Istočno pitanje

Istočno pitanje je izraz koji u evropskoj historiji obuhvaća kompleks diplomatskih i političkih problema koje je izazvalo slabljenje Otomanskog Imperija. Njime su se također nastojale opisati prilike na jugoistoku Evrope od kraja 18. do početka 20. vijeka.

Iako se tradicionalno smatra kako je Otomanski Imperij počeo slabiti nakon propasti pohoda na Beč 1683. godine, Istočno pitanje se kao takvo nametnulo pri završetku rusko-turskog rata 1774. godine kada je mirom u Kučkuk-Kanardžiju Rusko Carstvo dobilo pravo da se kao zaštitnik otomanskih podanika pravoslavne vjere miješa u unutrašnje stvari Otomanskog Imperija. S obzirom da je bilo jasno kako će od propasti Otomanskog Imperija najviše profitirati upravo Rusija, druge evropske sile - prije svega Velika Britanija, te u nešto manjoj mjeri Austrija - su to nastojale sopriječiti, ili barem osigurati da u novom poretku zaštite svoje interese. Odnos Francuske prema istočnom pitanju je varirao kroz vijekove.

Istočno pitanje je konačno riješeno završetkom prvog svjetskog rata kada je istovremeno s nestankom Otomanskog Imperija nestalo i Rusko Carstvo.

Povezano

• Bolesnik na Bosporu
• Uzroci prvog svjetskog rata

Literatura

• Duggan, Stephen P. (1902). The Eastern Question: A Study in Diplomacy. London: P.S. King & Son.
• Taylor, Alan John Percivale. (1980). Struggle for Mastery in Europe 1848 1918. Oxford: Oxford University Press.