 155
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 172
- ↑ Historija n. J. II, 1368
- ↑ Historija n. J. II, 1043
- ↑ Historija n. J. II, 1051
- ↑ Historija n. J. II, 1045
- ↑ Historija n. J. II, 610
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)