Wikipedija

Wikipedija:Istaknuti članci/Arhiva/2022.

< Wikipedija:Istaknuti članci | Arhiva

Na ovoj stranici nalazi se popis svih izabranih članaka za 2022. godinu, od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. godine. Sustav izbora promijenio se u odnosu na prethodnu godinu, tako da su se tokom godine birala dva izabrana članka mjesečno, a ne tri. Izabrana su ukupno 24 članaka.

Pregled

1. siječnja/januara - 15. siječnja/januara

Neptun je osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava. Nazvan po rimskom bogu mora, četvrti je najveći planet po promjeru i treći po masi koja je sedmanaest puta veća od Zemljine. Oko Sunca orbitira na prosječnoj udaljenosti od 30,1 AJ. Astronomski simbol mu je ♆, stilizirana inačica trozuba boga Neptuna.

Otkriven 23. rujna 1846., Neptun je prvi planet pronađen matematičkim izračunima, a ne empirijskim promatranjima. Nepredvidljive promjene u orbiti Urana uvjerile su francuskog astronoma Alexisa Bouvarda da mu na orbitu utječe gravitacija nepoznatog planeta. (Cijeli članak...)

16. siječnja/januara - 31. siječnja/januara

 
Prikaz starogrčke gozbe

Ishranu u staroj Grčkoj za većinu je ljudi karakterizirala štedljivost, što je odražavalo teškoću rada na zemlji, ali bila je poznata velika raznolikost namirnica, a bogati su Grci priređivali slavlja sa složenim jelima i gozbama.

Ljudska se ishrana temeljila na "mediteranskoj trijadi" žitarica, maslina i grožđa; imala je brojne namjene i veliku komercijalnu vrijednost. No, druge su namirnice također bile važne, ako ne i važnije, za prosječnu prehranu: ponajviše mahunarke. Istraživanja sugeriraju da poljoprivredni sustav drevne Grčke ne bi mogao uspjeti bez uzgoja mahunarki. (Cijeli članak...)

1. veljače/februara - 15. veljače/februara

 
Mozaik s uprizorenjem predstave

Arhitektonski oblik kazališta u starom Rimu povezan je s kasnijim, poznatijim primjerima iz razdoblja od 1. do 3. stoljeća n.e. Kazalište starog Rima, u smislu vremenskog razdoblja u kojem su se u Rimu počele prikazivati scenske izvedbe, vezuje se za ranije vrijeme i seže u 4. stolje prije n.e., nakon prijelaza države iz monarhije u republiku. U kazalištu se tijekom ovog razdoblja općenito razlikuju žanrovi tragedije i komedije, koje karakteriziraju određeni stil arhitekture i scenske igre, a publici se prenose isključivo kao oblik zabave i kontrole. Kada je riječ o publici, Rimljani su prednost davali zabavi i performansima u odnosu na tragediju i dramu, prikazujući tako moderniji oblik kazališta, koji se i danas koristi. "Spektakl" je postao važan dio svakodnevnih očekivanja Rimljana kada je u pitanju kazalište. Neka djela Plauta, Terencija i Seneke Mlađeg, koja su sačuvana do danas, ističu različite aspekte rimskog društva i kulture u to vrijeme, uključujući napredak u rimskoj književnosti i kazalištu. (Cijeli članak...)

16. veljače/februara - 28. veljače/februara

 
Prva stranica Astronomije
(izdanje iz 1461.)

Astronomija (latinski: Astronomica ili Astronomicon) rimski je didaktični spev o nebeskim pojavama, pisan heksametrima i podeljen u pet knjiga. Astronomiju je oko 30–40. g. nove ere napisao rimski pesnik čije je ime verovatno bilo Marko Manilije. O Maniliju je malo poznato i, premda ima dokaza da su Astronomiju verovatno čitali mnogi drugi rimski autori, nijedno sačuvano delo ne citira eksplicitno ovu pesmu. Astronomija, koja se sastoji od 4.200 stihova, predstavlja najstarije delo o astrologiji koje je obimno, razumljivo i sačuvano uglavnom netaknuto. Pesma obrađuje nebeske pojave, a posebno zodijak i astrologiju. Pesma – koju je, kako se čini, inspirisala Lukrecijeva epikurejska pesma O prirodi (De rerum natura) – zastupa stoičko, determinističko poimanje svemira, koji nadgleda bog i kojim upravlja razum. Peta knjiga sadrži laukunu, koja je dovela do rasprave o izvornom obimu pesme; neki naučnici tvrde da su čitave knjige izgubljene, dok drugi veruju da nedostaje samo mali deo speva. (Cijeli članak...)

