Osječko-baranjska županija

Google maps > Osječko-baranjska županija (karta) - Osječko-baranjska županija (satelit)
Osječko-baranjska županija
Zastava Osječko-baranjske Grb Osječko-baranjske
(Zastava) (Grb)
Osječko-baranjska županija
Sjedište županije Osijek
Broj stanovnika (2001.) 330.506
Površina 4.152 km²
Župan Mato Lukić (HDZ), od 17. XI. 2023.

Osječko-baranjska županija (skr. OBŽ) hrvatska je županija smještena na području sjeveroistočne Slavonije te hrvatskog dijela Baranje. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njezinog utoka u Dunav kod hr:Aljmaša.

Administrativna podjela uredi

Županija obuhvaća 264 naselja (54 u Baranji, 210 u Slavoniji), smještena u 42 jedinice lokalne samouprave, od kojih je 7 sa statusom grada te 35 sa statusom općine.

Gradovi:


Općine:
(masnom bojom označene su općine u Baranji, ostale su u Slavoniji.)

Stanovništvo uredi

 
Starosna piramida Osječko-baranjske županije prema popisu stanovništva 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na prostoru Osječko-baranjske županije živi 330.506 stanovnika, što je 7,54 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske pa je ta županija treća najnaseljenija županija u Hrvatskoj nakon Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije.

Etnički sastav uredi

83,89% stanovništva čine Hrvati, 8,73% Srbi, 2,96% Mađari, dok je 1,78% stanovništa neopredijeljeno.

Broj stanovnika po gradovima uredi

  • Beli Manastir, 10.986 stanovnika
  • Belišće, 11.786 stanovnika
  • Donji Miholjac, 10.265 stanovnika
  • Đakovo, 30.092 stanovnika
  • Našice, 17.320 stanovnika
  • Osijek, 114.616 stanovnika, sjedište županije
  • Valpovo, 12.327 stanovnika

Županijska uprava uredi

Županijom upravljaju Županijska skupština i župan Mato Lukić (od 17. XI. 2023).

Upravna tijela uredi

Manjinska vijeća uredi

Opširnije o predstavnicima i vijećima nacionalnim manjina u OBŽ vidjeti ovdje

Nekoliko nacionalnih manjina u Osječko-baranjskoj županiji imaju svoja manjinska vijeća. U donjoj tablici nalazi se popis tih manjina s poveznicama na njihove statute i naziv vijeća na jeziku dotične manjine.

Manjina Sjedište vijeća Statut Ime vijeća
Albanci Valpovo [1] Kshilli i pakicës kombtare shqiptare i Prefekturës së osijekut e baranjës
Mađari Prosvjetno-kulturni centar
Mađara u RH, Osijek
[2] Eszék-Baranya Megyei Magyar Kisebbségi Önkormányzat
Nijemci Osijek [3] Rat der deutschen Minderheit der Osijeker-baranjaer Gespanschaft
Romi Jagodnjak [4] Vijeće romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije
Slovaci Jelisavac [5] Rada slovenskej narodnostnej menšiny Osječko-baranjskej župy
Srbi Osijek [6] Vijeće srpske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije (VSNMOBŽ)

Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci, Rusini i Slovenci imaju po jednog predstavnika nacionalne manjine jer zbog manjeg broja pripadnika nemaju pravo na formiranje vijeća nacionalne manjine.

Zemljopis uredi

Povijest uredi

Osnutak uredi

Osječko-baranjska županija sa sjedištem u gradu Osijeku osnovana je 1993. godine zakonom kojim je uspostavljeno novo teritorijalno ustrojstvo u Republici Hrvatskoj.

Po svom pravnom statusu ona je jedinica područne (regionalne) samouprave. Poslove samouprave obavljaju Županijska skupština, župan (do 2009. godine i Županijsko poglavarstvo) i upravna tijela Županije.

