1852

godina
(Preusmjereno sa stranice 1852.)
Ovo je članak o godini 1852.

Godina 1852 (MDCCCLII) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom odn. prijestupna godina koja počinje u utorak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1820-e  1830-e  1840-e  – 1850-e –  1860-e  1870-e  1880-e
Godine: 1849 1850 185118521853 1854 1855
1852. po kalendarima
Gregorijanski 1852. (MDCCCLII)
Ab urbe condita 2605.
Islamski 1268–1269.
Iranski 1230–1231.
Hebrejski 5612–5613.
Bizantski 7360–7361.
Koptski 1568–1569.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1907–1908.
Shaka Samvat 1774–1775.
Kali Yuga 4953–4954.
Kineski
Kontinualno 4488–4489.
60 godina Yang Voda Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11852.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era


Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

 
Danilo I Petrović Njegoš, knjaz CG 1852-60
  • 2. 2. - Svećenik Martín Merino y Gómez pokušao ubiti španjolsku kraljicu Izabelu II.
  • 3. 2. - Platinski rat, Bitka kod Caserosa: argentinska opozicija uz pomoć Brazila porazila diktatora Juan Manuel de Rosasa koji zatim beži u Britaniju.
  • 11. 2. - Pomorac Ivan Visin krenuo iz Antverpena na put oko sveta.
  • februar - Sultan Abdulmedžid I predstavio kompromis oko pitanja pristupa "Latina", koje podržava Francuska, crkvama u Betlehemu; istovremeno tajno uverava Rusiju da se ništa neće izmeniti[3].
  • 16. 2. - Braća Studebaker osnovala kovačko-livačku firmu u South Bend, Indiana.
  • 17. 2. (5. 2. po j.k.) - Novi Ermitaž u Sankt Petersburgu otvoren javnosti.
  • 26. 2. - Parobrod HMS Birkenhead potonuo kod Južne Afrike, oko 453 stradalih - vojnici viteški stajali da ne bi ugrozili čamce sa ženama i decom, prva poznata primena kodeksa "prvo žene i deca".
  • 29. 2. - Izbori za Nacionalnu skupštinu u Francuskoj - uz državnu pomoć, pristalice predsednika dobijaju veliku većinu.

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 5. 4. - Umro ministar-predsjednik austrijske vlade Felix zu Schwarzenberg, nasljeđuje ga saradnik Karl Ferdinand von Buol-Schauenstein kao predsjedavajući konferencije ministara (do 1859).
  • april-decembar - Drugi anglo-burmanski rat dovodi do britanske aneksije Donje Burme.
  • 14. 4. - Britanci zauzeli pagodu Shwedagon u Rangunu - ova pagoda nije opljačkana ali mnoge druge jesu.
  • 22. 4. (10. 4. po j.k.) - U Carigradu umro Avram Petronijević, knežev predstavnik (premijer) u srpskoj vladi i ministar unutrašnjih poslova. Naslediće ga Ilija Garašanin.
  • 22. 4. - U Beogradu i Srbiji veje sneg.
  • 24. 4. - Sastanak narodnih glavara u hercegovačkom Grahovu povodom turskih naredbi o prikupljanju oružja od seljaka i traženja zaostalih poreza - odlučeno da se napravi dogovor sa crnogorskim knezom (ovaj se protivi ustupcima Turcima)[5].

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 3. 7. (21. 6. po j.k.) - Prvi broj "Srbskog dnevnika" u Novom Sadu (izlazi do 1864).
  • jul - Adolf Anderssen i Jean Dufresne odigrali "Zimzelenu partiju" šaha u Berlinu.
  • jul, polovinom - Francuski ambasador Lavalette stigao u Bosfor na topovnjači Charlemagne, protivno konvenciji iz 1841 - narednih meseci izdejstvovao da "Grci" načine ustupke "Latinima" u Betlehemu[3].
  • jul - Franjo Josif posetio Novi Sad i neka druga mesta Vojvodine i Banata.
  • 28. 7. - Parobrod Henry Clay se zapalio blizu New Yorka, među žrtvama su i neke ugledne ličnosti.
  • 18. 7. (30. 7.?) - Ruskim aktom Danilo Petrović priznat kao svjetovni vladar Crne Gore[2].
 