16. ožujka/marta - 31. ožujka/marta

 
Kraljevina Albanija
(1272–1274)

Kraljevina Albanija (albanski: Mbretëria e Arbërisë, latinski: Regnum Albaniae) osnovana je na teritoriju današnje Albanije, kada je Karlo I Anžujski 1271. godine, uz pomoć albanskog plemstva, zaveo svoju vlast u oblastima koje je osvojio od Bizantskog Carstva. Kraljevina Albanija proglašena je potkraj februara 1272. godine. Kraljevstvo se protezalo od područja Drača (lat. Dyrrhachium, danas Durrës) južno uz obalu do Butrinta. Veliki pokušaj daljnjeg napredovanja u pravcu Carigrada propao je u opsadi Berata (1280–1281).

Ubrzo je uslijedila bizantska protuofenziva, koja je Anžuvince istjerala iz unutrašnjosti 1281. godine. Pobuna na Siciliji, poznata kao "sicilijanska večernja", dodatno je oslabila Karlov položaj i Bizant je uskoro Albansku kraljevinu sveo na malo područje oko Drača. Međutim, Anžuvinci su se ovdje održali do 1368. godine, kada je Karlo Topija zauzeo Drač. Godine 1392. sin Karla Topije predao je grad Mletačkoj Republici. (Cijeli članak...)

1. travnja/aprila - 15. travnja/aprila

 
Harry S. Truman

Harry S. Truman (Lamar, Missouri, 8. svibnja 1884. – Kansas City, Missouri, 26. prosinca 1972.) je bio američki političar i 33. predsjednik SAD-a (1945. – 1953.) i 34. potpredsjednik SAD-a, nasljednik Franklina Delana Roosevelta. U domaćoj politici, Truman se suočio sa mnogim izazovima: burna pretvorba ekonomije obilježena velikim oskudicama i brojnim štrajkovima, te prolazak Taft-Hartleya pored njegova veta. Nakon iznenađujuće pobjede na izborima 1948., nije bio uspješan u provođenju svog Fair Deal programa.

Koristio je izvršne uredbe kako bi započeo desegregaciju američke vojske i kako bi započeo niz testova vjernosti kako bi izbacio stotine simpatizera komunizma iz vlade. No, snažno se protivio obaveznim prisegama vjernosti za vladine zaposlenike, stav koji je njegovu vladu stavio na metu kritika koje su je optuživale da je blaga prema komunizmu. Korupcija u njegovoj vladi došla je do njegova kabineta i zaposlenika Bijele kuće. U jednom od mnogih skandala, 166 radnika je dalo otkaz ili je otpušteno naknadno zbog financijskog nepoštivanja u IRS-u. Republikanci su korupciju stavili na vrh liste problema u svojoj kampanji iz 1952. (Cijeli članak...)

16. travnja/aprila - 30. travnja/aprila

 
Poster filma

Mulholland Drive (eng. Mulholland Dr.) američki je art-neo-noir psihološki triler iz 2001. godine kojeg je napisao i režirao David Lynch, a u kojem su glavne uloge ostvarili Justin Theroux, Naomi Watts i Laura Elena Harring. Ovaj nadrealni film bio je izrazito hvaljen od strane kritičara. Lynch je na filmskom festivalu u Cannesu 2001. godine proglašen najboljim redateljem, a također je bio nominiran za prestižnu nagradu Oscar u kategoriji najboljeg redatelja. Mulholland Drive lansirao je filmske karijere glumica Watts i Harring dok je istodobno bio posljednji u kojem je glumila holivudska veteranka Ann Miller. Među filmskim kritičarima i filmofilima prevladava mišljenje da se radi o Lynchovom najboljem filmu, a mnogi kritičari izdvojili su ga kao jednog od filmova koji predstavljaju jedinstvenu perspektivu 2000-tih godina.

