1736
godina
- Ovo je članak o godini 1736.
Godina 1736 (MDCCXXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u četvrtak po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1700-e 1710-e 1720-e – 1730-e – 1740-e 1750-e 1760-e |
Godine: | 1733 1734 1735 – 1736 – 1737 1738 1739 |
Gregorijanski | 1736. (MDCCXXXVI) |
Ab urbe condita | 2489. |
Islamski | 1148–1149. |
Iranski | 1114–1115. |
Hebrejski | 5496–5497. |
Bizantski | 7244–7245. |
Koptski | 1452–1453. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1791–1792. |
• Shaka Samvat | 1658–1659. |
• Kali Yuga | 4837–4838. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4372–4373. |
• 60 godina | Yang Vatra Zmaj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11736. |
Podrobnije: Kalendarska era |
DogađajiUredi
- 1735/36 - Pobuna u kapetanatu Šid u Podunavskoj granici.[1]
- januar - Upravnik Banata gen. Hamilton zatražio da se dozvoli vrbovanje Ličana i Primoraca za naseljavanje u Banat - mnogi Ličani i Krbavci prodaju stoku, zemlju pa i vojne činove.[2]
- januar - Nadir Afšar održao kurultaj na Muganskoj ravnici: pristali su na predlog da postane novi vladar Irana, umesto malog Abbasa III - kraj safavidske dinastije.
- 26. 1. - Stanislaw I Lesczynski abdicira sa poljskog prijestolja, čime August III ostaje nesporni vladar Poljske.
- februar, početkom - Seljaci, Srbi i deo Hrvata, pobunili se na spahiluku Nuštar.[3]
- 12. 2. - Lotarinški vojvoda Franz Stephan se ženi za austrijsku princezu Mariju Tereziju.
- c. 20. 2. - Pobuna srpskih i hrvatskih seljaka na spahiluku Vukovar, istočno od Vuke - vođe su bile u tamnici godinu dana, seljaci su dobili neke olakšice.[3]
- 8. 3. - Nader-šah Afšar je krunisan za šaha Irana (do 1747), smatraju ga jednim od najvećih vladara te zemlje. Afšaridska Monarhija traje do 1796.
- mart - Srpski seljaci se pobunili na spahilucima Ilok i Zemun, intervenisala vojska iz Petrovaradina i Beograda[3]. Dvor će kasnije uputiti komisiju da ispita uzroke nemira u Slavoniji i Sremu.[4]
- april - Niški muhafiz Nišandži Bećir-paša upućen za zapovednika Krima, a u Niš u maju stiže bosanski valija Abdulah-paša Muhsinzade.[5]
- 19. 6. - U Finskoj pod vodstvom Pierrea Louisa Maupertuisa i uz pomoć Andersa Celsiusa započinje ekspedicija koju je organizirala Francuska akademija nauka, a kojoj je cilj odrediti stepen geografske širine.
- jul - Rusko-turski rat (1735 - 1739): Ruske snage zauzimaju tursku tvrđavu Azov.
- 28. 7. - Mletački Senat je, zbog ratne opasnosti, dopustio pravoslavnima u Dalmaciji da izaberu vladiku - ali nadbiskup Zmajević je ishodio povlačenje dozvole, čak će uslediti rušenje nekoliko pravoslavnih crkava a Srbi će se početi seliti u Austriju.[6]
- 6. 8. - Rusko-austrijski sporazum: Austrija se obavezuje da će zauzeti Bosnu, Albaniju do ušća Drima, Vlašku do Braile i Moldaviju do Pruta.[7][8] Austrijska vojska se okuplja kod Smedereva, u očekivanju rata sa Osmanskim carstvom.[9]
- 24. 9. - Mir između Osmanskog carstva i Persije: Osmanlije prepuštaju Kavkaz, priznat je Nadir-šah.
- jesen - Izdat ferman organima vlasti između Niša i Podgorice o represiji neposlušnih - brdska plemena, naročito Vasojevići odbijaju plaćanje harača, u Kolašinu je ranije pala jedna turska glava; nemiri su i pirotskom kraju, poverenicima Porte odbijaju otkup žita.[10]
- jesen - Pokret kolona u primorskoj mletačkoj Dalmaciji: seljaci Kaštela i zadarske okolice uskratili plodove posjednicima zemlje - vlasti će tek 1739. pozatvarati vođe.[11]
- jesen, kasna - Iseljavanje iz Bosne u Karlovački generalat: Teodor Malbaša prešao sa 100 srpskih porodica.[12]
- decembar - Vojvoda Hildburgshausen stigao u Križevce, zadužen od cara da smiri situaciju u Varaždinskom generalatu i istraži pritužbe.[13] Nakon ovih nemira, najuticajnija osoba među oficirima u generalatu je kap. Petar Ljubojević.[14]
Kroz godinuUredi
- Bivši veliki vezir Ali-paša Hećimoglu dolazi za namesnika u Bosnu. U zemlji je 1736-37. glad zbog vremenskih nepogoda.[15]
- Mitropolit Vićentije Jovanović sklopio ugovor sa Emanuilom Kozačinskim, novim rukovodiocem škole u Karlovcima.[16] Ove godine je izvedena i tragedija Kozačinskog "o smerti Uroša Pjatago, posljednjago carja serbskago" (objavljena 1798. u preradi Jovana Rajića).[17]
RođenjaUredi
- 19. 1. - James Watt, engleski izumitelj († 1819.)
SmrtiUredi
- 17. ožujka - Giovanni Battista Pergolesi, talijanski skladatelj (* 1710.)
- 21. 4. - Eugen Savojski, austrijski vojskovođa i državnik (* 1663.)
- 16. 9. - Gabriel Fahrenheit, njemački fizičar (* 1868.)
- 10. 6. - René Duguay-Trouin, francuski pomorac (* 1673.)
ReferenceUredi
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 172-3
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 182
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Istorija s. n. IV-1, 173
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 174
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 103
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 50
- ↑ Historija n. J. II, 836
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 146
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 195
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 332
- ↑ Historija n. J. II, 1234
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 183
- ↑ Historija n. J. II, 1050
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 220
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 438-9
- ↑ Historija n. J. II, 1162
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 80
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)
Vanjske povezniceUredi
U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: 1736. |