1774
godina
- Ovo je članak o godini 1774.
Godina 1774 (MDCCLXXIV) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1740-e 1750-e 1760-e – 1770-e – 1780-e 1790-e 1800-e |
Godine: | 1771 1772 1773 – 1774 – 1775 1776 1777 |
Gregorijanski | 1774. (MDCCLXXIV) |
Ab urbe condita | 2527. |
Islamski | 1187–1188. |
Iranski | 1152–1153. |
Hebrejski | 5534–5535. |
Bizantski | 7282–7283. |
Koptski | 1490–1491. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1829–1830. |
• Shaka Samvat | 1696–1697. |
• Kali Yuga | 4875–4876. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4410–4411. |
• 60 godina | Yang Drvo Konj (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11774. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Događaji uredi
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi
- 21. 1. - Nakon smrti Mustafe III novim osmanskim sultanom postaje Abdul Hamid I (do 1789). Novi sultan je religiozan, pacifista; u blagajni nema novca za uobičajeni poklon janičarima.
- 27. 1. - John Wilkinson je patentirao bor mašinu za dubljenje topovskih cevi iz punog komada železa. Takođe može proizvoditi i cilindre za parne strojeve (Boulton and Watt sledeće godine).
- početkom godine - Kuga na Balkanu, koja je počela oko 1762. traje do sada - u Srbiji je stradalo dosta Turaka u Beogradu i Nišu, ali i Srba u okolnim selima.[1]
- februar? - Grigorij Potemkin postaje caričin ljubavnik u ovo vreme, ove godine dobija mnoga zvanja, npr. generalni guverner Novorusije.
- 31. 3. - Britanski parlament donosi prvi od tzv. Nepodnošljivih zakona, Zakon o bostonskoj luci kojim je bostonska luka, u znak odmazde zbog Bostonske čajanke zatvorena za promet.
April/Travanj – Jun/Lipanj uredi
- april, početkom - Mehmed-paša Bušatlija je u Podgorici, sprema pohod protiv Kuča, naročito Drekalovića. Među njima i drugim brdskim i crnogorskim plemenima vlada glad. Rovci su im pomogli i preveli ih kod sebe, preko Bratonožića, za šta su ovi kažnjeni - od plena je, po lokalnoj legendi, izgrađen Vezirov most. Po narodnom predanju, Kuči-Drekalovići se potucaju sedam godina po Crnoj Gori.[2]
- 10. 5. - Nakon smrti Louisa XV na francusko prijestolje dolazi njegov unuk Louis XVI. Zemlja je prezadužena, raste neprijateljstvo prema apsolutnoj monarhiji.
- Grof de Maurepas, nakon 25 godina nemilosti, postaje faktički prvi ministar u maju (do smrti 1781). Fiziokrat Turgot je u avgustu postavljen za generalnog kontrolora finansija (do 1776), značajno je smanjio deficit i podigao nacionalni kredit.
- Stil Louis XVI označava prelaz iz baroka u neoklasicizam.
- 20. 5. - Nepodnošljivi zakoni, Zakon o vladi Masačusetsa: poništena je povelja te kolonije, guverner, imenovan od krune, dobija široka ovlašćenja. Za vojnog guvernera ovog meseca je stigao gen. Thomas Gage.
- 3. 6. - Jedno urbarsko naređenje u Hrvatskoj - obaveze kmeta prema gospodaru.[3]
- 14. 6. - Zvanično je otvoren Bydgoszcz kanal, veza između sliva Visle i Odre, dugačka oko 25 km.
- 16. 6. - Osnovan Harrodsburg, Kentucky, prvo belo naselje u kasnijoj državi i zapadno od Apalača.
- 16. 6. - James Cook video nenaseljen atol Palmerston; u ovo doba je video i Niue, ali pošto mu urođenici dali iskrcati se, prozvao ga je Divlji otok.
- 20. 6. - Rusko-turski rat (1768 - 1774): Bitka kod Kozludže, severozapadno od Varne, u kojoj ruska vojska pod Suvorovom nanosi odlučujući poraz osmanskoj vojsci.
- 20. 6. - Pomorska bitka kod Kerča, odbijen turski pokušaj da se probiju u Azovsko more, i opet 9. jula.
- 22. 6. - Nepodnošljivi zakoni: potpisan je britanski Zakon o Kvebeku, na snazi od sledeće godine - opozvana proklamacija iz 1763. kojom se želelo asimilirati Franko-kanađane, garantovana im je sloboda vere i vraćena imovinska prava. Kvebek je proširen na Zemlju Ohajo i deo Zemlje Ilinois.
- 27. 6. - Rusi su blokirali Šumen i Ruščuk.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi
- jul - Španci konačno žele potvrditi svoje pretenzije na severozapadu Amerike: Juan José Pérez Hernández plovi do 54°40', pored dan. Britanske Kolumbije.