Film je originalno zamišljen kao Pilot epizoda televizijske serije pa je Lynch njegov veliki dio snimio kako bi ostavio mogućnost za potencijalne nastavke (epizode). Međutim, nakon što su televizijski producenti vidjeli Lynchovu verziju, odbili su projekt pa je redatelj dodatno snimio kraj i tako sve upakirao u cjelovečernji film. Takva polu-pilot, polu-film verzija uz Lynchov karakteristični stil snimanja ostavili su sve događaje u istome otvorenim za nagađanje, diskusije i razne teorije. Sam Lynch odbio je ponuditi objašnjenje filma, ostavljajući publici, kritičarima i filmskoj ekipi da spekuliraju o tome što film zapravo želi reći. (Cijeli članak...)

1. svibnja/maja - 15. svibnja/maja

 
Estonski oklopni vlak

Estonski rat za nezavisnost (estonski: Vabadussõda, dosl. "Rat za slobodu"), znan još i kao Estonski oslobodilački rat, naziv je za vojni sukob koji se odvio od 1918. do 1920. godine, u kojem je novoproglašena nezavisna Republika Estonija branila svoju nezavisnost i teritorijalni integritet od napada sovjetske Rusije i, kasnije, Baltičke teritorijalne obrane. Uz pomoć saveznika, ponajviše Latvije i dobrovoljaca iz Skandinavije, ali i Ujedinjenog Kraljevstva, Estonija se borila za očuvanje nezavisnosti proglašene tokom Prvog svjetskog rata. Rat je završio estonskom pobjedom i potpisivanje sporazuma iz Tartua, kojim je priznata estonska nezavisnost.

Nakon Njemačke revolucije i kapitulacije Njemačkog Carstva u studenom 1918. godine, njemački su predstavnici formalno predali vlast Privremenoj vladi Estonije. Dana 16. studenog 1918. godine, vlada je pozvala ljude na dobrovoljnu mobilizaciju te je započela organizaciju Estonske vojske s Konstantinom Pätsom kao ministrom rata, general-majorom Andresom Larkom kao šefom stožera, i general-majorom Aleksanderom Tõnissonom kao zapovjednikom novoformirane vojske, koja je tada brojala tek jednu jedinicu. Krajem istog mjeseca, uslijedio je sovjetski napad, a napadom Crvene armije na pogranični grad Narvu 28. studenog 1918. službeno je otpočeo Estonski rat za nezavisnost. (Cijeli članak...)

16. svibnja/maja - 31. svibnja/maja

 
Logo prvenstva

EHF Euro 2022. bilo je petnaesto izdanje Europskog rukometnog prvenstva za muškarce, koje se od 13. do 30. siječnja 2022. godine održalo u Mađarskoj i Slovačkoj. Te su dvije zemlje prvi puta organizirale Europsko prvenstvo, a turnir se igrao u tri grada u Mađarskoj i dva u Slovačkoj. Kao i na prethodnom izdanju, na turniru su sudjelovale 24 reprezentacije. Format natjecanja ostao je nepromijenjen. Zbog pandemijskih mjera, dvorane u Slovačkoj primale su do 25% punog kapaciteta, dok su dvorane u Mađarskoj primale puni kapacitet.

Prvak Europe po peti je put postala Švedska, koja je tako postala prvak Europe nakon 20 godina od posljednje titule. U finalu je rezultatim 27:26 pobijedila Španjolsku, nakon što je Niclas Ekberg pogodio sedmerac po isteku vremena; Španjolskoj je to bilo četvrto uzastopno finale EHF Eura. U utakmici za broncu, Danska je pobijedila Francusku rezultatom 35:32 nakon produžetaka; bili su to prvi produžeci u nekoj od utakmica za medalju još od 2002. godine, kada je Švedska u finalu svladala Njemačku nakon produžetaka. (Cijeli članak...)

