Luditi
Luditi je ime za članove spontanog pokreta engleskih radnika iz 19. vijeka koji su uništavali tekstilne mašine, nadajući se da će tako zaustaviti proces njihovog širenja po tadašnjim tvornicama, te će tako sačuvati svoja radna mjesta.[1]
| Luditi Luddite | |
|---|---|
| Država |  UK
|
Historija uredi
Pokret je započeo u blizini Nottinghama krajem 1811., a iduće godine se proširio na Yorkshire, Lancashire, Derbyshire i Leicestershire.[1]
Luditi su uglavnom bili maskirani i svoje pothvate izvodili noću.[1] Njihov lider, pravi ili imaginarni, bio je poznat kao Kralj Ludd, navjerojatnije se radi o nekom i danas mitskom Nedu Luddu[1], koji je navodno prvi uništio jedan razboj za tkanje čarapa.[2]
Oni su izbjegavali nasilje nad ljudima i vrlo često imali snažnu lokalnu podršku. Težak incident dogodio se 1812. kad je na skupinu ludita otvorena paljba, po naređenju ugroženog poslodavca po imenu Horsfall (on je kasnije ubijen). Nakon tog je Britanska vlada premijera Roberta Jenkinsona, pokrenula niz oštrih mjera koje su kulminirale u masovnom suđenju Luditima u Yorku 1813. Na tom suđenju su izrečene brojne smrtne kazne vješanjem i deportacije u udaljene kolonije.[1]
Slične bune uzrokovane teškom ekonomskom krizom koja je uslijedila nakon napoleonskih ratova, dogodile su se i tokom 1816. Ludistički pokret je vrlo brzo ugušen snažnom državnom represijom i oživljavanjem ekonomije.[1]
Nakon gušenja pokreta u Britaniji, još uvijek su se između 1820-ih i 30-ih događale slične bune po Evropi, i to među tkalačkim radnicima po Šleskoj i Lyonu.[2]
Pojam Ludit (Ludizam) se i danas široko koristi za označavanje pojedinaca ili grupa koje se protive tehnološkim promjenama.[1]