- 21. 7. (10. 7. po j.k.) - Kučuk-kajnardžijski mir okončava šestogodišnji rat Rusije i Otomanskog carstva - njime je Rusija dobila luke Azov i Kerč na Crnom moru, deo Jedisana sa budućim Hersonom (osn. 1778), preuzela "zaštitu" formalno nezavisnog Krimskog Kanata (anektiran 1783), kao i pravo da štiti hrišćane u Turskoj; evidentno slabljenje Turske otvara proces koji će sljedeći vijek i pol biti poznat kao Istočno pitanje.
- 23 - 26. 7. (12 - 15. 7. po j.k.) - Pugačovljeva pobuna, Kazanska bitka: pobunjenici prvo poraze carske trupe i opkole ih u Kazanskom kremlju, ali ih onda potuče carsko pojačanje.
- 28. 7. - 4. 8. - Turski desant na Krim, ne znajući za potpisani mir.
- 29. 7. - Johann Thomas von Trattner je dobio dozvolu za tiskaru u Varaždinu, koja već radi (prvi varaždinski kalendar tiskan 9. 1.).
- leto - Schiehallionski eksperiment: Nevil Maskelyne meri otklon viska usled sile teže planine u Škotskoj, na osnovu čega će biti procenjena gustina zemlje (4,5 g/cm3, prava vrednost je oko 5,5, ćemu će Henry Cavendish biti vrlo blizu 1798).
- 1. 8. - Joseph Priestley je oslobodio "deflogistikovani vazduh", tj kiseonik, o čemu je izvestio sledeće godine - ima prioritet otkrića jer ga je prvi objavio (Lavoisier ga naziva "vitalni vazduh" zatim oxygène 1777).
- 6. 8. - Pripadnici milenarske sekte Shakersa stižu u Ameriku, Ann Lee i još osmoro.
- 24. 8. - Sofronije Kirilović je potvrđen od carice za budimskog episkopa (do 1781).
- 1. 9. - Barutna uzbuna (Powder Alarm): britanski vojnici su uzeli barut iz skladišta u Somerville, Massachusetts - vest i glasine se brzo šire, hiljade kolonijalaca su se okupile.
- 4. 9. - James Cook video Novu Kaledoniju, gde žive Kanaci (francuska od 1853).
- 5. 9. - Predstavnici 12 od Trinaest sjevernoameričkih kolonija se u Philadelphiji sastaju na Prvom kontinentalnom kongresu, da razmotre blokadu Bostona i prinudne zakone.
- 13. 9. - Turgot je liberalizovao trgovinu žitom u Francuskoj.
- septembar - Casanovi je dozvoljeno vratiti se u Veneciju, nakon 18 godina egzila (mora ponovo otići 1783). Njegovi memoari Histoire de ma vie sežu do ove godine.
- 19. 9. (8. 9. po j.k.) - Nakon poraza kod Caricina i Černog Jara početkom meseca, Jemeljan Pugačov je svezan od svojih ljudi i zatim predan carskim vlastima.
- 22. 9. - Umro je papa Klement XIV. Od oktobra počinje četvoromesečna konklava na kojoj su, pojednostavljeno, suprotstavljene projezuitska-kurijalna i antijezuitska-krunska struja; u februaru će na 265. glasanju biti izabran Pio VI.
- 29. 9. - U Leipzigu anonimno objavljen roman "Jadi mladog Werthera", poluautobiografsko djelo Johanna Wolfganga von Goethea sa kojim počinje književni pokret Sturm und Drang, odnosno period romantizma u evropskoj književnosti i umjetnosti.
- 29. 9. - Uputstvo za poboljšanje ilirski i rumunskih škola u naslednim zemljama (Regulae directivae für die Verbesserung des illyrischen und walachischen nicht unierten Elementar oder Trivial-Schulwesens in k. k. Erblaendern).[4]
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi
- 5. 10. - U Kraljevini Sardiniji je osnovana Legija lakih trupa, za vojnu odbranu i finansijski nadzor granica - prethodnica današnje italijanske Guardia di Finanza.
- 10. 10. - James Cook otkrio otok Norfolk, nenaseljen.
- oktobar? - Austrijsko-osmanski pregovori: Habsburzi dobijaju Bukovinu (aneksija dogodine).
- 19. 10. - Ugovorom iz Camp Charlottea je završen Rat lorda Dunmorea: Indijanci Shawnee pristali da neće loviti južno od Ohaja i neće dirati putnike na toj reci.
- jesen - Zbog gladi u mletačkoj Dalmaciji, iseljava se 1.000 porodica, u tursku Bosnu i habsburški Srem.[5]
- 8. 11. - George Bogle se sastao sa Pančen Lamom, čime je prvi put uspostavljen diplomatski kontakt između V. Britanije i Tibeta.
- 12. 11. - Osnovan Velikokikindski dištrikt, samoupravna jedinica na severozapadu Banata, mahom naseljena Srbima (ukinut 1876). Iz privilegije je izbačena odredba o pravu opština da odlučuju koga će primati u svoju sredinu, tako da distrikt ubrzo postaje mešovit a ne srpska oblast.[6][7]
- 27. 11.? - Španac Domingo de Bonechea stiže na Tahiti radi aneksije i preobraćenja domorodaca - Bonechea umire u januaru a misija je napuštena kasnije tokom 1775.
