Wikipedija

Jagodnjak

Ovo je glavno značenje pojma Jagodnjak. Za druga značenja, v. Jagodnjak (razvrstavanje).

45°42′05″N 18°35′24″E / 45.7013°N 18.590°E / 45.7013; 18.590

Karta Hrvatske > Jagodnjak (ulice i ceste)
Google maps > Jagodnjak, područje naselja (karta) --- (satelit)
Jagodnjak / Јагодњак
Jagodnjak / Јагодњак na mapi Hrvatske
Jagodnjak / Јагодњак
Jagodnjak / Јагодњак
class=notpageimage|
Jagodnjak / Јагодњак na karti Hrvatske
Regija Baranja
Županija Osječko-baranjska
Općina/Grad Jagodnjak
Mikroregija Baranjska nizina
Najbliži (veći) grad Beli Manastir
Površina 59,16 km²
Nadmorska visina 90 m
Geografske koordinate
 - z. š. 45.7013 N
 - z. d. 18.590 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 1.469 / 1.299 / 990
 - Gustoća 25 / 22 / 17 st./km²
 - Broj domaćinstava 557 (2001)
Pošta 31324
Pozivni broj +385(0)31
Autooznaka BM
Dom kulture i sjedište Općine u Jagodnjaku,
Ulica Borisa Kidriča 100

Jagodnjak (mađ. Kácsfalu [ˈkaːt͡ʃfɒlu]; njem. Katschfeld, čitaj Kačfeld; narodski Kačvala ili Kačvola; ćir. Јагодњак), naselje (selo) u Baranji, najveće u Općini Jagodnjak i ujedno sjedište te općine u Osječko-baranjskoj županiji u Hrvatskoj. Na popisu stanovništva 2021. gofine imalo je - 990 stanovnika.

Za vrijeme SFRJ Jagodnjak je administrativno činio Mjesnu zajednicu Jagodnjak, koja je bila u sastavu tadašnje Općine Beli Manastir, a koja je obuhvaćala cijelu Baranju.

"Dobro došli u selo kulina" - tabla dobrodošlice na ulazu u Jagodnjak iz smjera Bolmana, kod skretanja za Zornice

Geografski položaj uredi

Jagodnjak je smješten u zapadnom dijelu Baranje na velikom i plodnom zemljištu, u mikroregiji Baranjske nizine Istočnohrvatske ravnice. Udaljen je prema sjeverozapadu 26,4 km (preko Bilja) odn. 29,3 km (obilaznicom) od grada Osijeka te prema jugu 18,6 km (preko Bolmana) odn. 20 km (preko Čeminca) od grada Belog Manastira. Leži na nadmorskoj visini od 90 m (po Korenčiću: 86 m). Površina naselja je 59,16 km².

Dijelovi naselja uredi

Dijelovi naselja su zaseoci (koji uglavnom više ne postoje): Bajmok, Bikaš, Brešće, Brod, Brod-Pusta(ra), Čemin, Deonice, Grablje, Karaš, Mali Jagodnjak, Milina, Pjeskovi, Projina Međa, Rit, Staro Selo, Šakarine (kod Feldbauera Šakarin), Trbićeva Ada i Zornice (kod Korenčića i Feldbauera Zornica).

Ceste uredi

Naselje Jagodnjak nalazi se na županijskoj cesti Ž4041 (D517 - Bolman - Novi Bolman - Jagodnjak - Novi Čeminac - Uglješ - Švajcarnica /D7/).

Susjedna naselja uredi

Područje naselja Jagodnjak na zapadu se graniči s područjima naselja Bolman i Novi Bolman, na sjeveru s Petlovcem, na sjeveru i sjeveroistoku s Belim Manastirom, na istoku s područjima naselja Čeminac i Novi Čeminac, na jugoistoku s Dardom, a na jugu uglavnom s rijekom Dravom. Jedan mali dio područja naselja Jagodnjak nalazi se s južne (desne) obale Drave.

Stanovništvo uredi

Tabela (2021) uredi

Pregled broja stanovnika po godinama [1][2][3]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011 2021
2167 2212 2064 2282 2280 2462 2381 2624 2706 2678 2967 2348 2259 1951 1469 1299 990

Grafikon (2021) uredi

Grafikon kretanje broja stanovnika Jagodnjaka od 1857. do 2011.

Napomene o popisima stanovništva

Naselje Jagodnjak imalo je 2001. godine 1.469 stanovnika (žena 52,6 %, muškaraca 47,4 %) te 557 domaćinstava. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 25 st./km². Godine 2011. naselje je imalo 1.299 stanovnika (žena 669, muškaraca 630), s prosječnom gustoćom naseljenosti 22 st./km².

