Otvori glavni meni

Georgije Magarašević (Adaševci, Srem, 1793. - Novi Sad, 1830), historičar, književnik, kulturni radnik, pristalica Vukovih ideja o jeziku, veliki dositejevac. Gimnaziju i bogosloviju učio je u Sremskim Karlovcima, a filozofiju u Pešti. Bio je gimnazijski profesor u Sremskim Karlovcima, zatim u Novom Sadu.

Sadržaj/Садржај

LetopisUredi

Po nagovoru Pavla Šafarika pokrenuo je i do smrti uređivao časopis "Serbska letopis" (Serbske letopisi), čiji se prvi broj pojavio krajem 1824. godine ("za god. 1825, perva častica"). Taj časopis, kasnije nazvan Letopis Matice srpske, izlazi i danas.

DositejUredi

Magarašević je proučavao Dositeja Obradovića i kao njegov sljedbenik pisao historijska djela, putopise i rasprave u cilju prosvjećivanja naroda ("Putovanje po Srbiji", "Duh spisanija Dositejevih", 1830. ...). Napisao je prvu opštu historiju kod Srba. Izdao je Dositejeva pisma 1829. godine.

NapomeneUredi

Magaraševića djela uvrštena u izvore za Rječnik SANU (knjiga I, str. LXXI):

  • [Магарашевићь Георгій), Нове историческе паметидостойности живота Наполеона Бонапарте ... Преведено сь нъмачкогь єзика. У Будиму 1822.
  • - - -, Исторія ... европейски приключениія, от ... 1809. до 1821. год., у Бечу 1823.
  • - - -, Кратка всемірна исторія, у Будиму 1831.

IzvoriUredi