Istarska županija

Istarska županija
Zastava Istarske Grb Istarske
(Zastava) (Grb)
Istarska županija
Sjedište županije Pazin
Broj stanovnika (2001.) 206 344
Površina 2.820 km²
Župan Valter Flego)

Istarska županija (talijanski Regione istriana [reˈdʒone istriˈana]), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje i najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3160 kvadratnih kilometara). Administrativno središte je Pazin/Pisino.

Administrativna podjela i stanovništvoUredi

Županija je podijeljena na 10 gradova i 31 općina.

StanovništvoUredi

 
Starosna piramida Istarske županije prema popisu stanovništva 2011. g.

Više od 206.000 stanovnika živi u Istarskoj županiji. Gustoća naseljenosti je 73 stanovnika/km&up2; prosječna starost stanovništva je 40,2 godine. Pula (Pola) je najveća urbana cjelina s 82.000 stanovnika (oko 105.000 na širem području grada). Oko 70,7% stanovništva živi u gradovima. Uz 29 općina brojna su i mnoga sela kojih u cijeloj Istri ih ima više od 600. Takozvani najmanji grad na svijetu - Hum koji je naseljen samo trima obiteljima (22 stanovnika).

U svakodnevnom životu govori se čakavskim zajikom, istriotskim i istrovenetskim dijalektima.

Struktura stanovništva 2001:

Županijska upravaUredi

Trenutačni župan: (IDS)

Županijska skupština se sastoji od 41 zastupnika:

ZemljopisUredi

Dužina obale iznosi 445 km, a s otocima 539.9 km. Veliki dio istarskog poluotoka kao i istarski otoci (Cres, Lošinj, Sansego, Ilovik) pripada Primorsko-Goranskoj županiji i Sloveniji/Italiji, najzapadnija točka je u Savudriji, dok je najjužnija točka u blizini Premanture (Punta Premantura).

  • Tlo

Tlo je pretežito vapneničko, pretežito s nedovoljno vode zbog tipičnog krškog reljefa. Sjeverno-istočni dio je produžetak Dinarskih Alpi. Najviša točka je Vojak na planini Učka 1,491 metar nadmorske visine. Postoje tzv. "bijela", "siva" i "crvena" Istra. Bijela Istra je u okolo planinskih vrhova, siva Istra je plodna zemlja u unutrašnjosti Istre dok je crvena Istra (crljenica) u blizini obale.

  • Reljef

Područja poput Jame Baredine blizu Poreča ili podzemna rijeka Foiba u Pazinu su popularne geološke atrakcije. Limski kanal je jedini fjord u Evropi izvan Skandinavije. Kamenolom u blizini Rovinja je posebno prilagođen proučavanju geologije. Najduža rijeka, Mirna, samo je 32 km duga s ušćem blizu Novigrada. Ostale rijeke u regiji Istri su Dragonja, Raša, Pazinčica...

Kontinentalne ravnice i doline su primarno namijenjene poljoprivredi. Bliže more, zemlja se koristi za uzgoj grožđa, smokvi te maslina. Glavne značajke poljoprivrede u Istri su proizvodnja ekološki uzgojene hrane i kvalitetnog vina, te maslinarstvo. Obalna područja i otoci obiluju raznovrsnom mediteranskom vegetacijom, prvenstveno crnogoričnom šumom - zelenom makijom, (većinom crnika i planika). Drveće, većinom hrastovina i borovina, pokrivaju trećinu teritorija.

Poznati prirodni rezervati, nacionalni park Brioni i Park prirode Učka, zakonom su zaštićena područja. Ostala zanimljiva mjesta su Limski kanal, šuma u blizini Motovuna, Zlatn punta, Šijanska šuma u blizini Pule, zaštićeni krajolik Punta Premantura (Kamenjak) na najjužnijoj točci poluotoka, rezervat Palud (ornitologija) u blizini Rovinja. Brionski arhipelag je zanimljivo odredište s biljnim staništem od oko 680 biljnih vrsta.

