Mustafa Busuladžić
Mustafa Busuladžić (1. april 1914 – 29. juni 1945) bio je pisac, naučnik i nacistički ideolog. Bio je nosilac ideje nacionalističkog i panislamskog pokreta Mladi muslimani,[1][2][3][4][5][6][7] antikomunist i antisemitist.[8][9][10] Podržavao je stavove nacističke i ustaške propagande i progona Jevreja u Sarajevu, te je svojim pisanim djelima i esejima u novinama Osvit podržavao Ustaški pokret.[9] Pored maternjeg bosanskog jezika govorio je i arapski, turski, njemački, francuski i italijanski jezik.[11]
Mustafa Busuladžić | |
---|---|
![]() | |
Rođenje | 1. april 1914. Trebinje, Austro-Ugarska |
Smrt | 29. juni 1945. Sarajevo, FNRJ |
Nacionalnost | Bošnjak |
Zanimanje | pisac |
Biografija
urediObrazovanje
urediRođen je 1. aprila 1914. godine u Gorici kod Trebinja, od oca Smaila i majke Emine.[12] Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom mjestu nakon čega odlazi u Travnik gdje se upisuje u Elči Ibrahim-pašinu medresu. Poslije jedne ili dvije godine provedene u travničkoj medresi, prebacuje se na dalje školovanje u Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu gdje i maturira 1936. godine. Kao učenik medrese objavljivao je svoje tekstove u Islamskom glasu, Novom Beharu, Obzoru, Svijesti, El-Hidaji, Glasniku VIS-a, Našoj domovini i drugim publikacijama.
Nakon završene medrese upisao se na Višu islamsku šerijatsku školu u Sarajevu gdje je diplomirao 1941. godine. Iza toga proveo je dvije godine u Rimu na postdiplomskom studiju iz orijentalistike. Tada je bio saradnik italijanskih časopisa Mondo Arabo i Oriente Moderno. U Rimu je radio kao prevodilac vijesti i spiker na radiostanici.[9] Bio je zaposlen u Sarajevu kao profesor u Šerijatskoj gimnaziji, a honorarno je radio u Ženskoj medresi, Realnoj gimnaziji i Srednjoj tehničkoj školi. Pored prosvjetnog i pedagoškog rada mnogo je pisao i prevodio.
U vrijeme kada su Mladi muslimani djelovali kao podružnica El-Hidaje, organizacije islamskog svećenstva Nezavisne države Hrvatske Mustafa Busuladžić je u Sarajevu bio njihov zvanični predsjednik (poslije Kasima Dobrače, a na prijedlog Mehmeda Handžića). Mustafa Busuladžić je bio jedan od muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini, a iz njegovog opusa izdvaja se brošura Muslimani u Sovjetskoj Rusiji u kojoj je opisao teško stanje muslimana u Ruskom carstvu koje se još više pogoršalo nakon dolaska boljševika na vlast. U svojim osvrtima objavljenih u Osvitu nakon progona Židova u Sarajevu napisao je:
Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.[13]
Suđenje
urediS obzirom na to da je Mustafa bio jedan od protivnika komunizma što je potvrdio i objavljivanjem djela o muslimanima u bivšem SSSR-u, nova vlast ga je ubrzo uhapsila i prebacila u vojni zatvor. Nakon oslobođenja Sarajeva i dolaskom komunista na vlast, uhapšen je polovinom aprila 1945, a suđeno mu je pred vojnim sudom 22-23. maja u tadašnjoj Osman-pašinoj kasarni. Optužen je kao suradnik okupatora, zbog suradnje sa jeruzalemskim muftijom i članom SS-a al-Husseinija, te zato što je bio nastavnik u školi imama SS divizije. Kao dokazni materijal tužilac je priložio antikomunističku brošuru "Muslimani u sovjetskoj Rusiji", kopiju protusrpskog pisma Mehmeda Handžića koje je preveo i predao al-Husseiniju, kopiju pisma koju je predao muftiji zbog zarobljenika zatvorenih u Zagrebu, članak Naša tolerancija objavljen u Osvitu, u kom ukazuje da su Židovi zajednički neprijatelji Arapa, muslimana i kršćana, te pozdravno pismo,[9] napisano 11. maja 1941 na svečanoj sjednici El-Hidaje upućeno poglavniku NDH Anti Paveliću, podpredsjedniku vlade Nezavisne države Hrvatske Osmanbegu Kulenoviću, doglavniku i ministru za bogoštovlje i nastavu Mili Budaku i doglavniku Ademagi Mešiću,[14] te antisrpski govor koji je pročitan pred Carevom džamijom u Sarajevu.[9] Vojni ga je sud skupa s Atifom Hadžikadićem, tadašnjim gradonačelnikom osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljanje je izvršeno noću u sarajevskom naselju Velešići iza željezničke stanice.[15]
Kontroverze
urediDanas jedna ulica u sarajevskom naselju Breka na Koševu nosi njegovo ime. Ulica je prije nosila ime narodnog heroja SFRJ Fuada Midžića.[14] Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio je 11. januara 2021. godine poslaničku inicijativu zastupnika Naše stranke Damira Arnauta u kojoj se traži od općina i gradova u Bosni i Hercegovini zamijene nacistički i fašistički nazivi ulica, škola i drugih javnih površina.[16][17] U inicijativi je pored ostalih[a] spomenut i Busuladžić.[16]
Osnovnoj školi Dobroševići u općini Novi Grad 2016. godine promijenjeno je ime u Javna ustanova Osnovna škola "Mustafa Busuladžić", što je manjim dijelom izazvalo negodovanje među zastupnicima Skupštine Novog Grada, zbog Busuladžićevog podržavanja ustaškog pokreta, antisemitizma i izjava o Židovima gdje ističe "židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena i lihvarenja" i veličanju nacionalsocijalizma za vrijeme Drugog svjetskog rata.[18] Marta 2018. godine Skupština Kantona Sarajevo je donijela odluku o promjeni naziva škole na prijašnje ime "OŠ Dobroševići".[19][20]
U Sarajevu i dalje postoji nekoliko ulica koji nose imena bivših čelnika Nezavisne Države Hrvatske, među kojima je jedna ulica Mustafe Busuladžića koja se nalazi u sjevernom dijelu općine Centar.[21]
Bibliografija
uredi- Muslimani u Evropi - izabrani spisi, Sejtarija, 1997.
