18. 11.

18. novembra/studenog (18. 11.) je 322. dan godine po gregorijanskom kalendaru (323. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 43 dana.

Događaji

1095. — papa Urban II. sazvao koncil u Clermontu kako bi razgovarao o Prvom križarskom pohodu na Svetu Zemlju.
1307. — prema legendi, Wilhelm Tell je strijelom skinuo jabuku sa sinove glave.
1477. — William Caxton tiskao prvu knjigu u engleskoj.
1493. — Kristofor Kolumbo prvi put ugledao Portoriko na čiju će obalu pristati idući dan i nazvati je San Juan Batista.
1626. — Papa Urban VIII osveštao baziliku Svetog Petra u Rimu.
1786. — Rođen njemački kompozitor Carl Maria Friedrich Ernst von Weber, tvorac njemačke romantične opere. Posebno je značajna njegova opera "Čarobni strijelac" kojom je prekinuo sa tradicijom italijanske opere i uveo romantizam u muzičko-scensku umjetnost.
1860. — Rođen poljski državnik, pijanista i kompozitor, Ignacy Jan Paderewski, profesor Konzervatorijuma u Varšavi. Od 1919. do 1921. bio je premijer i šef diplomatije a 1940. predsjednik Poljske.
1865. — priča Marka Twaina "The Celebrated Jumping Frog of Calaveras County" objavljena u New Yorku.
1905. — danski princ Karlo postaje kralj Haakon VII. od Norveške.
1909. — dva američka ratna broda su poslana u Nikaragvu nakon što je diktator José Santos Zelaya ubio 500.
1918. — Latvija proglasila nezavisnost.
1926. — George Bernard Shaw odbija novac od Nobelove nagrade: "Mogu oprostiti Alfredu Nobelu što je izumio dinamit, ali samo je neprijatelj u ljudskoj formi mogao izumiti Nobelovu nagradu.".
1928. — prikazan "Parobrod Willie", prvi posve sinkronizirani animirani film. Režirali su ga Walt Disney i Ub Iwerks, a glavni junaci su, po drugi put, bili Mickey i Minnie Mouse.
1943. — Drugi svjetski rat: 440 aviona britanskog Kraljevskog zrakoplovstva je bombardiralo Berlin, uzrokovavši minimalnu štetu.
1959. — premijera filma Ben Hur Williama Wylera u New Yorku.
1971. — rock sastav Led Zeppelin objavljuje neimenovani album na kojem se nalaze rock klasici poput pjesama "Rock & Roll" i "Stairway to Heaven".
1978. — masovno samoubojstvo u Jonestownu (Gvajana) kojem je predvodnik bio Jim Jones; 913 mrtvih, uključujući 276 djece.
1978. — U Jonestownu u Guyana 914 Amerikanaca pripadnika sekte Hram naroda izvršilo je kolektivno samoubistvo. Oni su zajedno sa svojim vođom Jim Jones popili Cyanide izmiješan sa voćnim sokom. Članovi sekte koji su odbili da ispiju otrov su ubijeni.
1982. — Duk Koo Kim neočekivano umire od ozlijeda koje je pretrpio u boksačkom meču, nakon 14 rundi sa Rayjom Mancinijem. Posljedica toga bio je niz reformi u boksu.
1987. — 31 osoba je poginula u velikom požaru King's Crossa - najprometnije postaje podzemne željeznice u Londonu.
