1. 4.

1. travanj/april (1. 4.) je 91. dan godine po gregorijanskom kalendaru (92. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 274 dana.

Događaji

457. — Julijus Valerijus Majorijanus postaje rimski car.
527. — Bizantinski car Justin I. imenovao je Justinijana I. za suvladara i nasljednika.
1572. — Ustankom protestanata protiv španskog kralja Filipa II, Holandija počela borbu za samostalnost.
1605. — Alessandro Ottaviano de' Medici postaje papa Leo XI.
1814. — U Londonu su instalirane prve lampe plinskog uličnog osvjetljenja.
1889. — U prodaji se pojavila prva mašina za pranje suđa.
1892. — U Zagrebu počeo izlaziti list "Sloboda", organ socijaldemokratije u Hrvatskoj i Slavonije.
1918. — U Velikoj Britaniji osnovana Kraljevska avijacija (Royal Air Force - RAF).
1924. — Njemački sud osudio Adolfa Hitlera na pet godina zatvora zbog pokušaja puča u novembru 1923. ali je već 20. decembra amnestiran. Hitler je u zatvoru napisao knjigu "Mein kampf" (Moja borba).
1927. — Pojavio se prvi magnetofon.
1933. — U Njemačkoj počeo progon Jevreja bojkotom njihovih poslova i blokiranjem bankovnih računa.
1937. — Osnovan grad Tsuruga, Japan.
1939. — Francisco Franco proglašava kraj španskog građanskog rata.
1945. — Iskrcavanjem američkih trupa na japanski otok Okinava počela posljednja etapa u prodiranju savezničkih snaga prem Japanu u Drugom svjetskom ratu.
1946. — Prvom omladinskom radnom akcijom (ORA) u poslijeratnoj komunističkoj Jugoslaviji počela izgradnja željezničke pruge Brčko - Banovići.
1946. — Odigran prvi vječni derbi između Hajduka i Dinama.
1947. — Dobrovoljnim omladinskim radom počela izgradnja pruge Bosanski Šamac - Sarajevo.
1948. — Počela sovjetska blokada Berlina.
1962. — U Švicarskoj referendumom donesena odluka o zabrani proizvodnje i uvoza atomskog oružja.
1970. — Beogradski radio "Studio B" počeo emitovanje programa iz zgrade novinske kuće "Borba".
1975. — Predsjednik Kambodže Lon Nol pobjegao u Indoneziju, nakon što su Crveni Kmeri opkolili glavni gran Pnom Pen.
1976. — Stiv Džobs i Stiv Voznijak osnivaju firmu Epl (Apple).
1979. — Iran se proglasio Islamskom republikom, teokracijom pod vodstvom ajatolaha Ruhollaha Khomeinia kao vrhovnog vođe Irana.
1982. — SAD formalno Panami vratile Panamski kanal.
1983. — U zemljotresu u Kolumbiji poginulo više od 600 ljudi a više od 1600 osoba povrijeđeno.
1992. — Rat u Bosni i Hercegovini: U Bijeljini izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom.
1996. — BiH zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB).
1996. — Bosanski Hrvat i bivši zapovjednik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), general Tihomir Blaškić doputovao u Haag.
1996. — Spajanjem "Mitsubishi banke" i "Banke Tokio", u Japanu stvorena najveća svjetska banka.
1999. — U vazdušnim napadima NATO na Jugoslaviju srušen Varadinski most na Dunavu u Novom Sadu.
2001. — U Beogradu uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević.
2001. — Američki špijunski avion sudario se sa kineskim lovcem iznad Južnog kineskog mora, nakon čega je američka letjelica prinudno sletjela u kinesku vojnu bazu Hajnan.
2001. — U Nizozemskoj sklopljen prvi zakonski istospolni brak.
2002. — Holandija postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala eutanaziju.
2002. — Trupe Multinacionalne divizije Sjever (MNDN) u sastavu Sfora, u porodičnoj kući u selu Repovac kod Bratunca, uhapsile bosanskog Srbina i optuženika za ratne zločine Momira Nikolića, pomoćnika komadanta Bratunačke brigade vojske bosanskih Srba za bezbjednosne poslove.
2002. — Biro Vlade Republike Srpske za odnose s ICTY saopćio da niko od lica iz RS sa javnih optužnica tog suda više ne može dobiti garancije Vlade RS za odbranu sa slobode, jer je istekao jednomjesečni rok koji je Vlada odredila za dobrovoljnu predaju.
2002. — Vlada SR Jugoslavije jednoglasno podržala odluku Vlade Srbije da se u saradnji s ICTY direktno primijeni Statut tog suda.
2002. — Američki državni sekretar Kolin Pauel na neodređeno vrijeme odgodio odluku o deblokadi američke pomoći Srbiji i Crnoj Gori.
2002. — U Crnoj Gori prestao funkcionitari dvovalutni sistem, a euro postao jedino sredstvo plaćanja.
2002. — Kriza tajnih službi u Hrvatskoj: svu dokumentaciju Ureda za nacionalnu sigurnost dotadašnji ravnatelj Tomislav Karamarko predao Hrvatskom državnom arhivu, uz objašnjenje da je nije imao nikom drugom predati.
2002. — Izrael odlučio u potpunosti izolirati palestinskog lidera Jasera Arafata, koga izraelska vojska drži pod opsadom u njegovom sjedištu u Ramalahu.
2003. — Britanski sud osudio dvojicu Alžiraca na 11 godina zatvora zbog prikupljanja novca za terorističku mrežu "Al-Kaida".
2006. — Predstavnici pokreta "Dosta" su na mirnim protestima na Trgu BiH, ispred zgrada zajedničkih institucija u Sarajevu, izrazili negodovanje zbog najavljenog poskupljenja električne energije.
2006. — U seriji zemljotresa koji su pogodili zapadne dijelove Irana poginulo je najmanje 70 osoba, dok je više od hiljadu povrijeđeno. Snaga zemljotresa bila je šest stepeni Rihterove skale.
2006. — Pet osoba, od kojih četiri iz Hrvatske i jedna iz BiH, poginulo je i jedna osoba povrijeđena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se rano ujutro dogodila u mjestu Tasovčići na putu Mostar - Čapljina.