1. lipnja/juna - 15. lipnja/juna

 
Merkur

Merkur (simbol:  ) je najmanja, a ujedno i najbliža planeta Suncu i jedna od 8 planeta u Sunčevom sistemu, čiji orbitalni period traje oko 88 zemaljskih dana. Gledano sa Zemlje, Merkuru je potrebno skoro 116 dana da napravi jedan puni krug oko svoje orbite, što je mnogo brže nego kod i jedne druge planete. Upravo ova brzina revolucije Merkura je i bila razlog zbog kojeg je ta planeta dobila ime po starorimskom bogu trgovine i putovanja i glasniku bogova Merkuru (lat. Mercurius; grčki ekvivalent je Hermes).

Zbog gotovo nepostojanja atmosfere koja bi ublažila sunčevo zračenje, površina Merkura je izložena najintenzivnijim temperaturnim varijacijama među svim planetama Sunčevog sistema, koje se na području oko ekvatora kreću između -173 °C u toku noći i +427 °C u toku dana. Temperature na polovima su konstantno ispod -93 °C. Merkur je specifičan i po nagibu svoje ose jer ima najmanju vrednost među svim planetama Sunčevog sistema i iznosi svega 2,11′ (oko trideseti deo stepena), ali i po najizraženijem ekscentricitetu orbite. (Cijeli članak...)

16. lipnja/juna - 30. lipnja/juna

 
Rasprostranjenost
albanskog jezika

Albanski jezik (alb. gjuha shqipe) indoeuropski je jezik kojim govore Albanci na Balkanskom poluotoku i pripadnici albanske dijaspore u Americi, Europi i Oceaniji. S oko 7,5 milijuna govornika, albanski čini neovisnu granu unutar indoeuropske jezične porodice i nije usko povezan s bilo kojim drugim jezikom.

Prvi put potvrđen u 15. stoljeću, albanski predstavlja posljednju indoeuropsku jezičnu granu koja se pojavila u zabilježenim zapisima. To je jedan od razloga zašto je njegovo još uvijek nepoznato porijeklo već dugo predmet rasprave među lingvistima i povjesničarima. Albanski se smatra potomkom jednog od paleobalkanskih jezika u antici. Više iz povijesnih i geografskih nego specifično lingvističkih razloga, razni moderni povjesničari i lingvisti vjeruju da albanski jezik možda potječe od nekog južnog ilirskog dijalekta koji se u klasičnom dobu govorio u gotovo istoj regiji.Prema drugim hipotezama, albanski možda potječe od tračkog ili dakijsko-mezijskog, drugih drevnih jezika koji su se govorili istočno od ilirskih oblasti. O tim se jezicima ne zna dovoljno da bi se te teze mogle potpuno dokazati ili opovrgnuti. (Cijeli članak...)

1. srpnja/jula - 15. srpnja/jula

 
Divovska vidra

Divovska vidra (Pteronura brasiliensis) vodeni je sisavac, zvijer prirođena u području Južne Amerike. Duljine odraslog čovjeka, najdulji je pripadnik porodice kuna (Mustelidae), uspješne skupine grabežljivaca diljem svijeta. Divovska je vidra društveno biće i obitava u obiteljskim skupinama koje sadrže od tri do osam članova, što je neobično za pripadnika porodice kuna. Skupina je okupljena oko dominantnog para i izuzetno su vezane i suradnički raspoložene. Iako u pravilu miroljubiva, vrsta je teritorijalna i promatrana je agresija među skupinama. Divovska je vidra aktivna isključivo tijekom dana. Najbučnija je vrsta vidri i zabilježena su različita glasanja koja izriču upozorenje, agresivnost i hrabrenje.