1988. — američki predsjednik Ronald Reagan potpisao zakon o smrtnoj kazni rasparčivačima droge.
1991. — okupiran je hrvatski grad Vukovar.
1991. — Nakon 86 dana opsade pripadnici JNA i srpske paravojne snage ušli u razrušeni Vukovar. U borbama sa hrvatskim snagama poginulo je između 3.000 i 5.000 ljudi, uglavnom civila. U sukobima je razrušeno 90 posto grada. Nakon potpisivanja Erdutskog sporazuma 15. novembra 1995. godine, istočna Slavonija sa Vukovarom bila je pod upravom Prelazne administracije UN-a (UNTAES) do 15. januara 1998. kada je Vukovar vraćen pod upravu Hrvatske.
1991. — Umro čehoslovački državnik slovačkog porijekla Gustáv Husák, predsjednik Čehoslovačke od 1975. Na čelo Komunističke partije došao je poslije vojne intervencije Varšavskog pakta 1968, zamijenivši Alexander Dubčeka. Pod pritiskom javnosti 1989. je podnio ostavku.
1991. — Mate Boban proglasio u zapadnoj Hercegovini "Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna", koja je kasnije, 28. augusta 1993. preimenovana u "Hrvatsku republiku Herceg-Bosna". Dana 9. marta 1996. Zastupnički dom Hrvatske republike Herceg-Bosne donosi odluku o postupnom prenosa funkcije civilne vlasti Hrvatske republike Herceg-Bosne na tijela vlasti Federacije BiH.
1993. — Lideri Južne Afrike, crnci i bijelci, odobrili ustav kojim je označen kraj politike aparthejda u toj zemlji.
1996. — požar u tunelu La Manche.
1998. — Alice McDermott dobila nagradu National Book Award za svoj roman "Charming Billy".
1999. — Na samitu OSCE-a u Istanbulu usvojena Povelja o evropskoj bezbjednosti kojom se sukobi unutar država smatraju legitimnim predmetom brige međunarodne zajednice.
2002. — inspektori za nuklearno oružje UN-a, predvođeni Hansom Blixom stižu u Irak.
2002. — Umro američki glumac James Coburn, koji je najzapaženije uloge ostvario u filmovima "Naš čovjek Flint" i "Sedam veličanstvenih".
2003. — Haški tribunal objelodanio optužnicu protiv bivšeg lidera samoproklamovane republike srpske Krajine Milana Babića za zločine protiv čovječnosti nad hrvatskim civilima 1991-1992. godine Babić je priznao krivicu i 29. juna 2004. osuđen na 13 godina zatvora. Ubio se u svojoj zatvorskoj ćeliji Haškog tribunala 6. februara 2006.
2004. — Rusija službeno ratificirala Protokol iz Kyota.
2004. — Rusija je formalno ratifikovala Kyoto protokol o globalnom zagrijavanju, čime je omogućeno da taj međunarodni sporazum o zaštiti prirodne sredine stupi na snagu u februaru 2005. godine.
2004. — Češki predsjednik Václav Klaus potpisao zakon kojim se nakon 140 godina ukida vojni rok, a od januara 2005. uvodi potpuno profesionalna vojska.
2005. — Dvojica bombaša samoubica aktivirala bombe unutar šitskih džamija u istočnom iračkom gradu Khanaqin i usmrtila 74 osobe.

