Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija je hrvatska županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.540 četvornih kilometara, a 2021. je imala 423.407 stanovnika.

Splitsko-dalmatinska županija
Zastava za grad Splitsko-dalmatinska županija
Zvaničan grb za grad Splitsko-dalmatinska županija
Lokacija: Splitsko-dalmatinska županija
Država Hrvatska
SjedišteSplit
Uprava
 • ŽupanBlaženko Boban (HDZ)
Površina
 • Ukupno4.540 km²
Stanovništvo
 (2021.)
423.407
 • Gustina93/km²
Sajthttps://www.dalmacija.hr/

Administrativna podjela i stanovništvo

uredi

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Stanovništvo

uredi
 
Starosna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423.407 stanovnika ( 10.9% ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 93 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96,8%, Srbi 0,8%, Albanci 0,2%, Bošnjaci 0,2% i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 23.452 u općini), Imotski (4.008) i Vrgorac (2.132). Osim najvećeg grada Splita (160.577 u gradu i 220.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (12.393), Omiš (5.985) i Makarska (12.809). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.415) na Braču, Hvar (3.519) i Stari Grad (2.772) na Hvaru i Vis (1.582) i Komiža (1.261) na Visu.[1]

Županijska uprava

uredi

Županijska skupština ima 51 predstavnika. Župan je Blaženko Boban.[2]

Geografija

uredi

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.

Povijest

uredi

Privreda

uredi

Najvažnija privredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Kultura

uredi

Znamenitosti

uredi

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog razdoblja, baroka, prapovijesti, gotike i romantike Izdvaja se nematerijalna baština Sinjska alka,koja se trče već 300 godina u čast pobjede Sinjana nad Turcima.U Splitu se izdvaja stara jezgra Dioklecijanova palača,u Solinu stara Salona itd. Od početka čovječanstva ova županija je bila pogodno mjesto za život, što su i ljudi shvatili. Tokom stoljeća vlast se stalno mjenjala, pa su ovom županijom vladali i Mleci, Talijani, Austro-Ugarska Turci itd.

Vanjske poveznice

uredi

Reference

uredi
  1. „Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.”. Državni zavod za statistiku. 22.09.2022. 
  2. „Župan: Blaženko Boban”. Pristupljeno 28 septembar 2024.