Svi zaseoci, navedeni u rubrici Geografski položaj, u pojedinim su popisima posebno iskazivani. (Podaci u gornjem dijagramu za godine 1857-1971. su iz Korenčićeve knjige, za 1981. godinu iz knjige Ćurčić-Kićoševljeve, a za 1991. iz Hrvatskog enciklopedijskog rječnika. U Ćurčić-Kićoševljevoj knjizi drugačiji podaci za godine 1900. - 2274, 1910. - 2486, 1931. - 2625, 1971. - 2347 i 1991. - 1794).

Nacionalni sastav (1991) uredi

Popis 1991.
Srbi
  
 1.439 73.75%
Hrvati
  
 296 15.17%
Jugosloveni
  
 103 5.27%
Mađari
  
 67 3.43%
Albanci
  
 6 0.30%
Nijemci
  
 5 0.25%
Rumuni
  
 5 0.25%
Muslimani
  
 3 0.15%
Makedonci
  
 1 0.05%
Rusi
  
 1 0.05%
Slovenci
  
 1 0.05%
Crnogorci
  
 1 0.05%
neopredijeljeni
  
 19 0.97%
nepoznato
  
 4 0.20%
Ukupno: 1.951

Nacionalni sastav (2011) uredi

Prema popisu 2011. godine, stanovništvo je bilo pretežito srpsko (70%) te hrvatsko (20%) i romsko (4%).[4]

Prezimena stanovnika uredi

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine 20 najčešćih prezimena u Jagodnjaku su:

  • Bodlović, Radanović, Suzić, Đurđević, Bogdan, Šalajić, Mišković, Ninković, Rakas, Mrđenović, Čubra, Kovačević, Anđelić, Đermanović, Damjanović, Petrović, Čučković, Đekić, Šafarić, Španović,

a nekad su najčešća prezimena bila:

  • Mrđenović, Đukić, Šimek, Bandov, Janus, Kovačević, Radanović, Čubra, Đermanović, Petrović, Tatarin, Šalajić, Štrbac, Živković, Bošnjak, Jalšovec, Kovač, Maljković, Peranić, Poznanović.[4]

Historija uredi

 
Krst i arteški bunar u Jagodnjaku

Ime uredi

Današnje službeno ime naselje je dobilo 1922. godine po jednoj rudini koja i danas postoji u ataru, a zove se Jagodnjak. Pored tog službenog imena još uvijek je u upotrebi (naročito kod starijeg stanovništva, uglavnom starosjedilačkog) ime Kačvala ili Kačvola. To ime nastao je od mađarskog službenog imena Kácsfalu, a u toku svoje dugogodišnje historije naselje je više puta mijenjalo imena. Prema knjizi Nade Miletić Stanić prvi put se spominje 1323. godine pod imenom Terra Kaach. Kasnije mijenja ime u Kachfalua, potom u Kachfalwa i Kacsfala. Nakon dolaska Srba u to naselje 1690. godine mjesto dobiva nezvanično ime Kačvala. Pod tim imenom selo se vodilo u crkvenoj administraciji Srpske mitropolije u Sremskim Karlovcima i u administraciji Budimske eparhije.

Krešimir Međeral-Sučević tvrdi da je mađarsko ime složenica od staromađarskoga ličnog imena Kács i imenice falu (selo) te da se ponekad javlja i u varijanti s prisvojnim (posvojnim) nastavkom: Kácsfalva. Njemački oblik glasi Katschfeld. Prota Mihaldžić tvrdi da je mađarsko ime složenica: Kács (tur. Gač - bježi, spašava se) + mađ. falu (selo). Ponekad se tvrdi da prvi dio složenice potječe od mađ. kacsa (patka) te da ime Kácsfalu znači Pačje selo.

Etnik uredi

Stanovnik Jagodnjaka je Jagodnjačanin, a stanovnica je Jagodnjačanka. Jagodnjačani se često nazivaju i Kačvolcima, a Jagodnjačanke Kačvolkušama prema starom (danas narodskom) imenu Kačvola. Od tog starog imena izveden je i ktetik kačvolski.

Feudalci uredi

Od 1323. godine, kad se naselje prvi put spominje, pa do 1687. godine, kad se Baranja konačno oslobađa od Turaka, promijenilo se nekoliko vlasnika imanja kome je pripadao Jagodnjak (porodica Čemenji, Nikola Gorjanski, porodica Matučinaj), da bi poslije Haršanjske bitke to imanje bilo u okviru Darđanskog vlastelinstva predato porodici Veterani. Godine 1785. posjed je grofova Kazimira i Karla Esterhazija (Eszterházy).