Znamenja uredi

Kao znamenje svoga statusa Osječko-baranjska županija ima svoj grb i zastavu te dodjeljuje javna priznanja.

Dan Osječko-baranjske županije uredi

Dan Osječko-baranjske županije - 2. lipnja, podsjetnik je na 2. lipnja 1997. godine, dan kad su se u Belom Manastiru, uz nazočnost Predsjednika Republike Hrvatske i visokog izaslanstva hrvatske Vlade i Sabora, predstavnike UNTAES-a i drugih međunarodnih organizacija, po prvi puta od osnivanja Županije 1993. godine, u završnoj fazi dovršenja procesa mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, na okupu našli predstavnici političkog života svih dijelova cjelovite Županije - članovi Županijske skupštine i dužnosnici Županije, gradonačelnici i načelnici svih gradova i općina izabrani na prvim izborima provedenim na području cijele i cjelovite Županije. Prihvaćajući taj dan kao simbol uspostavljanja cjelovitosti Županije, Skupština je 3. srpnja 1997. godine donijela odluku kojom se 2. lipnja određuje Danom Osječko-baranjske županije.

Gospodarstvo uredi

Opširnije u gospodarstvu u Osječko-baranjskoj županiji vidjeti na službenoj web-stranici: OBŽ: Gospodarstvo

Kultura uredi

Baranja uredi

Baranjska umjetnička kolonija

Belišće uredi

Ronbergove glazbene večeri

Beli Manastir uredi

Baranjski motivi
Dani srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru
Jesen u Baranji
Svetosavska akademija
Susret naroda i kultura

Bilje uredi

Dječji festival
Etno-eko festival
Smotra baranjskog hrvatskog folklora

Budrovci uredi

U Budrovci na Nedilju bilu

Brođanci uredi

Olimpijada starih športova

Darda uredi

Likovna kolonija (Đola 2004., Đola 2005.)

Draž uredi

Baranjski bećarac

Donji Miholjac uredi

Izložba ususret Uskrsu
Književne večeri
Miholjačko sijelo

Đakovo uredi

Državna smotra starogradskih pjesama i plesova
Đakovački bušari
Đakovački vezovi
Ivanjski kresovi

Ernestinovo uredi

Likovna kolonija

Jagodnjak uredi

Kulinijada

Kopačevo uredi

Ribarski dani

Koritna uredi

Poklade su milo janje moje

Ladimirevci uredi

Ladimirevački divani

Marijanci uredi

Kola na čimenu (zadnja nedjelja u mjesecu svibnju)

Našice uredi

Antunovske svečanosti
Festival "Dani slavonske šume"
Memorijal Dore Pejačević

Osijek uredi

Bijenale Slavonaca
Cvjetni korzo
Dani Braće Miladinov
Dani makedonske kulture
Dani Jagode Truhelke
Festival izviđačkih pjesama Osijek
Festival tamburaške glazbe
Krležini dani
Osječke ljetne noći
Osječko ljeto kulture
Makedonska večer
Memorijal "Darko Lukić"
Memorijal "Franjo Krežma"
Šarana jaja bojama grada

Petrijevci uredi

Petrijevačke žetvene svečanosti

Piškorevci uredi

Piškorevački sokaci

Podgorač uredi

Oj jesenske duge noći

Podravski Podgajci uredi

Ljetna pozornica
Smotra crkvenog pjevanja

Rakitovica uredi

Zlatna berba

Valpovo uredi

Ljeto valpovačko

Znamenitosti uredi

Udruge uredi

Izvori uredi

  1. Albanci: Statut, od 15. II. 2004.
  2. Mađari: Statut, od 10. VII. 2003.
  3. Nijemci: Statut, od 29. X. 2003.
  4. Romi: Statut, od 26. V. 2004.
  5. Slovaci: Statut, od 17. IX. 2003.
  6. Srbi: Statut, od 26. XI. 2003.

Vanjske veze uredi