Divovska vidra obitava duž sjevernog i središnjeg dijela Južne Amerike, iako je njezin broj značajno smanjen i sada je diskontinuiran. Vrsta se smatra ugroženom od 1999. godine i populacija u divljini procjenjuje se na ispod 5,000 jedinki. Desetljeća krivolova zbog njezina baršunastog krzna dosegli su vrhunac 1950-ih i 1960-ih, desetkujući broj populacija. Trenutačna najveća prijetnja jesu smanjenje i gubitak staništa. Divovska je vidra rijetka i u zatočeništvu: od 2003. godine, samo je 60 jedinki držano u zatočeništvu. (Cijeli članak...)

Recentno izabrani: Albanski jezik · Merkur · EHF Euro 2022.

16. srpnja/jula - 31. srpnja/jula

 
Alfred Rosenberg

Alfred Ernst Rosenberg (Tallinn, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 16. listopada 1946.), njemački nacistički političar i ideolog nacizma. Rosenberg se s Hitlerom upoznao preko Dietricha Eckarta, a za trajanja političke karijere držao je nekoliko važnih političkih funkcija u Trećem Reichu. Rosenberg je bio šef Vanjskopolitičkog ureda NSDAP-a za cjelokupnog trajanja nacističkog režima (1933. – 1945.), a od 1934. godine pa do kraja rata vodio je i tzv. "Rosenbergov ured" (njemački: Amt Rosenberg), posebno tijelo zaduženo za kulturnu politiku i nadzor. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Rosenberg je bio Reichov ministar za okupirane istočne teritorije (1941. – 1945.). Nakon rata, suđeno mu je u Nürnbergu, gdje je osuđen za zločine protiv mira, planiranje, pokretanje i vođenje agresorskog rata, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Osuđen je na smrti i pogubljen u Nürnbergu 16. listopada 1946. godine.

Kao autor ključnog djela nacističke ideologije, Der Mythus des zwanzigsten Jahrhunderts (1930.; srpskohrvatski: Mit dvadesetog vijeka), Rosenberg se smatra tvorcem mnogih ključnih postulata nacizma, uključujući i rasnih teorija, ideje o progonu Židova, Lebensrauma, odbacivanja Versajskog sporazuma, te koncepta "degenerične umjetnosti", koji je odbacivao svu modernu umjetnost. Poznat je i kao žestok protivnik kršćanstva, igravši važnu ulogu u razvoju njemačkog nacionalističkog pozitivnog kršćanstva. (Cijeli članak...)

Recentno izabrani: Divovska vidra · Albanski jezik · Merkur

1. kolovoza/augusta - 15. kolovoza/augusta

Samoubistvo, suicid (lat. sui - sebe, occidere - ubiti) je aktivni ili pasivni autodestruktivni čin u kojem čovek svesno i namerno oduzima sebi život, zbog različitih motiva. U autodestruktivna ponašanja se, osim samoubistva, ubrajaju i pokušaj samoubistva, planiranje ili samo razmišljanje o samoubistvu i sve vrste samoozleđivanja. Samoubistvo je jedan od retkih fenomena koji je potpuno oslobođen, polnih, rasnih, kulturoloških, vrednosnih, vremenskih i uzrasnih granica.

Prema psihoanalizi, samoubistvo je čin autoagresije, izraz sadizma super-ega koji se okrenuo protiv same osobe. Samoubistvo je očajnički protest, ono je čin pobune ega protiv tiranskog superega i, istovremeno, poslednji pokušaj zadobijanja njegove naklonosti. Samoubistvo je, prema Frojdovoj teoriji nagona, najdirektniji izraz nagona smrti, odnosno impulsa za totalnom autodestrukcijom.

Mnoge osobe reaguju suicidalnim idejama u kriznim situacijama, a da mogu proći godine da ih ne ostvare, ili koriste suicidalne intencije da bi izazvale pažnju okoline. Ipak, na svaku suicidalnu težnju treba na vreme obratiti pažnju. Prevencija suicida zauzima važno mesto u medicinskim i socijalnim uslugama. (Cijeli članak...)

