Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je hrvatska županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.540 četvornih kilometara, a 2021. je imala 423.407 stanovnika.
Splitsko-dalmatinska županija | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Sjedište | Split |
Uprava | |
• Župan | Blaženko Boban (HDZ) |
Površina | |
• Ukupno | 4.540 km² |
Stanovništvo (2021.) | 423.407 |
• Gustina | 93/km² |
Sajt | https://www.dalmacija.hr/ |
Administrativna podjela i stanovništvo
urediŽupanija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.
- Gradovi:
- Općine:
- Općina Baška Voda
- Općina Bol
- Općina Brela
- Općina Cista Provo
- Općina Dicmo (sjedište Kraj)
- Općina Dugi Rat
- Općina Dugopolje
- Općina Gradac
- Općina Hrvace
- Općina Jelsa
- Općina Klis
- Općina Lećevica
- Općina Lokvičići
- Općina Lovreć
- Općina Marina
- Općina Milna
- Općina Muć
- Općina Nerežišća
- Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji)
- Općina Otok
- Općina Podbablje (sjedište Drum)
- Općina Podgora
- Općina Podstrana
- Općina Postira
- Općina Prgomet
- Općina Primorski Dolac
- Općina Proložac
- Općina Pučišća
- Općina Runovići
- Općina Seget (sjedište Seget Donji)
- Općina Selca
- Općina Sućuraj
- Općina Sutivan
- Općina Šestanovac
- Općina Šolta (sjedište Grohote)
- Općina Tučepi
- Općina Zadvarje
- Općina Zagvozd
- Općina Zmijavci
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 423.407 stanovnika ( 10.9% ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 93 stanovnika/km2.
Etnički sastav: Hrvati 96,8%, Srbi 0,8%, Albanci 0,2%, Bošnjaci 0,2% i drugi.
Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 23.452 u općini), Imotski (4.008) i Vrgorac (2.132). Osim najvećeg grada Splita (160.577 u gradu i 220.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (12.393), Omiš (5.985) i Makarska (12.809). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.415) na Braču, Hvar (3.519) i Stari Grad (2.772) na Hvaru i Vis (1.582) i Komiža (1.261) na Visu.[1]
Županijska uprava
urediŽupanijska skupština ima 51 predstavnika. Župan je Blaženko Boban.[2]
Geografija
urediŽupanija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.
Povijest
urediPrivreda
urediNajvažnija privredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.
Kultura
urediZnamenitosti
urediSplitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.
Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog razdoblja, baroka, prapovijesti, gotike i romantike Izdvaja se nematerijalna baština Sinjska alka,koja se trče već 300 godina u čast pobjede Sinjana nad Turcima.U Splitu se izdvaja stara jezgra Dioklecijanova palača,u Solinu stara Salona itd. Od početka čovječanstva ova županija je bila pogodno mjesto za život, što su i ljudi shvatili. Tokom stoljeća vlast se stalno mjenjala, pa su ovom županijom vladali i Mleci, Talijani, Austro-Ugarska Turci itd.
Vanjske poveznice
urediReference
uredi- ↑ „Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.”. Državni zavod za statistiku. 22.09.2022.
- ↑ „Župan: Blaženko Boban”. Pristupljeno 28 septembar 2024.