1793

godina
(Preusmjereno sa stranice 1793.)
Ovo je članak o godini 1793.

Godina 1793 (MDCCXCIII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1760-e  1770-e  1780-e  – 1790-e –  1800-e  1810-e  1820-e
Godine: 1790 1791 179217931794 1795 1796
1793. po kalendarima
Gregorijanski 1793. (MDCCXCIII)
Ab urbe condita 2546.
Islamski 1207–1208.
Iranski 1171–1172.
Hebrejski 5553–5554.
Bizantski 7301–7302.
Koptski 1509–1510.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1848–1849.
Shaka Samvat 1715–1716.
Kali Yuga 4894–4895.
Kineski
Kontinualno 4429–4430.
60 godina Yin Voda Vo(l)
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11793.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1793:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji uredi

Januar/Siječanj uredi

 
Pogubljenje Louisa XVI.

Februar/Veljača uredi

Mart/Ožujak uredi

April/Travanj uredi

Maj/Svibanj uredi

Jun/Juni/Lipanj uredi

 
Druga Podjela Poljske
  • 31. 5. i 2. 6. - Dani 31. maja i 2. juna - pobuna sankilota izaziva pad Žirondinaca; Jakobinci preuzimaju diktatorsku vlast, uhapšen 31 žirondinski poslanik. U unutrašnjosti Francuske počinju federalističke pobune, za federalizaciju, protiv centralizacije vlasti u Komitetima - ugušene su do decembra.
  • jun, početkom - Hadži Mustafa-paša Šinikoglu stiže u Beograd kao kapidži-baša da bi istražio žalbe protiv Ahmed-paše i uveo nove uredbe, između ostalog Srbi imaju pravo da tuže Turke koji im čine nasilje.
  • 10. 6. - Pasquale Paoli se osamostaljuje na Korzici pod britanskim okriljem. Porodica Bonaparta istog dana beži u Francusku, nakon što im je prošlog meseca zapaljena kuća.
  • 10. 6. - U Parizu osnovan Nacionalni muzej prirodne istorije (kraljevski vrt postojao od 1635).
  • 17. 6. - Otvoren Grodnenski sejm, poslednji Sejm (sabor) Poljsko-litvanske zajednice - uz ruski mito i prinudu odobrena Druga podela Poljske, ukinut ustav iz 1791, sklopljen "večni savez" sa Rusijom (zasedanja traju do novembra).
  • 19. 6. - Macartneyeva misija stiže u Kinu.
  • 20. 6. - U Parizu pogubljeno 12 članova zavereničkog Bretonskog udruženja.
  • 24. 6. - Ratifikovan Francuski ustav 1793. (Ustav godine I), kasnije potvrđen referendumom, suspendovan već u oktobru.
  • 29. 6. - Bitka za Nantes: poraženi vandejski kontrarevolucionari.
  • sredinom godine - U mletačkom Splitu se sudi skupini Juraja Antuna Matutinovića koja ima revolucionarne ideje, ali i kritikuje odluku u poskupljenju živežnih namirnica.
  • sredinom godine - Na Brandenburška vrata postavljena Kvadriga.