Luka Vukalović
  • leto - Turske operacije protiv ustanika u Hercegovini.
  • 18. 8. - 27. 9. - Polemika Ante Starčevića (tokom odsutnosti Ljudevita Gaja iz Narodnih novina) sa novosadskim Srbskim dnevnikom i beogradskim Srbskim novinama oko naziva i postojanja hrvatskog odn. srpskog jezika[6].
  • 10. 9. - Bečka vlada zabranila upotrebu hrvatske trobojnice, za Hrvatsku propisana bijelo-crvena a za Slavoniju bijelo-modra zastava, ispod crno-žute[1] (obično se tvrdi da je raspored boja na dvobojnicama obrnut). Zastava Dalmacije je modro-zlatna.
  • septembar - Ilija Garašanin imenovan za kneževog predstavnika (predsednika vlade) - u sukobu je sa knezom Aleksandrom, protivi se ruskom mešanju u unutrašnje poslove Srbije[7] (smenjen sledećeg marta).
  • 16. 9. - Zaplijenjen 38. broj zagrebačkog "Nevena" zbog pjesme "Domorodna utjeha" Ivana Filipovića - autor i urednik Mirko Bogović će dogodine u Beču biti osuđeni zbog ovoga; na udaru cenzure ove godine i "Katolički list"[1].
  • septembar - Sastanak narodnih predstavnika u hercegovačkim Zupcima: dogovoreno da se krene na ustanak protiv Turaka kada Luka Vukalović da znak za to (sledeće zime)[8]. Vukalovićev ustanak traje, u tri faze, do 1862.
 
Model Giffardovog dirižabla

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

 
Napoleon III Bonaparte, car Francuske 1852-70

Kroz godinu uredi

 
Skulptura „Žetelica“ u Beogradu

Karte uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1852.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Horvat, Prelom s Ugarskom
  2. 2,0 2,1 Stamatović, mr Aleksandar. Mitropolija Crnogorsko - primorska od 1851. do 1991. godine. rastko.rs
  3. 3,0 3,1 Alan Palmer (19 May 2011). The Decline and Fall of the Ottoman Empire. Faber & Faber. str. 1834–5. ISBN 978-0-571-27908-1. 
  4. 4,0 4,1 4,2 Ćorović, Vladimir. Crna Gora kao svetovna država. rastko.rs
  5. Istorija s. n. V-1, 476
  6. Holjevac, Željko (1999). Jezik i nacija u hrvatskim i srpskim nacionalnim ideologijama: Starčevićeva polemika iz 1852. godine (PDF). hrcak.srce.hr
  7. Istorija s. n. V-1, 279
  8. Tomić, Svetozar (1946). Piva i Pivljani. rastko.rs
  9. Berber, Stojan. Књаз Данило Петровић – скица за патографију. rastko.rs
  10. Šišić, Povijest 1526-1918, 448
  11. Istorija s. n. V-1, 428
  12. Istorija s. n. V-2, 354
  13. Istorija s. n. V-2, 138
  14. Istorija s. n. V-1, 471
  15. Istorija s. n. V-1, 473
  16. Ga ́bor A ́goston; Bruce Alan Masters (1 January 2009). Encyclopedia of the Ottoman Empire. Infobase Publishing. str. 180. ISBN 978-1-4381-1025-7. 
Literatura
  • Rudolf Horvat (hr Wikisource): Najnovije doba hrvatske povjesti/Prelom s Ugarskom
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
    • Peta knjiga drugi tom (V-2)
  • Šišić, Ferdo. Povijest Hrvata Pregled povijesti hrvatskoga naroda 1526.-1918. drugi dio. Marjan tisak 2004.