Za ostala značenja, vidi York (razvrstavanje).

Jork (engl. York) je grad u Engleskoj. Grad ima 137.505 stanovnika, a šire gradsko područje ima 184.900 stanovnika. Bogat je istorijskim spomenicima, a godišnje ga posećuje preko tri miliona turista. Sedište je nadbiskupije.

Jork
York

Jorkški Minster
Jorkški Minster

Osnovni podaci
Država  Ujedinjeno Kraljevstvo
Krunska zemlja  Engleska
Grofovija Severni Jorkšir
Stanovništvo
Stanovništvo (687) 186800
Položaj
Koordinate 53°57′00″N 1°05′00″W / 53.95°N 1.083333°W / 53.95; -1.083333
Površina 271.94 km²
Jork na mapi Ujedinjenog Kraljevstva
Jork
Jork
Jork (Ujedinjenog Kraljevstva)
Ostali podaci
Veb-strana york.gov.uk
Šambles, jedna od ulica u Jorku
Jorkški Minster, južna fasada

Istorija uredi

Osnovali su ga Rimljani 71. godine nove ere, najpre kao vojnu tvrđavu. Rimsko ime mesta je bilo Eborakum (lat. Eboracum). Bio je najveća vojna baza na severu Britanije, a kasnije glavni grad provincije Britanija Interior, pa Britanija Sekunda. Car Hadrijan je 122. posetio Eborakum i zamenio je garnizon 6. legijom. Mogućnost trgovine navela je civilno stanovništvo da u okolini tvrđave izgrade civilno naselje, koje je kasnije postalo kolonija. Septimije Sever i Konstancije I Hlor su koristili tvrđavu kao svoju bazu za vojne pohode 211. i 306. Oba cara su umrli u Eborakumu.

Nakon rimskog povlačenja iz Britanije 410. Jork je postao glavni grad britanske kraljevine Ebrauk oko 470. Angli i Juti se pojavljuju krajem 5. i početkom 6. veka. Jork je bio glavni grad Deire, pa Deire i Bernikije, kasnije nazvane Nortumbrija. Do početka 7. veka Jork je bio značajan centar nortumbrijskih kraljeva. Od 735. Jork je sedište nadbiskupa.

Danski Vikinzi su 866. zauzeli Jork, a od 876. su se stalno nastanili u Jorkširu. To područje je jedan vek bilo poznato kao Vikinška kraljevina Jorvik. Poslednji vikinški kralj Erik Krvava Sekira je proteran i otada je Jork deo Anglo-saksonske države.

Nakon Normanskog osvajanja Engleske 1066. Jork je pretrpeo teška razaranja 1069. zbog pobune protiv Vilijama Osvajača. Za vreme Normana izgraćaena su dva zamka. Jork je postao značajan gradski i administrativni centar i sedište nadbiskupa. Tokom 13. i 14. veka postao je pšovremeno sedište kraljevske vlade. Masa je 1190. masakrirala Jevreje u Jorku. Grad je napredovao tokom srednjeg veka. Gradilo se mnogo crkvi.

Velika katedrala Minster završena je 1472. Za vreme engleskog građanskog rata Jork je bio rojalističko uporište, pa su ga snage parlamenta opsedale i zauzele 1644. Nakon rata Jork je vraćao nekadašnju slavu i do 1660. bio je posle Londona i Norviča najveći grad u Engleskoj.

Geografija uredi

Jork se nalazi u plodnoj dolini kraj reke Us i Fos. U doba Rimljana tu su bile močvare, pa je bilo lako braniti tvrđavu. Međutim grad je podložan poplavama. Najveće poplave u poslednjih 350 godina bile su 2000.

Znamenitosti uredi

  • Jorkški Minister je najveća gotička katedrala u Severnoj Evropi. Graćen je u 13 i 14. veku, a izgrađen je 1472.
  • srednjovekovne zidine iz 14. veka koje se protežu oko centra grada. Dugačke su oko 5 kilometara.
  • Kliford kula je mesto gde su masakrirani Jevreji 1190.
  • Šambles je uska srednjovekovna ulica sa trgovinama, buticima

Ekonomija uredi

Ekonomija se uglavnom bazira na turizmu, nauci i servisnom sektoru. U Jorku se nalazi jedna od fabrika Nestle, Nestle Rovntri i tu se proizvode čokolade Kitket, Smartie i druge. Jedna druga fabrika čokolade preselila se 2005. u Poljsku.

Galerija uredi

Spoljašnje veze uredi

Vodiči i mape
Lokalni mediji
  • The Press The local newspaper's site with news, sport, what's on and tourism information.
  • York@54Independent TV station
Školstvo
Istorija
Fotografije i slike
Vreme