Wilhelm Tell je ime legendarnog švicarskog nacionalnog junaka, koji je bio nešto poput Robina Hooda, za kog se nemože pouzdano utvrditi dali je uopće živio? ili je plod narodne mašte i folklornog preuveličavanja.[1]

Wilhelm Tell
Drvena skulptura Wilhelma Tella i njegova sina u Mulhouseu
Rođenje?
?
Smrtnovembar 1307. (?)
NacionalnostŠvicarac
Zanimanjeseljak
Poznat/a poBuni protiv Habsburgovaca

Biografija i legenda uredi

Prema popularnoj legendi on je bio seljak iz Bürglena u Kantonu Uri koji je živio krajem 13. početkom 15. vijeka i prkosio habsburgškoj vlasti u Švicarskoj. [1] Ključni događaj u njegovu životu dogodio se kad se on odbio nakloniti šeširu namjesnika Hermanna Gesslera. Zbog tog ga je ovaj osudio da mora strijelom pogoditi jabuku na glavi svoga sina Waltera[1], - ukoliko uspije on će ih osloboditi, a ako ne - on će ih obojicu pogubiti.

Wilhelm je uspio iz prvog pokušaja, ali je napeo i drugu strijelu, - kad ga je Gessler upitao što će mu druga strijela, odgovorio je da bi njom gađao njega da je slučajno pogodio sina.

To je ponovno toliko razljutilo Gesslera da ga je ponovno uhapsio i odlučio brodom prebaciti preko Lucernskog jezera do svog zamka. Na plovidbi ih je zahvatila oluja, Tell je spasio brod od propasti, ali je usput i pobjegao. Nakon tog je sačekao nadstojnika Gesslera u zasjedi na puteljku Hohle Gasse i ubio ga.[1]

Ti događaji su navodno pomogli potaknuti njegove sugrađane da se dignu ustanak protiv austrijske vladavine.[1]

Narodnu legendu o Wilhelmu Tellu obrađuje i Chronicon Helveticum iz 1734. - 1736. Aegidiusa Tschudija, on čak navodi da je on umro u novembru 1307., kao i to da je na Novu Godinu 1308 Švicarska bila oslobođena, iako sve to bez ikakvih dokaza.[1]

Legendu o Wilhelmu Tellu ponovno je oživio njemački pisac Friedrich Schiller svojom dramom Wilhelm Tell iz 1804., ona je postala oda probuđenog nacionalizma ranog romantizma.[1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 William Tell (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 28. 03. 2014. 

Vanjske veze uredi