16. kolovoza/augusta - 31. kolovoza/augusta

Kupidon (latinski: Cupido, "žudnja“) bio je, u rimskoj mitologiji, bog požude, erotske ljubavi, privlačnosti i naklonosti. Često je prikazivan kao sin božice ljubavi Venere i boga rata Marsa. Na latinskom je poznat i kao Amor ("Ljubav"). Njegov je grčki pandan bog Eros. Iako je Eros u klasičnoj grčkoj umjetnosti općenito prikazan kao vitki mladić s krilima, tijekom helenističkog razdoblja sve je češće predstavljan kao bucmasti dječak. U to su mu vrijeme pridodati luk i strijela, koji predstavljaju njegov izvor moći: osoba, ili čak božanstvo, koju bi Amorova strelica pogodila, bila je ispunjena nekontroliranom žudnjom. U mitovima je Kupidon sporedni lik koji uglavnom služi za pokretanje radnje. On je glavni lik samo u priči o Kupidonu i Psihi, kada biva ranjen vlastitim oružjem te prolazi kroz iskušenje ljubavi. Iako se o njemu ne pričaju druge veće priče, njegova je tradicija bogata poetskim temama i vizualnim scenarijima, kao što su krilatica "Ljubav pobjeđuje sve" te kazne i muke koje Kupidon zadaje kao odmazdu. Njegove su moći slične, premda ne i identične, moćima Kamadeve, hinduističkog boga ljudske ljubavi.

U umjetnosti se Kupidon često pojavljuje predstavljen u više likova nazvanih Amores ili, u kasnijoj terminologiji povijesti umjetnosti, kao amorini, što je ekvivalent grčkim erotima. Kupidoni su čest motiv rimske umjetnosti i kasnije zapadnoevropske klasicističke umjetnosti. U 15. stoljeću ikonografija Amora počinje se razlikovati od ranijih predstava Kupidona kao nagog dječaka. (Cijeli članak...)

1. rujna/septembra - 15. rujna/septembra

 
Edogawa Ranpo

Tarō Hirai (japanski: 平井 太郎; Nabari, 21. listopada 1894. - 28. srpnja 1965.), poznatiji po pseudonimu Edogawa Ranpo (japanski: 江戸川 乱歩; nekad romanizirano kao Edogawa Rampo) je bio japanski pisac i kritičar koji je odigrao ključnu ulogu u razvoju kriminalističke književnosti u Japanu. Glavni lik velikog broja njegovih romana je Kogorō Akechi, koji je u kasnijim romanima postao vođa grupe znane kao "Dječaci-detektivi" (少年探偵団 Shōnen tantei dan).

Ranpo je bio veliki ljubitelj zapadnih autora krimića, posebice Edgara Allana Poea. Njegov pseudonim je zapravo zapis japanskog izgovora Poeova imena. Od ostalih autora, značajan utjecaj izvršili su i Sir Arthur Conan Doyle, kog je Ranpo pokušao prevesti na japanski dok je bio student na Wasedi, te japanski autor krimića, Ruikō Kuroiwa. (Cijeli članak...)

Recentno izabrani: Kupidon · Samoubistvo · Alfred Rosenberg

16. rujna/septembra - 30. rujna/septembra

 
Raspjevana revolucija u Estoniji

Raspjevana revolucija (estonski: laulev revolutsioon; latvijski: dziesmotā revolūcija; litvanski: dainuojanti revoliucija) je uobičajeni naziv za događaje koji su doveli do obnove suvereniteta Estonije, Latvije i Litve, triju baltičkih država pod sovjetskom kontrolom, usred raspada Sovjetskog Saveza. Sam termin skovao je estonski aktivist i umjetnik Heinz Valk u novinskom članku objavljenom tjedan dana nakon spontanih masovnih demonstracija pjevanjem koje su u 10. i 11. lipnja 1988. godine održane na Pjevačkom polju, mjestu održavanja Estonskog festivala pjesme. Nedugo nakon ovih događaja, sve su tri republike proglasile i dobile priznanje svoje nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. (Cijeli članak...)

