Sutivan
Sutivan (prethodno Sveti Ivan, Stivan i Stivanj), gradić i sjedište istoimene općine na hrvatskom otoku Braču. Administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Sutivan | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Županija | Splitsko-dalmatinska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 759 |
Geografija | |
Koordinate | 43°23′06″N 16°28′37″E / 43.385°N 16.477°E |
Površina | 22,00 km² |
Koordinate: 43° 23′ 06" SGŠ, 16° 28′ 37" IGD
Zemljopis
urediStanovništvo
urediUprava
urediPovijest
urediGodine 1611. Sutivan je imao 196 duša od pričesti, 1618. oko 200 duša od pričesti, 1681. godine 260, a 1697. 300 stanovnika. Taj se broj zadržao i 1718., ali je 1738. naselje već imalo 400 duša od pričesti odnosno 450 stanovnika. Do 1763. broj stanovnika raste na 500, a 1772. u Sutivanu živi 700 ljudi. Radi zaštite od gusarskih napada u mletačko-turskim ratovima sagrađen je Kaštil u istočnom dijelu luke, a sagradio ga je na morskom žalu Janko Marijanović-Dražoević nazvan konte Janko podrijetlom iz Poljica. Donji jaki i kosi zidovi toga kaštela iz 17. stoljeća građeni su od tesana kamenja. Malo podalje je oko 1700. godine splitski pjesnik Jerolim Kavanjin sagradio svoj dvorac u baroknom stilu, s dvorištem i parkom. Tu je ispjevao svoju Velepjesan. Na južnim dvorišnim vratima uklesao je natpis OSTIVM NON HOSTIVM (Prijateljima, a ne neprijateljima).
Stara sutivanska Loža u Velikoj zgradi služila je za sastanke, dok je Mala zgrada služila za tamnicu. Svi su ti objekti davali određeni pečat tome naselju. Sutivanska župna crkva nadograđena i proširena 1772. u baroknom stilu ukrašena je mnogim umjetninama. Privatna muška osnovna škola osnovana je 1837., a nastavu je održavao mjesni župnik dok ju nije tri godine kasnije tadašnja pokrajinska vlast priznala državnom školom. Ženska osnovna škola otvorena je 1882., a u objema školama hrvatski je kao nastavni jezik uveden 1886. godine. U Sutivanu je 1822. bio liječnik Andrija Definis i ljekarnik Jakov Dešković. 1873. godine Sutivan ima općinskoga liječnika i dvije primalje.
Gospodarstvo
urediZnameniti ljudi
urediSpomenici i znamenitosti
urediKavanjinovi dvori
Obrazovanje
urediKultura
urediSport
urediLiteratura
uredi- Brački zbornik br. 6, Dasen Vrsalović-Povijest otoka Brača, Skupština općine Brač, Supetar 1968.