Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija hrvatska je županija smještena na području sjeveroistočne Slavonije te hrvatskog dijela Baranje. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav kod Aljmaša.
Osječko-baranjska županija | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Sjedište | Osijek |
Uprava | |
• Župan | Mato Lukić (HDZ) |
Površina | |
• Ukupno | 4.155 km² |
Stanovništvo (2021.) | 258.026 |
• Gustina | 62/km² |
Sajt | https://www.obz.hr/ |
Administrativna podjela
urediŽupanija obuhvaća 264 naselja (54 u Baranji, 210 u Slavoniji), smještena u 42 jedinice lokalne samouprave, od kojih je 7 sa statusom grada te 35 sa statusom općine.
Gradovi:
|
|
Općine:
(masnom bojom označene su općine u Baranji, ostale su u Slavoniji.)
|
|
|
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2021. godine, na prostoru Osječko-baranjske županije živi 258.026 stanovnika, što je 6,66 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske pa je ta županija peta najnaseljenija županija u Hrvatskoj.[1]
Etnički sastav
uredi88,1% stanovništva čine Hrvati, 6,0% Srbi i 2,35% Mađari.[2]
Broj stanovnika po gradovima
uredi- Beli Manastir, 7.973 stanovnika
- Belišće, 8.884 stanovnika
- Donji Miholjac, 8.031 stanovnika
- Đakovo, 23.577 stanovnika
- Našice, 14.291 stanovnika
- Osijek, 96.313 stanovnika, sjedište županije
- Valpovo, 9.784 stanovnika
Županijska uprava
urediŽupanijom upravljaju Županijska skupština i župan Mato Lukić (od 17. XI. 2023).
Manjinska vijeća
uredi- Opširnije o predstavnicima i vijećima nacionalnim manjina u OBŽ vidjeti ovdje
Nekoliko nacionalnih manjina u Osječko-baranjskoj županiji imaju svoja manjinska vijeća. U donjoj tablici nalazi se popis tih manjina s poveznicama na njihove statute i naziv vijeća na jeziku dotične manjine.
Manjina | Sjedište vijeća | Statut | Ime vijeća | |
---|---|---|---|---|
Albanci | Valpovo | [3] | Kshilli i pakicës kombtare shqiptare i Prefekturës së osijekut e baranjës | |
Mađari | Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH, Osijek |
[4] | Eszék-Baranya Megyei Magyar Kisebbségi Önkormányzat | |
Nijemci | Osijek | [5] | Rat der deutschen Minderheit der Osijeker-baranjaer Gespanschaft | |
Romi | Jagodnjak | [6] | Vijeće romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije | |
Slovaci | Jelisavac | [7] | Rada slovenskej narodnostnej menšiny Osječko-baranjskej župy | |
Srbi | Osijek | [8] | Vijeće srpske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije (VSNMOBŽ) |
Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci, Rusini i Slovenci imaju po jednog predstavnika nacionalne manjine jer zbog manjeg broja pripadnika nemaju pravo na formiranje vijeća nacionalne manjine.
Zemljopis
urediPovijest
urediOsnutak
urediOsječko-baranjska županija sa sjedištem u gradu Osijeku osnovana je 1993. godine zakonom kojim je uspostavljeno novo teritorijalno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj.
Po svom pravnom statusu ona je jedinica područne (regionalne) samouprave. Poslove samouprave obavljaju Županijska skupština, župan (do 2009. godine i Županijsko poglavarstvo) i upravna tijela Županije.
Znamenja
urediKao znamenje svoga statusa Osječko-baranjska županija ima svoj grb i zastavu te dodjeljuje javna priznanja.
Dan Osječko-baranjske županije
urediDan Osječko-baranjske županije - 2. lipnja, podsjetnik je na 2. lipnja 1997. godine, dan kad su se u Belom Manastiru, uz nazočnost Predsjednika Republike Hrvatske i visokog izaslanstva hrvatske Vlade i Sabora, predstavnike UNTAES-a i drugih međunarodnih organizacija, po prvi puta od osnivanja Županije 1993. godine, u završnoj fazi dovršenja procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, na okupu našli predstavnici političkog života svih dijelova cjelovite Županije - članovi Županijske skupštine i dužnosnici Županije, gradonačelnici i načelnici svih gradova i općina izabrani na prvim izborima provedenim na području cijele i cjelovite Županije. Prihvaćajući taj dan kao simbol uspostavljanja cjelovitosti Županije, Skupština je 3. srpnja 1997. godine donijela odluku kojom se 2. lipnja određuje Danom Osječko-baranjske županije.
Gospodarstvo
urediKultura
uredi- Ronbergove glazbene večeri
- Baranjski motivi
- Dani srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru
- Jesen u Baranji
- Svetosavska akademija
- Susret naroda i kultura
- U Budrovci na Nedilju bilu
- Likovna kolonija (Đola 2004., Đola 2005.)
- Izložba ususret Uskrsu
- Književne večeri
- Miholjačko sijelo
- Državna smotra starogradskih pjesama i plesova
- Đakovački bušari
- Đakovački vezovi
- Ivanjski kresovi
- Likovna kolonija
- Kulinijada
- Ribarski dani
- Poklade su milo janje moje
- Ladimirevački divani
- Antunovske svečanosti
- Festival "Dani slavonske šume"
- Memorijal Dore Pejačević
- Bijenale Slavonaca
- Cvjetni korzo
- Dani Braće Miladinov
- Dani makedonske kulture
- Dani Jagode Truhelke
- Festival izviđačkih pjesama Osijek
- Festival tamburaške glazbe
- Krležini dani
- Osječke ljetne noći
- Osječko ljeto kulture
- Makedonska večer
- Memorijal "Darko Lukić"
- Memorijal "Franjo Krežma"
- Šarana jaja bojama grada
- Petrijevačke žetvene svečanosti
- Piškorevački sokaci
- Oj jesenske duge noći
- Ljetna pozornica
- Smotra crkvenog pjevanja
- Zlatna berba
- Ljeto valpovačko
Znamenitosti
urediUdruge
urediReference
uredi- ↑ „Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.”. Državni zavod za statistiku. 22.09.2022.
- ↑ „Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.”. Državni zavod za statistiku. 22.09.2022.
- ↑ Albanci: Statut, od 15. II. 2004.
- ↑ Mađari: Statut, od 10. VII. 2003.
- ↑ Nijemci: Statut, od 29. X. 2003.
- ↑ Romi: Statut, od 26. V. 2004.
- ↑ Slovaci: Statut, od 17. IX. 2003.
- ↑ Srbi: Statut, od 26. XI. 2003.