Naseljavanje uredi

Godine 1591. tu žive Mađari. Sredinom XVII. vijeka selo je bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom, čiji se broj povećao dolaskom Čarnojevićevih Srba. Nakon Rakocijevog ustanka izbjeglo se stanovništvo vraća. Po popisu iz 1711. godine u selu živi 27 porodica, od kojih je 21 doseljena iz Slavonije, a nakon isteka poreznih olakšica napuštaju naselje i sele se u mjesto gdje će vjerovatno imati nove privilegije. Tridesetih godina XVIII. vijeka doseljavaju se njemačke porodice katoličke i luteranske vjere. Po popisu iz 1751. godine u naselju ima 80 pravoslavnih domova, 1787. selo ima 34 duše rimokatoličke vjere (hrvatske i njemačke narodnosti) i 1244 duše pravoslavne vjere (nesjedinjene grčke vjere te iliričke i grčke narodnosti), 1846. u selu živi 1030 stanovnika pravoslavne vjere, 1900. u 194 doma broj pravoslavnih stanovnika se povećava na 1.148, a po podacima iz 1905. u mjestu ima 467 domova, od toga su 202 pravoslavna sa 1.128 članova, a ostalo stanovništvo čine Nijemci i ostali.

Privreda uredi

 
Jagodnjački stočar
 
Mješaonica stočne hrane nekadašnje Poljoprivredne zadruge "Naše selo"

Privrednu osnovu Jagodnjaka čine ratarstvo, stočarstvo, proizvodnja stočne hrane, građevinarstvo i trgovina.

Prema Sudskom registru, u Jagodnjaku su postojali ili postoje ovi privredni subjekti:

  • Ornatus-Zuber d.o.o. za građevinarstvo i usluge u stečaju
  • Poljoprivredna zadruga Naše selo u stečaju (osnovana 1984. godine; 2004. izgrađeni silosi i mješaonica stočne hrane)
  • Kale d.o.o. za trgovinu i prijevoz robe
  • Komunalno trgovačko društvo (KTD) Gmajna d.o.o. Jagodnjak
  • Projekti Jagodnjak d.o.o. za savjetovanje, izradu projekata i usluge

U Jagodnjaku još postoje:

  • ambulanta opće medicine Doma zdravlja Beli Manastir
  • veterinarska ambulanta Jagodnjak
  • poštanski ured Hrvatske pošte, Ulica Borisa Kidriča 93; broj pošte 31324; radno vrijeme: 12:30 - 15:30.

Društvo i kultura uredi

Škola uredi

 
Osnovna škola Jagodnjak

U Jagodnjaku postoji Osnovna škola Jagodnak (do tzv. mirne reintegracije zvala se Osnovna škola "Vuk Karadžić"), koja ima područne škole u Bolmanu i Uglješu.

Crkve uredi

   
Katolička crkva
Pravoslavna crkva

Udruge uredi

U Registar udruga Republike Hrvatske upisano je 13 aktivnih udruga sa sjedištem u Jagodnjaku (stanje: XII/2019):

  • Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Jagodnjak, osnovano 6. XII. 1982.
  • Informatička udruga Modul, osnovana 27. VI. 2011.
  • Klaster Baranjski kulin, osnovan 27. II. 2013.
  • Konjogojska udruga (KU) "Baranjac", osnovana 9. VI. 2013.
  • Lovačko društvo (LD) "Jelen" Jagodnjak, osnovano 7. XII. 1997.
  • Nogometni klub (NK) "Bratstvo Jagodnjak, osnovan 27. III. 1964.
  • Sportsko ribolovno društvo (SRD) "Dravica" Jagodnjak, osnovano 29. XI. 2002.
  • Udruga mladih (UM) Jagodnjak, osnovana 27. IV. 2006.
  • Udruga "Terapija", osnovana 16. VII. 2018.
  • Udruga umirovljenika Jagodnjak, osnovana 4. IX. 2004.
  • Udruga žena Romkinja "Romsko srce", osnovana 15. I. 2001.
  • Udruga žena "Sretne i spretne", osnovana 3. IV. 2017.
  • Udruga Život Jagodnjak, osnovana 14. III. 2014.

Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak uredi

Ostala značenja imena Dravica vidjeti na Dravica (razvrstavanje).
 
Kanal Gmajna kod Jagodnjaka (3. V. 2009)
 
Društveni kup SRD-a "Dravica" (15. VIII. 2017)

Sportsko ribolovno društvo "Dravica" Jagodnjak (skraćeni naziv: SRD "Dravica" Jagodnjak) ribolovno je društvo (hrvatski: udruga) iz Jagodnjaka, upisano u službeni Registar udruga Republike Hrvatske 18. decembra 2002. godine sa sjedištem u Ulici Borisa Kidriča 100. Društvo je član Zajednice športskih ribolovnih društava Baranje.