Jul/Juli/Srpanj uredi

 
Maraova smrt

Avgust/August/Kolovoz uredi

  • 1 - 2. 8. - Okršaj tursko-srpske vojske sa janičarima kod Kolara - pobunjenici se povukli. Hadži Mustafa-paša obznanio Srbima dva fermana: potvrđeni organi vlasti, seoski knezovi i knežinski oborknezovi, Turci ne smeju ulaziti u sela.
  • 6 - 8. 8. - Prva profanacija francuskih kraljevskih grobova u Bazilici Saint-Denis - ostaci kraljeva i kraljica bačeni u masovne grobnice i preliveni krečom, uzeti dragoceni metali.
  • 8. 8. - Konvent zabranio francuske Kraljevske akademije.
  • 10. 8. - Otvoren muzej Louvre. U Parizu se održava Praznik jedinstva i nedeljivosti.[7].
  • 12. 8. - Janjevski svećenik Matija Mazarek u pismu prefektu Kongregacije kaže da svaku litaniju završava rečima Libera nos, Domine, ab Albanensibus! ("Oslobodi nas, Gospode, od Albanaca")[8].
  • 23. 8. - Francuska uvodi opću regrutaciju - Levée en masse.
  • 24. 8. - Francuski Komitet javne sigurnosti zabranio deoničarska društva.
  • 26. 8. (15. 8. po j.k., Velika Gospojina) - Hadži Mustafa-paša i portin komesar Azis-efendija sazvali narodni zbor sa uglednim Srbima - određene dažbine, uredbe o održavanju reda, poziv Srbima da se odazivaju na odbranu od janičara, izgleda i pravo na obnovu i gradnju crkava[9].
  • 27. 8. - Guverner John Graves Simcoe osnovao u Gornjoj Kanadi grad York - od 1834. Toronto.
  • 28. 8. - Toulon pao u ruke Koalicije i rojalista, što vodi opsadi.
  • 29. 8. - Léger-Félicité Sonthonax, civilni komesar u koloniji Saint-Domingue objavljuje oslobođenje robova u severnoj provinciji, uz ograničenja (Konvent ratifikovao sledećeg februara) - na ostrvu je Haićanska revolucija, prete Britanci i Španci.

Septembar/Rujan uredi

Oktobar/Listopad uredi

Novembar/Studeni uredi

Decembar/Prosinac uredi

  • 4. 12. (14 Frimaire an II) - Zakon od 14. frimera - privremeni ustavni poredak, vlast centralizovana u Komitetu javnog spasa.
  • 5. 12. (15 Frimaire an II) - Prvi broj Desmoulins-ovog Le Vieux Cordelier-a.
  • 13. 12. (23 Frimaire an II) - Bitka kod Le Mansa je velika pobeda nad vandejskim pobunjenicima.
  • 19. 12. (29 Frimaire an II) - Republikanske trupe ušle u Tulon, zahvaljujući komandantu artiljerije Napoleonu Bonaparti - unapređen u brigadnog generala.
  • 23. 12. (3 Nivôse an II) - Pobuna u Vandeji: Bitka kod Savenaya u kojoj republikanska vojska nanosi odlučujući poraz pobunjenicima - slede krvave represalije i politika spaljene zemlje.
  • 26 - 29. 12. (9 Nivôse an II) - Druga bitka kod Wissembourga: Ošovi Francuzi potisnuli koalicione snage preko Rajne.

Kroz godinu uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1793.

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj uredi

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac uredi

Reference uredi

  1. Istorija s. n. IV-1, 404
  2. Herbert H. Kaplan (1995). Russian Overseas Commerce with Great Britain During the Reign of Catherine II. American Philosophical Society. str. 161–. ISBN 978-0-87169-218-4. 
  3. Kanalska mreža u Vojvodini: Jožef i Gabor Kiš Arhivirano 2021-04-23 na Wayback Machine-u. becejski-mozaik.co.rs 06 januar 2017
  4. Hrabak, Bohumil. Herceg-Novi u doba propasti Mletačke republike i Napoleonovih ratova. rastko.rs
  5. Ćorović, Vladimir. Istorija srpskog naroda - Začeci ustanka u Srbiji. rastko.rs
  6. Istorija s. n. IV-1, 405
  7. James H. Billington (31 December 2011). Fire in the Minds of Men: Origins of the Revolutionary Faith. Transaction Publishers. str. 49–. ISBN 978-1-4128-1401-0. 
  8. Bogdanović, Knjiga o Kosovu - IV ŠIRENJE ALBANACA PO JUGOSLOVENSKIM ZEMAMA U XVII I XVIII VEKU[mrtav link]. rastko.rs
  9. Istorija s. n. IV-1, 406
  10. Mitropolija crnogorska za vrijeme mitropolita Petrovića, rastko.rs
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I)