Snježana Kordić

Snježana Kordić
Snježana Kordić 2010. s knjigom Jezik i nacionalizam
Rođen/a	29. oktobar 1964. (1964-10-29) (dob: 55) Osijek, SR Hrvatska, SFRJ
Prebivalište	Zagreb
Nacionalnost	Hrvatica
Državljanstvo	hrvatsko
Obrazovanje	dr. sc. habil.
Alma mater	Univerzitet u Osijeku Univerzitet u Zagrebu Univerzitet u Münsteru
Zanimanje	lingvistkinja
Godine aktivnosti	1990.–
Poslodavac	Sveučilište u Osijeku Sveučilište u Zagrebu Ruhr-Universität Bochum Westfälische Wilhelms-Universität Münster Humboldt-Universität zu Berlin Johann Wolfgang Goethe-Universität Frankfurt
Poznat/a po	knjigama Jezik i nacionalizam (2010), Riječi na granici punoznačnosti (2002), Relativna rečenica (1995)
Website snjezana-kordic.from.hr

Snježana Kordić (Osijek, 29. listopada 1964.), hrvatska lingvistkinja. Najpoznatija je po kapitalnom djelu Jezik i nacionalizam (2010.)^[1] u kojem govori o političkoj diobi srpskohrvatskog jezika.

Publicirala je mnoge znanstvene radove iz područja gramatike, sintakse, lingvistike teksta, pragmatike, semantike, korpusne lingvistike, kvantitativne lingvistike, leksikologije, sociolingvistike, jezične politike, standardologije. Unutar sistemske lingvistike poseban doprinos dala je u istraživanju relativnih ili odnosnih rečenica, zamjenica u ulozi anafore, katafore i deikse, zatim u istraživanju veznika, priloga, prezentativa, germanizama, modalnih glagola, egzistencijalnih glagola i sintaktičkih razlika između funkcionalnih stilova jezika. Ali šire je poznata kao kritičar jezičnog purizma u kroatistici.^[2] Pored toga pisala je i o povijesti nastanka nacija, o konstrukcijskom karakteru nacionalne kulture i nacionalnog identiteta, te o proširenim mitovima vezanim za jezik.

BiografijaUredi

Diplomirala^[3] je 1988. na Osječkom sveučilištu hrvatski ili srpski jezik i jugoslavenske književnosti,^[4] a 1990. radila je tamo kao istraživač-pripravnik iz područja lingvističke kroatistike.^[5] 1991. prešla je na Filozofski fakultet u Zagrebu, gdje je primljena za sveučilišnog asistenta na Katedri za suvremeni hrvatski jezik Odsjeka za kroatistiku.^[6] Istovremeno je na Zagrebačkom sveučilištu predavala i na Odsjeku za novinarstvo Fakulteta političkih znanosti.^[7] Nakon što je završila postdiplomski studij lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala^[8] 1992. te obranila disertaciju^[9] 1993.,^[10] ponuđeno joj je da u Njemačkoj nastavi sveučilišni rad.^[11] Tamo je stekla status habilitiranog^[12] znanstvenika (iznaddoktorski stupanj) 2002. godine.^[13] Predavala je petnaestak godina kao znanstveni suradnik, docent i profesor na sveučilištima u Bochumu, Münsteru, Berlinu i Frankfurtu na Majni.^[14]

Plenarno predavanje Snježane Kordić na simpoziju u Japanu 2018.

Sudjelovala je na nizu simpozija, konferencija i kongresa u svijetu. Objavila je stopedeset^[15] lingvističkih publikacija, znatan dio njih u inozemstvu. Knjige koje je napisala dobile su brojne recenzije u filološkim časopisima raznih zemalja, npr. u Sjedinjenim Američkim Državama, Njemačkoj, Kanadi, Japanu, Poljskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Italiji, Novom Zelandu, Češkoj, Nizozemskoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Australiji itd.^[16] Stoga strani slavisti konstatiraju da „je Snježana Kordić internacionalno sigurno najpoznatiji hrvatski lingvist“.^[17] Sve njene knjige prevedene su na velike jezike: engleski, njemački ili španjolski. Već i prije prevođenja njena prva knjiga Relativna rečenica (iz 1995.) dobila je više pozitivnih prikaza u znanstvenim časopisima širom svijeta nego bilo koja druga lingvistička knjiga dotad objavljena u Hrvatskoj.^[18]^[7] A naredna njena knjiga objavljena u Zagrebu 2002. Riječi na granici punoznačnosti još je po broju stranih prikaza nadmašila prethodnu.^[19]

Naslovnica časopisa Hrvatskog društva pisaca Književna republika u čijim brojevima kroz prvo desetljeće 21. stoljeća se odvijala maratonska diskusija o jeziku između Snježane Kordić i njenih oponenata

Zalažući se za opstanak temeljnih znanstvenih principa u lingvistici u Hrvatskoj, pokrenula je 2001. u zagrebačkom časopisu Republika jednu diskusiju^[20] kako bi u formi dijaloga s najistaknutijim predstavnicima kroatistike potaknula na suočavanje s nagomilanim kontradikcijama u kroatistici. Diskusija se 2003. seli u novopokrenuti zagrebački časopis Književna republika^[21]^[22] i traje gotovo deset godina.^[23] U medijima je ocijenjena kao „najdulja, najtemeljitija i najbritkija polemika vođena u hrvatskoj kulturi 21. stoljeća“.^[24] Temeljiti odgovori koje je davala svakom od brojnih supolemičara kroatista doveli su do njihovog odustajanja od daljnjeg diskutiranja.^[25] A iz redova njihovih pristalica javno je izraženo nezadovoljstvo što ih urednik Književne republike poziva da nastave „cimajući po Zagrebu za rukav hrvatske jezikoslovce da uđu u polemiku s njom“.^[26] Sam urednik obrazlaže kasnije zašto je objavljivao odgovore Snježane Kordić unatoč pritiscima koji su mu dolazili s raznih strana:

„Silno mi se sviđala njezina hrabrost, spremnost da se uhvati u koštac s najvećim autoritetima hrvatske lingvistike; briljantan je bio način kako ih je u polemikama hvatala u kontradikcijama; osim toga njezini su članci uvijek bili izvanredno teorijski lingvistički potkovani, poduprti mnoštvom citata iz recentne strane lingvistike. Osobito njezine analize odnosa nacije, nacionalnog identiteta i jezika držim doista sjajnima. Naposljetku, kakav bih ja to bio urednik koji autoricu koja izaziva pozornost, makar i iritirajući dio javnosti, izbacuje s popisa suradnika?! Obično sam svojim kritičarima odgovarao kako je Snježana Kordić štuka koja lijene šarane hrvatske lingvistike natjeruje da plivaju.^[27]“

(urednik o prilozima Snježane Kordić)

Snježana Kordić 2011. s knjigom Jezik i nacionalizam

Preko petsto stranica^[28]^[29] autoričinih priloga u okviru te maratonske diskusije s brojnim filolozima bilo je svojevrsna priprema za knjigu Jezik i nacionalizam, koju je objavila 2010. kod zagrebačkog izdavača Durieux u uglednoj seriji Rotulus Universitas: „Direktor Durieuxa Dražen Tončić otkriva nevjerojatnu činjenicu – nikada nismo očekivali neku ludnicu od prodaje, kaže Tončić, dodajući da im se ipak i to dogodilo u slučaju knjige ,Jezik i nacionalizamʻ lingvistice Snježana Kordić, vjerojatno zato što se oko te knjige podigla velika prašina“.^[30] Smatra se da je riječ o „najčitanijoj lingvističkoj knjizi otkako postoji Hrvatska država“.^[31] Povodom knjige autorica je dala u medijima preko šesdeset intervjua.^[32]^[33]^[34] Razni ljudi od pera također su se oglasili: „Snježana Kordić napisala je – ne želim pretjerivati, ali tvrdim – jednu od najznačajnijih knjiga što je na ovim prostorima objavljena u posljednjih deset godina – rekao je, među ostalim, Teofil Pančić“.^[35] Ta revolucionarna knjiga,^[36] koja je izazvala „velik interes šire kulturne javnosti“,^[37] naišla je i na veliku podršku u intelektualnim krugovima u Hrvatskoj i među lingvistima širom svijeta.^[38]^[39] Njena knjiga je nekoliko godina kasnije bila osnova za Deklaraciju o zajedničkom jeziku.^[40]