- 1. 12. - Počinje bojkot britanske robe, prema odluci na Kontinentalnom kongresu.
- 6. 12. - "Opće školsko uređenje" u austrijskim i češkim zemljama (u Ugarskoj Ratio educationis 1777) - polazište za osnivanje osnovnih škola.[8] Reformu vodi [Johann Ignaz von Felbiger]].
- 9. 12. - Marokanski sultan započinje neuspešnu opsadu španske Melille (do marta).
- 14 - 15. 12. - Američki patrioti uzimaju barut i topove iz Fort William and Mary blizu Portsmouth, New Hampshire.
- zima - proleće 1774/75 - U Francuskoj je poskupeo hleb zbog nerodne godine, u aprilu će doći do "Brašnarskog rata", guerre des farines, nereda gladnih.
Kroz godinu uredi
- Episkop temišvarski Vićentije Jovanović Vidak izabran je za karlovačkog - "na mig dvora", mada je bio "buntovnik" 1769. Narod sumnjiči arhijereje da su se opredelili za uniju pa raste nezadovoljstvo izazvano još Regulamentom iz 1770.[9] Na crkvenom saboru je uložen protest protiv Regulamenta; srpski arhijereji su odbili da se za Srbe ozvaniči jedan katihizis sa katoličkim elementima.[10]
- Splitska Poljoprivredna akademija se prozvala Ekonomsko društvo.[11]
- Opatija, ranije isusovačka, sada je u posjedu riječkoga kaptola.
- U Osmanskom carstvu su posle Kučuk-kajnardžijskog mira ponovljene zabrane čitlučenja, bez efekta. U Beogradskom pašaluku 1770-ih su prevladali janičari, koji se otimaju oko čitluka, njihovi prvaci imaju vojske svojih pristalica.[12]
- Nemački grof Woldemar von Schmettau podnosi predlog preko franucuske vlade da se obnovi Kneževina Srbija kao turska vazalna država - prvi takav poznati predlog.[13]
- Alberto Fortis: Viaggio in Dalmazia, u njoj je prvi put objavljena "Asanaginica".
- Johann Erich Thunmann: Untersuchungen über die Geschichte der östlichen europäischen Völker; iznosi ilirsku teoriju Albanaca.
- Samuilo Sava Lazarević: Načalo učenija hotjaščim učitisja knig pismeni nemeckim..
- Crkve: sv. Ivana Krstitelja u Vrpolju, sv. Ivana Krstitelja u Sibinju, sv. Elizabete u Jalžabetu, Rođenja Blažene Djevice Marije u Novoj Kapeli, sv. Antuna Opata u Velom Lošinju
- Johan Gottlieb Gahn je izolirao mangan, Carl Wilhelm Scheele je opisao hlor.
- Marija Terezija je ediktom donela kodeks pomorskih propisa.
- Jean-Paul Marat je u Newcastleu napisao političko delo "Okovi ropstva".
Rođenja uredi
- 3. 2. - Carl Brandan Mollweide, matematičar († 1825)
- 16. 3. - Matthew Flinders, moreplovac († 1814)
- 27. 5. - Francis Beaufort, hidrograf, pomorac († 1857)
- 18. 6. - Pavel Stroganov, ruski vojnik i državnik († 1817)
- 20. 7. - Auguste Marmont, maršal Francuske, guverner Dalmacije, vojvoda Raguze († 1852)
- 18. 8. - Meriwether Lewis, istraživač Amerike († 1809)
- 9. 9. - Salomon Mayer von Rothschild, austrijski bankar († 1855)
- 14. 9. - William Bentinck, prvi guverner Indije († 1839)
- 26. 9. - Johnny Appleseed, američka legenda († 1845)
- Luka Lazarević, ustanički vojvoda, sveštenik († 1852)
- Đuro Milutinović, slepi guslar, glasnik († 1844)
- c. Dositej Novaković, timočki episkop († 1854)
Smrti uredi
- 21. 1. - Mustafa III, osmanski sultan (* 1717)
- 4. 2. - Charles Marie de La Condamine, istraživač, matematičar, enciklopedist (* 1701)
- 4. 4. - Oliver Goldsmith, književnik (* 1728)
- 10. 5. - Louis XV od Francuske (* 1710)
- 26. 5. - Wilhelm Reinhard von Neipperg, austrijski maršal (* 1684)
- 22. 9. - Klement XIV., papa (* 1705)
- 21. 11. - Johann Siegmund Popowitsch, austrijski filolog i naučnik (* 1705)
- 22. 11. - Robert Clive, britanski general, administrator u Indiji (* 1725)
- 16. 12. - François Quesnay, ekonomista fiziokrata (* 1694)
- Mihajlo Mikašinović, austrijski podmaršal, baron (* 1715)
Reference uredi
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 354
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 519
- ↑ Historija n. J. II, 1097-8
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 268
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 14
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 213
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 266
- ↑ Historija n. J. II, 875
- ↑ Historija n. J. II, 1186
- ↑ Austriski porazi. rastko.rs
- ↑ Historija n. J. II, 1235
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 328
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 425
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)