SRD "Dravica" formirana je krajem 2002. godine. Inicijativa za formiranje došla je od samih ribolovaca. Godine 2008. članova-seniora bilo je oko 75, a članova juniora - kadeta oko 50. Članovi su iz Općine Jagodnjak (Jagodnjak, Bolman), susjednih općina i Belog Manastira.

Aktivnosti SRD "Dravica" su:

  • unapređivanje sportskog ribolova i razvoj ribolovnog turizma;
  • organizovanje ribolovnih takmičenja i drugih aktivnosti vezanih uz sportski ribolov i učestvovanje na takvim takmičenjima i aktivnostima;
  • poribljavanje;
  • očuvanje okoliša.

SRD upravlja vrlo kvalitetnim vodenim površinama bogatim ribom, kao i drugom vodenom faunom i florom. Dobrovoljnim radom članova entuzijasta i uz financijsku pomoć Općine Jagodnjak uređen je nekad zapušteni kanal Gmajna u neposrednoj blizini naselja Jagodnjak.

SRD "Dravica" ima velikih uspjeha na sportsko-ribolovnim takmičenjima u Baranji i Slavoniji, posebno u kategoriji kadeta / kadetkinja, koji se takmiče u Županijskoj ligi.

Napomena:

Uz Sportsko ribolovno društvo "Štuka" Baranjsko Petrovo Selo, SRD "Dravica" jedino je takvo baranjsko društvo koje u imenu ima pridjev "sportsko". Sva druga društva u imenu imaju pridjev "športsko".

Druge organizacije uredi

Manifestacije uredi

 
Kulinijada u Jagodnjaku
  • Baranjska už'na
  • Dan Općine Jagodnjak
  • Jagodnjak basket 2007./ 2008./2009.

Turnir traje dva ili tri dana, ovisno o broju prijavljenih ekipa: (petak), subota i nedjelja. Ekipe su iz Baranje, Slavonije, pa čak i iz Zagreba. Sistem takmičenja ovisi o broju prijavljenih ekipa. Finalni susret i borba za treće mjesto igra se u nedjelju. Turnir ima osiguranu tehničku podršku (ozvučenje, semafor i sl.). Nakon Turnira organizira se igranka na otvorenom uz živu muziku (obično bend iz Osijeka). Turnir se održava svake godine počevši od 2006. Od 2011. godine Turnir se održa u mjesecu augustu. Turnir ima značajnu turističku dimenziju jer je odziv navijača iz Baranje, i šire, velik. Medijski je vrlo dobro pokriven (regionalne novine i elektronički mediji).

  • Kermenc - Sveti Nikola (19. XII).
  • Kulinijada u Jagodnjaku

Kulinijada u Jagodnjaku održava se od 2003. godine. Takmičarski primjerci uglavnom su iz Baranje i Slavonije, a iz godine u godinu povećava se broj takmičara i izvan tih regija. Najbolji kulin bira povjerenstvo kojem je na čelu prof. dr. Antun Petričević. U početku Kulinijadu je organizovala Poljoprivredna zadruga "Naše selo", a sada Općina Jagodnjak.

Cilj Kulinijade je promocija te gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organiziranje njegove proizvodnje na tradicionalni način. Također, cilj je iskoristiti taj brend u turističke svrhe.

Istaknute ličnosti uredi

  • Angster, József (Joseph) (Kácsfalu /Jagodnjak/, 7. VII. 1834. - Pécs /Pečuj/, 9. VI. 1918), čuveni graditelj orgulja)
  • Balaban, Ljubomir (Ljubiša) (Jagodnjak, 27. VIII. 1949. - Vinkovci, 29. II. 2004, sahranjen u Jagodnjaku; privrednik i društveno-politički radnik)
  • Beuk, Boško (Gornji Klakar, 1955; muzičar, pjevač, tekstopisac, aranžer, pisac, pjesnik, kolumnist; živi u Španiji)
  • Bobera, Dušan (Jagodnjak, 1962; dr., redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Subotici)
  • Damjanović, Ljubomir (Jagodnjak, 27. XII. 1954, magistar tehnologije u penziji, autor knjiga "Jagodnjak na Marsu" i "O čemu razmišljaš, Ljubomire?")
  • Ribić, Obrad (po njemu nazvana ulica u Jagodnjaku)

Ulice uredi

Nazivi ulica ispisani su latinicom i ćirilicom.

Izvori i vanjske veze uredi

  1. ↑ DZS: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
  2. ↑ DZS: Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011. - Općina Jagodnjak
  3. ↑ DZS: Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx
    DZS: Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx
  4. ↑ 4,0 4,1 Acta Croatica: Toponim: Jagodnjak, pristupljeno: 20. X. 2018.
  5. ↑ Maja Milanović: "Jagodnjak bogatiji za još jednu svetinju". srbi.hr - Vukovar, 24. IV. 2023.

Šabloni uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Jagodnjak&oldid=41667306