Godina 1705. (MDCCV) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po julijanskom kalendaru.

Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1670-e  1680-e  1690-e  – 1700-e –  1710-e  1720-e  1730-e
Godine: 1702 1703 170417051706 1707 1708
Joseph I, car Svetog rimskog carstva
1705. po kalendarima
Gregorijanski 1705. (MDCCV)
Ab urbe condita 2458.
Islamski 1116–1117.
Iranski 1083–1084.
Hebrejski 5465–5466.
Bizantski 7213–7214.
Koptski 1421–1422.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1760–1761.
Shaka Samvat 1627–1628.
Kali Yuga 4806–4807.
Kineski
Kontinualno 4341–4342.
60 godina Yin Drvo P(ij)etao
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11705.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak uredi

April/Travanj – Jun/Lipanj uredi

  • 20. 6. - Đenovski pakt, sporazum Engleske i Katalonaca kojim se otvara novi front protiv Burbona u Španiji.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan uredi

  • 8. 7. - Bitka kod Kefa: alžirska pobeda nad tuniskim snagama, zarobljeni su tuniski beg Ibrahim Šerif i njegov brat Muhamed. Ali spahijski aga Al-Husayn I ibn Ali je proglašen za bega nekoliko dana kasnije - početak dinastije Husainida koji će vladati Tunisom do 1957.
  • 15. 7. - Veliki severni rat: neuspeli švedski napad na ruski Kronštat ih košta trećine snaga (→ sv) - nakon ovoga drže mesto pod blokadom.
  • 18. 7. - Bitka kod Elixheima: vojvoda od Marlborougha "prelazi brabantske linije", francuski luk defanzivnih fortifikacija u Belgiji.
  • 26. 7. - Bitka kod Gemauerthofa u dan. Letoniji: švedska pobeda nad Rusima, ali ovi će svejedno zauzeti Kurlandiju.
 
Bitka kod Varšave
  • 10. 8. (30. 7. po j.k.) - U ruskom Astrahanu izbija pobuna, inicirana zabranom brada i tradicionalne odeće - ugušena je sledećeg marta[4].
 
Bitka kod Cassana
 
Opsada Barcelone
  • 13 - 17. 9. - Opsada Barcelone: saveznici zauzimaju zamak Montjuïc iznad Barselone, mada je gen. Georg von Hessen-Darmstadt poginuo prvog dana.
  • 20. 9. - Ugarski sabor u Sečenju (Sečany u Slovačkoj) bira Rakocija za namjesnika, sa Senatom.
  • 28. 9. - U moravskom mestu Svatý Kopeček izgorela zgrada za hodočasnike, stradao 121 čovek.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac uredi

  • 4. 10. - Švedski saveznik Stanisław Leszczyński krunisan u Varšavi za poljskog kralja.
  • 9. 10. - Saveznici zauzeli Barselonu.
  • oktobar - Robovski zakoni u engleskoj Koloniji Virdžinija konsoliduju ropstvo i podređen status crnaca.
  • 22. 10. - Nadvojvoda Karlo stiže u Barselonu kao španski kralj "Karlos III", ostaje u zemlji do 1711.
  • 25. 10. - Bitka kod Prage, blizu Varšave: malobrojnije snage odbile napad Augustovih Poljaka i saveznika.
  • 1. 11. -   Poljski kralj August Jaki ustanovio Orden Belog orla, i danas najviše poljsko odlikovanje.
  • 9. 11. (29. 10. po j.k.) - Patrijarh Arsenije se obraća caru Petru Velikom: poziva ga da bude vođa srpskom narodu, opisuje stradanja usled Rakocijevog ustanka.[2]
  • novembar - Novi prodor kuruca u Bačku, uvod u tešku 1706.[5]
  • novembar - Bavarski narodni ustanak protiv habsburške vlasti.
  • 15. 11. - Rakošijeva buna: Bitka kod Zsibó (Jibou): pobeda austro-dansko-srpskih snaga nad kurucima na severu Erdelja.
  • 17. 11. - Rakoci uputio Hrvatima još jedan poziv na zajedničku borbu protiv Austrije, u Hrvatskoj mu pomaže barun Josip Vojnović - razmišlja se o iskrcavanju francuske vojske na Hrvatskom primorju[6]
  • 27. 11. (16. 11. po j.k.) - Ukazom Petra Velikog osnovan morski puk - početak ruske pomorske pešadije, marinaca.
  • 28. 11. - Varšavski mir između Švedske i poljske frakcije Stanisława Leszczyńskog, vrlo povoljan za Šveđane - frakcija Augusta II nastavlja borbu.
  • 4. 12. - Kontroverza kineskih obreda: papin legat Charles De Tournon stigao u Peking s naredbom da ih ukine.
  • 13. 12. - Bitka kod Szentgotthárda: Bottyánova kurucka pobeda na austrijskoj granici.
  • decembar - Zakon o Sofijinoj naturalizaciji: Sofija Hanoverska, naslednica kraljice Ane, i svi njeni potomci se prihvataju za engleske državljane, ako nisu katolici (opozvano 1949).
  • decembar - Engleski parlament je odustao od Zakona o strancima - unija sa Škotskom je postignuta 1707.
  • 16. 12. - Pobuna u Valenciji u korist "Karlosa III".
  • 21. 12. - Braunauerski parlament za oslobođenje Bavarske, prvi slobodni parlament u Bavarskoj, u Nemačkoj se smatra za anticipaciju parlamentarizma, znatno pre Francuske revolucije.
  • 21. 12. - Sukob mogula i sika: siki napuštaju tvrđavu Anandpur nakon sedmomesečne opsade, 29-og se vodi Bitka kod Muktsara, poznata po pogibiji "40 oslobođenih".
  • 25. 12. - Sendlinški krvavi Božić: posle neuspelog ustaničkog napada na Minhen, austrijska kolona potukla bavarske ustanike kod sela Sendling i ubila mnogo zarobljenih.
  • 28. 12. - Francuski vojnici napadnuti u Saragosi, seljaci se bune u okolini.

Kroz godinu uredi

Rođenja uredi

Smrti uredi

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1705.
 
Leopold I

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 Istorija s. n. IV-1, 83
  2. 2,0 2,1 Istorija s. n. IV-1, 44
  3. Istorija s. n. IV-1, 538
  4. The Astrakhan Revolt. prlib.ru
  5. Istorija s. n. IV-1, 83-4
  6. Historija n. J. II, 1018
  7. Historija n. J. II, 860
  8. Istorija s. n. IV-1, 49
  9. Istorija s. n. IV-1, 535
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)

Vanjske poveznice uredi