  • Klima

Klima je mediteranska, veoma ugodna, s najvišom prosječnom temperaturom zraka od 24°C u Kolovozu i najnižom prosječnom temperaturom od 5°C u Siječnju. Ljeta su suha i topla s više od 10 sati sunca dnevno. Temperature iznad 10°C su prisutne više od 240 dana u godini. Ekstremne vrućine (više od 30°C) traju najviše tri tjedna. Iako su temperature zraka niže od onih u Dalmaciji, Jadransko more je toplije, dosežući 26°C u augustu, a najhladnije u martu (9-11°C). Ovdje postoje dvije vrste vjetrova - bura koja donosi hladno i vedro vrijeme sa sjeveroistoka zimi, i jugo i široko koje donosi kišu ljeti. Tramontana je lagani ljetni povjetarac koji puše s kopna na more, a maestral obratno.. Salinitet mora je 0.37%.

HistorijaUredi

Špilje u blizini Pule, šandalja i Roumaldova špilja, mjesta su arheoloških nalaza iz kamenog doba. Na području Istre se također nalaze i mjesta arheoloških nalaza iz mlađeg kamenog doba (6000-2000 pr.kr.). Više od 400 lokaliteta potiče iz brončanog doba. Mnogi pronalasci poput oružja, alata i nakita potiču iz ranijeg željeznog doba.

Rimljani su Istraski poluotok nazivali terra magica. Ime "Istra" potiče od italskog plemena Histri koji su živjeli na tom području. Rimljani su ih opisali kao gusare koje je bilo teško pokoriti. Konačno, nakon dvaju vojnih pohoda, 177 Rimljani pokoravaju Histre.Padom zapadnog Rimskog Carstva 476, Istru zauzimaju Langobardi i Goti. Krajem 6. stoljeća, dolaze Hrvati i grade svoja prva naselja. 789 Istra pada pod vlast Franaka. 1267 postaje dio Mletačke republike, a 1797 dio Habsburške Monarhije (kratkotrajno pod vlašću Napoleona od 1805-1813).

Počevši od 1861, Poreč postaje glavni grad i sjedište regionalnog parlamenta u Austro-Ugarskom Carstvu. Prema Londonskom ugovoru (1915), od 1918. do 1943. Istra je dio Italije. U ovome razdoblju stanovništvo Istre podvrgnuto je prisilnoj talijanizaciji i mnogi antifašisti završavaju u zatvoru. Nakon Drugog svjetskog rata Istra je priključena Jugoslaviji, te je tako jedan dio anektiran Hrvatskoj. Velika većina Talijana izbjegla je u matičnu zemlju.

Slavni pojedinci poput Roberta Kocha i pisca Jamesa Joycea živjeli su i radili u Istri. Pjesnik Dante Alighieri pojetio je i pisao o Istri nakon što ga je ona inspirirala.

PrivredaUredi

Vrlo je razvijena prerađivačka industrija, s tradicionalnom poljoprivredom, ribolov, izgradnja i proizvodnja građevnih materijala (vapno, cement, opeka, kamen), trgovina i transport. Najrazvijenije grane industije su bile brodogradnja (ranih 1970-tih brodogradilište Uljanik je gradilo najveće brodove na svijetu) uništena pod kapitalističkom Hrvatskom i prerada metala, drva (namještaj), stakla, plastike, tekstila, duhana... Prema ekonomskim pokazateljima, vodeće djelatnosti su prerađivačka industrija, turizam i trgovina. Ulažu se veliki napori u poljoprivredu i proizvodnju ekološki uzgojene hrane, vina i uzgoj maslina

TurizamUredi

Organizirani turizam u Istri potječe još iz doba Rimljana, kada je car Vespazijan sagradio amfiteatar u Puli (Pulska arena) u svrhu zabave. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarskog carstva (1866), članovi Austrijske i Mađarske kraljevske obitelji počeli su posjećivati lokalna mjesta i otkrili Poreč. Značajni napori su uloženi u razvoj turističke infrastrukture nakon završetka Drugog svjetskog rata. U kombinaciji s prirodnim ljepotama, bogatom povijesnom i kulturnom baštinom, sva uložena sredstva su se višestruko isplatila rezultirajući brzim razvojem zapadne obale Istre (Poreč, Rovinj, Umag, Novigrad, i Vrsar. Na istočnoj strani obale razvila su se turistička središta Rabac i Opatija.

Istra je bila i još uvijek je najznačajnija turistička destinacija u Hrvatskoj, koja ugoščava goste iz zapadne i središnje Evrope. Istra je najposjećenija turistička regija s 27% svih posjetilaca u Hrvatskoj.

KulturaUredi

ZnamenitostiUredi

Eksterni linkoviUredi