.

Rođenja

1220. — Go-Zaga, 88. japanski car.
1809. — Nikolaj Gogolj, ruski književnik († 1852).
1815. — Otto von Bismarck, njemački državnik i političar.
1824. — Josip Torbar, hrvatski znanstvenik († 1900).
1858. — Agnes Repplier, američka književnica.
1868. — Edmon Rostan, francuski pesnik i dramski pisac († 1918).
1873. — Sergej Rahmanjinov, ruski skladatelj i pijanist.
1875. — Edgar Wallace, engleski autor krimi-romana.
1887. — Leonard Bloomfield, američki lingvist.
1911. — Rudi Čajavec, partizanski pilot, uz Franju Kluza jedan od pionira vazduhoplovstva NOVJ i narodni heroj Jugoslavije († 1942).
1914. — Mustafa Busuladžić, bošnjački intelektualac.
1917. — Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik († 2004).
1920. — Toširo Mifune, japanski glumac.
1923. — Miljenko Grgić, hrvatski vinar.
1924. — Hovhannes Samueli Donabedian, armenski arhitekt i slikar.
1924. — Miodrag Petrović Čkalja, srpski glumac († 2003).
1929. — Milan Kundera, češki književnik.
1932. — Debbie Reynolds, američka glumica († 2016).
1938. — Ali MacGraw, američka glumica.
1946. — Arrigo Sacchi, talijanski nogometni trener.
1948. — Javier Irureta, španjolski nogometni trener i igrač.
1953. — Barry Sonnenfeld, američki filmski producent, režiser i snimatelj.
1953. — Alberto Zaccheroni, talijanski nogometni trener.
1958. — Toni Innauer, umirovljeni austrijski skijaški skakač.
1954. — Bratislav Ristić, jugoslovenski bokser.
1955. — Annette O'Toole, američka plesačica i glumica.
1959. — Margita Stefanović Magi, dipl. arhitekta i klavijaturistkinja grupe Ekatarina Velika († 2002).
1959. — Helmuth Duckadam, umirovljeni rumunski nogometaš.
1961. — Sergio Scariolo, talijanski košarkaški trener.
1973. — Rachel Maddow, američka politička komentatorka.
1974. — Vladimir Beščasni, umirovljeni ruski nogometaš.
1975. — Magdalena Maleeva, bugarska teniserka.
1979. — Ivano Balić, hrvatski rukometaš.
1985. — Gustavo Ayón, meksički košarkaš.
1986. — Dejan Borovnjak, srpski košarkaš.
1993. — Julius Kühn, njemački rukometaš.

.

Smrti

1910. — Andreas Ahenbah, nemački slikar (* 1815).
1952. — Ferenc Molnár, mađarski novinar i pisac.
1976. — Maks Ernst, nemački slikar i vajar (* 1891).
2002. — Veljko Atanacković, pedagog (* 1920).
2003. — Leslie Cheung, hongkonški glumac i pevač.
2010. — John Forsythe, američki kazališni, televizijski i filmski glumac (r. 1918.).
2013. — Karen Muir, južnoafrička plivačica, najmlađa svjetska rekorderka u plivanju (* 1952).
2015. — Zdravko Kovačić Ćiro, hrvatski vaterpolist (r. 1925.).

.

Blagdani/Praznici

Dan šale/Aprililili
Srpska pravoslavna crkva slavi:.
- Svete mučenike Hrisanta, Dariju i druge sa njima.
- Svetog mučenika Panharija.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar