Otvori glavni meni
Pogled iz zraka na otok Lastovo

Lastovo je otok u Hrvatskoj. Administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Sadržaj/Садржај

GeografijaUredi / Уреди

Površina otoka: 41 km2

Broj stanovnika: 835 st. (2001.)

Duljina: 10 km

Širina: 5,8 km

Najviši vrh otoka: Hum (417 m).

Oko otoka Lastova se nalazi 46 otočića i hridi. Sam otok Lastovo je najveći otok u Lastovskom arhipelagu, koje se grana prema sjeveroistoku prema otočićima Lastovnjacima i Vrhovnjacima.

Najveću razvedenost imaju sjeverozapadna i zapadna obala.

Najšumovitiji je hrvatski otok - preko 70 postotaka šumovite površine.

StanovništvoUredi / Уреди

Od značajnijih naselja, na otoku su naselja Lastovo (451 st. 2001.) i Ubli.

Hrvati su jedini autohtoni i većinski stanovnici ovog otoka.

Na Lastovu se govori jedinstvenim podnarječjem hrvatskog jezika, čakavski jekavski (ne ijekavski).

HistorijaUredi / Уреди

Postoje arheološki nalazi u uvali Ublima (na jugozapadnoj obali) iz starorimskog razdoblja i ranog srednjeg vijeka.

U vrijeme grčke kolonizacije spominje sa kao Ladesta.

Od ranog srednjeg vijeka mijenjao je vlasnike: [Bizant]], Mletke (nakon 1000.), Dubrovačku Republiku (od 13. stoljeća), Habsburšku Monarhiju (od 1797., nakon Campoformijskog mira). Za Napoleona, nakratko ga zauzimaju i njime vladaju Francuska i Velika Britanija.

Rapalskim ugovorima prigrabiva si ga Italija. Nakon 2. svjetskog rata je u sastavu NR Hrvatske, kasnije SR Hrvatske u sklopu SFRJ. U tom periodu je služio kao jedna od glavnih vojnih baza, zbog čega je, slično kao i Vis, bio proglašen zatvorenim područjem, te se na njemu, za razliku od ostatka jadranske obale, nije mogao razvijati turizam. Lastovčani su se zbog toga odseljavali u veće gradove.

Izbijanjem rata u Hrvatskoj, JNA je otok stavila pod okupaciju. S njega se povukla u proljeće 1992. godine.

Vanjske vezeUredi / Уреди