Brodsko-posavska županija
Brodsko-posavska županija je županija u Hrvatskoj smještena u južnom dijelu slavonske nizine. Nalazi se uz obalu rijeke Save i pripada regiji Posavini, po kojoj je dobila ime (kao i po sjedištu županije Slavonskom Brodu).
Brodsko-posavska županija | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Sjedište | Slavonski Brod |
Uprava | |
• Župan | Danijel Marušić (HDZ) |
Površina | |
• Ukupno | 2.030 km² |
Stanovništvo (2021.) | 130.267 |
• Gustina | 64/km² |
Sajt | https://www.bpz.hr |
Administrativna podjela
urediŽupanija je podijeljena na 2 grada i 26 općina.
- Gradovi:
- Grad Nova Gradiška
- Grad Slavonski Brod
- Općine:
- Općina Bebrina
- Općina Brodski Stupnik
- Općina Bukovlje
- Općina Cernik
- Općina Davor
- Općina Donji Andrijevci
- Općina Dragalić
- Općina Garčin
- Općina Gornja Vrba
- Općina Gornji Bogićevci
- Općina Gundinci
- Općina Klakar
- Općina Nova Kapela
- Općina Okučani
- Općina Oprisavci
- Općina Oriovac
- Općina Podcrkavlje
- Općina Rešetari
- Općina Sibinj
- Općina Sikirevci
- Općina Slavonski Šamac
- Općina Stara Gradiška
- Općina Staro Petrovo Selo
- Općina Velika Kopanica
- Općina Vrbje
- Općina Vrpolje
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2021. Brodsko-posavska županija je imala 130.267 stanovnika (3,4 % ukupnog stanovništva Hrvatske) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 64 stanovnika/km2. Slavonski Brod kao sjedište županije je imala 49.891 stanovnika, a Nova Gradiška 11.690 stanovnika.
Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 94,3 %, Romi 2,2 %, Srbi 1,3 %, Bošnjaci 0,4 % i drugi.[1]
Županijska uprava
urediŽupan Brodsko-posavske županije je Danijel Marušić (HDZ).
Zemljopis
urediBrodsko-posavska županija jedna je od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči sa Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku sa Osječko-baranjskom, na sjeveru sa Požeško-slavonskom te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Područje Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio županije, a čini ga ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima prisavski dio, uglavnom dobro zaštićen od visokih voda Save, koji je isprepleten osnovnom i lokalnom kanalskom mrežom.
Županija je područje umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Bogatstvo voda, šuma i plodno tlo, plovna rijeka i značajni kopneni europski putevi prirodni su uvjeti koji su omogućili visokorazvijeno gospodarstvo, promet, trgovinu i kulturu.
Povijest
urediNastala na području koje nekad pripadalo Vojnoj Krajini(AU) te Brodskoj Općini(Jugoslavija).
Gospodarstvo
urediNekoliko je gospodarskih djelatnosti po kojima je županija poznata. Holding Đuro Đaković, jedna od najvećih i najpoznatijih metalurških tvrtki smještena je u Slavonskom Brodu. Poljoprivredna proizvodnja, među kojom se ističe ratarstvo i stočarstvo također je značajna grana brodskoposavskog gospodarstva.
Kultura
uredi- Gloria Festung Brod
- Brodsko kolo
Udruge
urediIzviđači
urediVanjske veze
urediReference
uredi- ↑ „Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.”. Državni zavod za statistiku. 22.09.2022.