Recentno izabrani: Edogawa Ranpo · Kupidon · Samoubistvo

1. listopada/oktobra - 15. listopada/oktobra

 
Spolni odnosi u
antičkoj Grčkoj

Filenida sa Samosa (starogrčki: Φιλαινίς ἡ Σαμία, Philaenis) bila je navodna autorica jednog drevnog priručnika za seksualne odnose. Prema jednom sačuvanom fragmentu iz spisa u kome se tvrdi da ga je napisala Filenida, ona je bila sa Samosa, a otac joj se zvao Okimen (Ocymenes). Međutim, mnogi moderni filolozi smatraju "Filenidu" izmišljenim likom čiju su personu možda prihvatili razni erotski pisci. Dva satirična grčka epigrama iz Palatinske antologije koja su napisali pjesnici Eshrion sa Samosa i Dioskorid kao da žele obraniti Filenidinu reputaciju te inzistiraju na tome da ona nije napisala spis koji joj se pripisuje. Eshrion umjesto toga inzistira na tome da je taj spis napisao atenski sofist Polikrat. Navodni Filenidini spisi bili su dobro poznati tijekom antike, a filolozi vjeruju da su možda utjecali na Ovidijevo djelo Ljubavno umijeće (Ars amatoria).

U kasnijim vremenima Filenidu se pamtilo po njezinoj reputaciji razuzdanosti. Izmišljeni lik po imenu Filenida pojavljuje se u Epigramima rimskog pjesnika Marcijala kao muškobanjasta žena poznata po tome što upražnjava spolne odnose sa ženama. Kršćanski pisci Justin Filozof, Tacijan i Klement Aleksandrijski osuđuju spise koji se pripisuju Filenidi kao izopačene i nemoralne. (Cijeli članak...)

16. listopada/oktobra - 31. listopada/oktobra

 
Naslovnica knjige

Jezik i nacionalizam, znanstvena monografija Snježane Kordić koju je 2010. objavio zagrebački izdavač Durieux u seriji Rotulus Universitas.

Osnovne teze knjige koja obuhvaća 430 stranica su da je jezično čistunstvo oruđe nacionalizma, zatim da poput raznih drugih nacija u svijetu, Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogorci govore varijantama jednog višenacionalnog policentričnog standardnog jezika, i naposljetku, da proširenu sliku nacionalne povijesti, kulture i identiteta treba osloboditi od mitova.

Metodološki je knjiga koncipirana tako da je uočljiv „impresivan način na koji je svaka suštinska tvrdnja kroz cijelu knjigu podržana nizom citata međunarodnih eksperata iz raznih polja misli i znanosti“ – zaključuje prevoditelj knjige na španjolski Juan Cristóbal Díaz. Autorica tom vrlo zahtjevnom tehnikom pisanja knjige, citiranjem preko pet stotina radova, pokazuje da su iznesene teze široko potvrđene u suvremenom znanstvenom pristupu temi.

Godinama knjiga izaziva veliki interes medija i šire javnosti. Citati iz njezine knjige se izlažu u galerijskim prostorima ne samo u inozemstvu nego i u Hrvatskoj. (Cijeli članak...)

1. studenog/novembra - 15. studenog/novembra

 
Srpska vojska na Kosovu (1912.)

Srpska okupacija Albanije je trajala od novembra 1912. do 25. oktobra 1913. godine.

Krajem 1912. godine, nakon što je Porta pristala da formira tzv. Albanski vilajet, Srbija, Bugarska, Crna Gora i Grčka su zajednički napale Otomansko carstvo i u toku prvog balkanskog rata osvojile i međusobno podelile gotovo sve evropske otomanske teritorije uključujući i teritorije naseljene Albancima. Kraljevina Srbija je zauzela najveći deo kopnene Albanije i veći deo albanske jadranske obale, formiravši Drački okrug.

Srbija je nameravala da izađe na more, što je smatrala operacijom od strateškog značaja. Krajem 1912. godine Primorski korpus Srpske vojske je okupirao sve severne delove Albanije izuzev Skadra. (Cijeli članak...)