.

Rođenja

9. - Vespazijan, rimski car (u. 79.).
1647. — Pierre Bayle, francuski filozof (u. 1706.).
1786. — Carl Maria von Weber, njemački skladatelj (u. 1826.).
1787. — Louis Daguerre, francuski izumitelj i fotograf (u. 1851.).
1832. — Adolf Erik Nordenskiöld, švedski istraživač (u. 1901.).
1836. — Sir William S. Gilbert, engleski dramatičar (u. 1911.).
1836. — Cesare Lombroso, talijanski psihijatar i osnivač kriminologije (u. 1909.).
1839. — August Kundt, njemački fizičar (u. 1894.).
1860. — Ignacy Jan Paderewski, poljski profesor glasovira, pijanist, skladatelj, državnik i diplomat (u. 1941.).
1870. — Dorothy Dix, pseudonim američke novinarke Elizabeth Meriwether Gilmer (u. 1951.).
1874. — Clarence Day, američki književnik (u. 1935.).
1877. — Artur Sesil Pigu, engleski ekonomista.
1882. — Jacques Maritain, francuski filozof (u. 1973.).
1887. — Felice Bauer, zaručnica češkog pisca Franz Kafka (u. 1960.).
1888. — Mila Vod (Mila Wood), hrvatska kiparica (u. 1968.).
1897. — Patrick Blackett, engleski liječnik (u. 1974.).
1898. — Antun Branko Šimić, hrvatski pjesnik i esejist (u. 1925.).
1901. — George Horace Gallup, američki sociolog-statističar.
1906. — Klaus Mann, njemački pisac (u. 1949.).
1906. — George Wald, američki kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu (u. 1997.).
1907. — Compay Segundo, kubanski glazbenik (Buena Vista Social Club) (u. 2003.).
1908. — Žarka Ivasić, hrvatska katolička redovnica Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskoga u Zagrebu (u. 1946.).
1909. — Johnny Mercer, američki pjesnik (u. 1976.).
1922. — Marjorie Gestring, nekadašnja američka plivačica (u. 1992.).
1923. — Alan Shepard, astronaut (u. 1998).
1938. — Karl Schranz, umirovljeni austrijski alpski skijaš.
1939. — Margaret Atwood, kanadska književnica.
1940. — Qaboos ibn Sa’id, omanski sultan.
1942. — Linda Evans, američka glumica ("Dinastija").
1944. — Susan Sullivan, američka glumica ("Dharma i Greg").
1946. — Alan Dean Foster, američki književnik.
1948. — Jack Tatum, igrač američkog nogometa.
1952. — Delroy Lindo, britansko-američki glumac.
1953. — Alan Moore, engleski romanopisac i tvorac stripova.
1954. — Milan Martić, srpski političar i predsjednik Republike Srpske Krajine od 1994. do 1995. godine.
1956. — Martina Navratilova, umirovljena češko-američka teniserka.
1957. — Seán Mac Falls, irski pjesnik.
1958. — Mile Davidović, najuspešniji srpski slikar naive.
1960. — Kim Wilde, engleska pjevačica.
1962. — Kirk Hammett, američki gitarist (Metallica).
1963. — Peter Schmeichel, danski nogometaš.
1966. — Jorge Camacho, španjolski pjesnik.
1966. — Zoran Savić, jugoslovenski i srpski košarkaš.
1968. — Owen Wilson, američki glumac.
1969. — Sam Cassell, američki košarkaš.
1969. — Davor Janjić, hrvatski glumac.
1970. — Peta Wilson, australska glumica.
1973. — Darko Kovačević, srpski nogometaš.
1974. — Petter Solberg, norveški reli vozač.
1978. — Damien Johnson, irski nogometaš.
1983. — Jon Johansen, norveški programer softwarea

.

Smrti

1664. — Nikola Zrinski, hrvatski ban.
1724. — Bartolomeu de Gusmão, portugalski prirodoslovac (r. 1685.).
1886. — Chester A. Arthur, 2.t predsjednik SAD-a (r. 1829.).
1889. — William Allingham, irski književnik.
1922. — Marcel Proust, francuski književnik (r. 1871.).
1941. — Walther Nernst, njemački kemičar, Nobelovac (r. 1864.).
1941. — Josip Kraš, član CK KPH i CK KPJ, jedan od organizatora ustanka u Karlovcu i okolini i narodni heroj Jugoslavije (r. 1900.).
1952. — Paul Eluard, francuski pjesnik (rođen 1895.).
1962. — Niels Bohr, danski fizičar, Nobelovac (r. 1885.).
1967. — Luis Somoza Debayle, nikaragvanski predsjednik (r. 1922.).
1978. — Jim Jones, vođa kulta (samoubojstvo) (r. 1931.).
1986. — Gia Carangi, američka manekenka (SIDA) (r. 1960.).
1991. — Gustáv Husák, čehoslovački predsjednik (r. 1913.).
1993. — Ante Lambaša, utemeljivač jugoslovenskog plivanja i vaterpola (r. 1918.).
1999. — Paul Bowles, američki romanopisac (r. 1910.).
2001. — Ela Peroci, slovenska književnica (r. 1922.).
2003. — Michael Kamen, američki skladatelj (r.1948.)

.

Praznici i dani sećanja

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar