Mustafa Busuladžić

Mustafa Busuladžić (1. april 1914 – 29. juni 1945) bio je pisac, naučnik i nacistički ideolog. Bio je nosilac ideje nacionalističkog i panislamskog pokreta Mladi muslimani,[1][2][3][4][5][6][7] antikomunist i antisemitist.[8][9][10] Podržavao je stavove nacističke i ustaške propagande i progona Jevreja u Sarajevu, te je svojim pisanim djelima i esejima u novinama Osvit podržavao Ustaški pokret.[9] Pored maternjeg bosanskog jezika govorio je i arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik.[11]

Mustafa Busuladžić
Rođenje1. april 1914.
Trebinje, Austro-Ugarska
Smrt29. juni 1945.
Sarajevo, FNRJ
NacionalnostBošnjak
Zanimanjepisac

Biografija

uredi

Obrazovanje

uredi

Rođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja, od oca Smaila i majke Emine.[12] Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu medresu. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu gdje i maturira 1936. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u Islamskom glasu, Novom Beharu, Obzoru, Svijesti, El-Hidaji, Glasniku VIS-a, Našoj domovini i drugim publikacijama.

Nakon završene medrese upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu gdje je diplomirao 1941. godine. Iza toga proveo je dvije godine u Rimu na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriente Moderno. U Rimu je radio kao prevodilac vijesti i spiker na radiostanici.[9] Bio je zaposlen u Sarajevu kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio.

U vrijeme kada su Mladi muslimani djelovali kao podružnica El-Hidaje, organizacije islamskog svećenstva Nezavisne države Hrvatske Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov zvanični predsjednik (poslije Kasima Dobrače, a na prijedlog Mehmeda Handžića). Mustafa Busuladžić je bio jedan od muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura Muslimani u Sovjetskoj Rusiji u kojoj je opisao teško stanje muslimana u Ruskom carstvu koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. U svojim osvrtima objavljenih u Osvitu nakon progona Židova u Sarajevu napisao je:

Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.[13]

Suđenje

uredi

S obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor. Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhapšen je polovinom aprila 1945, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. maja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje sa jeruzalemskim muftijom i članom SS-a al-Husseinija, te zato što je bio nastavnik u školi imama SS divizije. Kao dokazni materijal tužilac je priložio antikomunističku brošuru "Muslimani u sovjetskoj Rusiji", kopiju protusrpskog pisma Mehmeda Handžića koje je preveo i predao al-Husseiniju, kopiju pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak Naša tolerancija objavljen u Osvitu, u kom ukazuje da su Židovi zajednički neprijatelji Arapa, muslimana i kršćana, te pozdravno pismo,[9] napisano 11. maja 1941 na svečanoj sjednici El-Hidaje upućeno poglavniku NDH Anti Paveliću, podpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske Osmanbegu Kulenoviću, doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu Mili Budaku i doglavniku Ademagi Mešiću,[14] te antisrpski govor koji je pročitan pred Carevom džamijom u Sarajevu.[9] Vojni ga je sud skupa s Atifom Hadžikadićem, tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići iza željezničke stanice.[15]

Kontroverze

uredi

Danas jedna ulica u sarajevskom naselju Breka na Koševu nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime narodnog heroja SFRJ Fuada Midžića.[14] Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je 11. januara 2021. godine poslaničku inicijativu zastupnika Naše stranke Damira Arnauta u kojoj se traži od općina i gradova u Bosni i Hercegovini zamijene nacistički i fašistički nazivi ulica, škola i drugih javnih površina.[16][17] U inicijativi je pored ostalih[α 1] spomenut i Busuladžić.[16]

Osnovnoj školi Dobroševići u općini Novi Grad 2016. godine promijenjeno je ime u Javna ustanova Osnovna škola "Mustafa Busuladžić", što je manjim dijelom izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja ustaškog pokreta, antisemitizma i izjava o Židovima gdje ističe "židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja" i veličanju nacionalsocijalizma za vrijeme Drugog svjetskog rata.[18] Marta 2018. godine Skupština Kantona Sarajevo je donijela odluku o promjeni naziva škole na prijašnje ime "OŠ Dobroševići".[19][20]

U Sarajevu i dalje postoji nekoliko ulica koji nose imena bivših čelnika Nezavisne Države Hrvatske, među kojima je jedna ulica Mustafe Busuladžića koja se nalazi u sjevernom dijelu općine Centar.[21]

Bibliografija

uredi
  • Muslimani u Evropi - izabrani spisi, Sejtarija, 1997.
  • Muslimani u Rusiji, 1997.

Napomene

uredi
  1. U inicijativi se navode imena: Mile Budak, Draža Mihailović, Osman Rastoder, Rade Radić, Sulejman Pačariz, Jure Francetić, Mustafa Busuladžić, Lorković-Vokić, Uroš Drenović, Ivo Zelenika Tovarnik, Dragiša Vasić, Avdaga Hasić, Stevan Moljević, Husein Đozo, Đuro Spužević, Muhamed Panđa, Rafael Boban, Pavle Đurišić.

Reference

uredi
  1. „Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. vijeka”. AKOS.ba. Arhivirano iz originala na datum 2021-01-23. Pristupljeno 19. 8. 2017. 
  2. „Ambasadi SAD u BiH smeta antifašista Busuladžić, a prihvatljiv im je Draža Mihailović”. SAFF.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017. 
  3. „Mustafa Busuladžić: Naša tolerancija”. SAFF.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017. 
  4. „David Kamhi ugledni bosansko-sefardski intelektualac o Mustafi Busuladžiću”. AKOS.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017. 
  5. „Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić”. AKOS.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017. 
  6. „Mulaosmanović: Zaboravljanjem Spahe i Busuladžića Bošnjaci sami sebe ruše”. klix.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017. 
  7. „MUSTAFA BUSULADŽIĆ - ALIM KOJI JE NADIŠAO SVOJE VRIJEME!”. bosnjaci.net. Pristupljeno 19. 8. 2017. 
  8. „Na današnji dan, 29. 6. 1945. ubijen je Mustafa Busuladžić”. mm.co.ba. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  9. 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 „KAKO JE I ZAŠTO OSUĐEN MUSTAFA BUSULADŽIĆ”. STAV.ba. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  10. „Prije 70 godina u Sarajevu kod Željezničke stanice strijeljan Mustafa Busuladžić”. nap.ba. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  11. „Kroz Mustafu Busuladžića do spoznaje o uzvišenosti istine”. AKOS.ba. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-21. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  12. „Mustafa Busuladžić”. hanefijskimezheb.com. Arhivirano iz originala na datum 25. 2. 2019. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  13. Argumenti oko Mustafe Busuladžića: Zašto ste uvrijedili nevine žrtve i pravednike koji su nam spašavali obraz?
  14. 14,0 14,1 „Bošnjaci i fašizam”. tacno.net. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  15. „Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao”. bosnae.info. Pristupljeno 18. 8. 2017. 
  16. 16,0 16,1 „Damir Arnaut: Početak kraja nazivima ulica i škola po nacistima i fašistima”. 12. 1. 2021. Pristupljeno 17. 1. 2021. 
  17. „(Ne)provodiva Arnautova inicijativa: SNSD brani vojvode, hoće li Naša stranka i NiP mijenjati nazive ulica u Sarajevu?”. 15. 1. 2021. Pristupljeno 17. 1. 2021. 
  18. „Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić”. avaz.ba. Pristupljeno 20. 8. 2017. 
  19. „Antifašistička tradicija ponovo pobijedila Busuladžića”. slobodnaevropa.org. 8. 3. 2018. Pristupljeno 17. 1. 2021. 
  20. „Osnovne škole”. novigradsarajevo.ba. Pristupljeno 17. 1. 2021. 
  21. „Sarajlije i dalje hodaju ulicama poklonika fašizma” (sh). Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 2021-07-05. 

Vanjski linkovi

uredi