16. studenog/novembra - 30. studenog/novembra

Estonska vlada u egzilu (estonski: Eesti Vabariigi valitsus eksiilis) bila je formalno proglašena vlada Republike Estonije u egzilu, koja je postojala od 1944. godine do ponovne uspostave vladinog suvereniteta nad teritorijem Estonije 1992. godine. Estonska vlada u egzilu temeljila je svoju legitimnost na ustavnoj sukcesiji u odnosu na posljednju legalno izabranu estonsku vladu prije sovjetske okupacije 1940. godine. Za svo vrijeme svog postojanja, vlada u egzilu bila je jedina međunarodno priznata estonska vlada (vlasti Estonske SSR bile su ograničeno priznate u sklopu sovjetske sfere utjecaja).

Estonske težnje za obnovom nezavisnosti bile su aktivne još za vrijeme Drugog svjetskog rata. Iako su se bili riješili sovjetskih okupatora, Estonci su u tom trenutku bili pod nacističkom okupacijom to se su shvatili kako ni Nijemci, kao ni Sovjeti, nemaju namjeru obnoviti estonsku nezavisnost. U lipnju 1942. godine, estonski političari koji su preživjeli sovjetsku represiju održali su tajni sastanak bez znanja nacista, na kojem su raspravljali o formiranju tajne vlade i opcijama po pitanju očuvanja kontinuiteta državnosti. (Cijeli članak...)

1. prosinca/decembra - 15. prosinca/decembra

 
Ilustracija Retorike

Marcijan Kapela (lat. Martianus Capella), punim imenom Marcijan Minej Feliks Kapela (lat. Martianus Minneus Felix Capella), bio je rimski pisac iz razdoblja pozne antike, jedan od utemeljivača sistema sedam slobodnih veština (artes liberales), na kojem se zasnivalo srednjovekovno obrazovanje. Prema Kasiodoru, Marcijan se rodio u Madauri — koji je bio i Apulejev rodni grad ― u rimskoj provinciji Africi (danas Souk Ahras u Alžiru). Čini se da se bavio pravom u Kartagini.

Marcijanovi filozofski pogledi uglavnom se temelje na neoplatonizmu, jedinoj školi antičke filozofije koja se u to vreme aktivno suprotstavljala hrišćanstvu. Kao ni Makrobije, koji je napisao važno delo u kojem obrađuje drevnu rimsku religiju, ni Marcijan nigde izrekom ne spominje vlastita religijska uverenja. Njegovo je delo većim delom pisano u obliku dijaloga, a ono što u njemu govore književni likovi ne mora nužno odražavati i piščeve stavove. (Cijeli članak...)

16. prosinca/decembra - 31. prosinca/decembra

 
Paul Keres

Paul Keres (Narva, 7. siječnja 1916. — Helsinki, 5. lipnja 1975.) bio je estonski i sovjetski šahist. Godine 1935. postaje šahovski prvak Estonije po prvi put. Od 1936. do 1940. godine, Keres je uređivao časopis Estonski šah. Paul Keres prvi je put stupio na međunarodnu šahovsku scenu sredinom 1930. i ostao značajna figura i godinama kasnije. Zbog neuspjeha u pokušajima da odigra partije za titulu prvaka svijeta, prozvan je "neokrunjenim kraljem šaha". Umro je od srčanog udara 5. lipnja 1975. u Helsinkiju.

Keres je rođen 1916. godine u Narvi, a prvu poduku u šahu dobio je od od svog oca i starijeg brata. Zbog nedostatka šahovske literature u njegovom rodnom mjestu, učio je šah rješavajući šahovske probleme iz novina. Imao je kolekciju od preko 1,000 partija koje je sam zapisao. Ovo mu je kasnije pomagalo da u partijama lakše rješava nastale probleme. U mladosti je imao napadački stil igre. Tri je puta bio školski prvak Estonije u šahu. Njegovo sazrijevanje odvijalo se kroz igranje dopisnog šaha dok je bio u srednjoj školi. Od 1937. do 1941. godine studira matematiku na Univerzitetu u Tartuu. Bio je univerzitetski predstavnik u nekoliko međufakultetskih mečeva. (Cijeli članak...)

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Wikipedija:Istaknuti_članci/Arhiva/2022.&oldid=42218385