- Muslimani u Rusiji, 1997.
Napomene
uredi- ↑ U inicijativi se navode imena: Mile Budak, Draža Mihailović, Osman Rastoder, Rade Radić, Sulejman Pačariz, Jure Francetić, Mustafa Busuladžić, Lorković-Vokić, Uroš Drenović, Ivo Zelenika Tovarnik, Dragiša Vasić, Avdaga Hasić, Stevan Moljević, Husein Đozo, Đuro Spužević, Muhamed Panđa, Rafael Boban, Pavle Đurišić.
Reference
uredi- ↑ „Može li škola nositi ime po Mustafi Busuladžiću: Najveći bošnjački intelektualac 20. vijeka”. AKOS.ba. Arhivirano iz originala na datum 2021-01-23. Pristupljeno 19. 8. 2017.
- ↑ „Ambasadi SAD u BiH smeta antifašista Busuladžić, a prihvatljiv im je Draža Mihailović”. SAFF.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017.
- ↑ „Mustafa Busuladžić: Naša tolerancija”. SAFF.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017.
- ↑ „David Kamhi ugledni bosansko-sefardski intelektualac o Mustafi Busuladžiću”. AKOS.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017.
- ↑ „Kako je i zašto osuđen Mustafa Busuladžić”. AKOS.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017.
- ↑ „Mulaosmanović: Zaboravljanjem Spahe i Busuladžića Bošnjaci sami sebe ruše”. klix.ba. Pristupljeno 19. 8. 2017.
- ↑ „MUSTAFA BUSULADŽIĆ - ALIM KOJI JE NADIŠAO SVOJE VRIJEME!”. bosnjaci.net. Pristupljeno 19. 8. 2017.
- ↑ „Na današnji dan, 29. 6. 1945. ubijen je Mustafa Busuladžić”. mm.co.ba. Arhivirano iz originala na datum 2018-03-09. Pristupljeno 18. 8. 2017.
- ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 „KAKO JE I ZAŠTO OSUĐEN MUSTAFA BUSULADŽIĆ”. STAV.ba. Pristupljeno 18. 8. 2017.
- ↑ „Prije 70 godina u Sarajevu kod Željezničke stanice strijeljan Mustafa Busuladžić”. nap.ba. Pristupljeno 18. 8. 2017.
- ↑ „Kroz Mustafu Busuladžića do spoznaje o uzvišenosti istine”. AKOS.ba. Arhivirano iz originala na datum 2017-08-21. Pristupljeno 18. 8. 2017.
- ↑ „Mustafa Busuladžić”. hanefijskimezheb.com. Arhivirano iz originala na datum 25. 2. 2019. Pristupljeno 18. 8. 2017.
- ↑ Argumenti oko Mustafe Busuladžića: Zašto ste uvrijedili nevine žrtve i pravednike koji su nam spašavali obraz?
- ↑ 14,0 14,1 „Bošnjaci i fašizam”. tacno.net. Pristupljeno 18. 8. 2017.
- ↑ „Mustafa Busuladžić – najbrilijantniji bošnjački um XX stoljeća čija je ideja nadživjela komunistički sistem koji ga je likvidirao”. bosnae.info. Pristupljeno 18. 8. 2017.
- ↑ 16,0 16,1 „Damir Arnaut: Početak kraja nazivima ulica i škola po nacistima i fašistima”. 12. 1. 2021. Pristupljeno 17. 1. 2021.
- ↑ „(Ne)provodiva Arnautova inicijativa: SNSD brani vojvode, hoće li Naša stranka i NiP mijenjati nazive ulica u Sarajevu?”. 15. 1. 2021. Pristupljeno 17. 1. 2021.
- ↑ „Preimenovanja škola i ulica u Sarajevu: OŠ Dobroševići postala OŠ Mustafa Busuladžić”. avaz.ba. Pristupljeno 20. 8. 2017.
- ↑ „Antifašistička tradicija ponovo pobijedila Busuladžića”. slobodnaevropa.org. 8. 3. 2018. Pristupljeno 17. 1. 2021.
- ↑ „Osnovne škole”. novigradsarajevo.ba. Pristupljeno 17. 1. 2021.
- ↑ „Sarajlije i dalje hodaju ulicama poklonika fašizma” (sh). Radio Slobodna Evropa. Pristupljeno 2021-07-05.