Umjetnički ispis 2015. inspiriran knjigom Jezik i nacionalizam

U svojim predavanjima,^[41]^[42]^[43]^[44] naučnim člancima i „u svojoj maestralnoj knjizi ,Jezik i nacionalizamʻ“,^[45] Snježana Kordić argumentovano^[46] dokazuje da je srpskohrvatski,^[47] poput engleskog^[48] ili španskog,^[49] jedan policentrični jezik,^[50]^[51] koji je trenutačno veštački podeljen,^[52] usled preovlađujuće politike nacionalizma:

„Kad nekoliko naroda ili država govori zajedničkim jezikom, lingvisti ne nabrajaju u nazivu jezika sve te narode jer bi to bio predugačak naziv... U našem slučaju lingvisti su uveli u 19. stoljeću dvodijelni naziv, i današnji lingvisti su ga naslijedili kao što su današnji kemičari naslijedili nazive u kemiji, ili kao što su američki lingvisti naslijedili naziv za njihov jezik. Dvodijelnim modelom naziva imenuju se rubovi jezika, a središnju zonu i nije nužno imenovati kad se znaju rubovi. To je isto kao i kod naziva indoevropski, imenovani su rubovi, a središnja zona armenski i perzijski nisu. Moram istaknuti da svi ti nazivi obavezuju samo lingviste, a ne i obične ljude, oni mogu zvati jezik kako god žele, a i ne moraju ga nikako zvati.^[53]“

(Snježana Kordić o imenu jezika)

Publikacije (izbor)Uredi

Vidi također potpunu listu svih publikacija Snježane Kordić

KnjigeUredi

Naslovnica prve knjige Snježane Kordić Relativna rečenica 1995.

Relativna rečenica. Znanstvena biblioteka Hrvatskog filološkog društva 25. Zagreb: Matica hrvatska i Hrvatsko filološko društvo. 1995. str. 366. ASIN 9536050048. DOI:10.2139/ssrn.3460911. ISBN 953-6050-04-8. LCCN 97154457. OCLC 37606491. OL 2863536W. SSRN 3460911. CROSBI 426507. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (NSK). (GISKO). (COBISS-Sl). http://bib.irb.hr/datoteka/426507.Kordic_Relativna_recenica.pdf. Prikazi.
- (prevedena na njemački) Der Relativsatz im Serbokroatischen. Studies in Slavic Linguistics 10. München: Lincom Europa. ¹1999., ²2002., ³2005. str. 330. ASIN 3895865737. ISBN 3-89586-573-7. OCLC 42422661. OL 2863535W. CROSBI 426502. (CROLIB). (COBISS-Sr). (NSK). (FFZG). Inhaltsverzeichnis.
Kroatisch-Serbisch. Ein Lehrbuch für Fortgeschrittene mit Grammatik. Hamburg: Buske. ¹1997., ²2004. str. 196. ASIN 3875483820. ISBN 3-87548-382-0. OL 15270855W. [1. izd. ISBN 3-87548-162-3. OCLC 40305383. CROSBI 426511. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (NSK). (GISKO)] i audiokaseta: 65 minuta OCLC 179711958.
- (preveden na engleski iz tog udžbenika gramatički dio od str. 122 do str. 188 kao zasebna knjiga) Serbo-Croatian. Languages of the World/Materials 148. München i Newcastle: Lincom Europa. ¹1997., ²2006. str. 71. ASIN 3895861618. ISBN 3-89586-161-8. OCLC 37959860. OL 2863538W. CROSBI 426503. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (NSK). (FFZG). Contents.

Grafikon iz knjige Snježane Kordić kojim pokazuje koliko često pojedini relativizator uvodi relativne rečenice

Riječi na granici punoznačnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. 2002. str. 227. DOI:10.2139/ssrn.3467413. ISBN 953-169-073-1. LCCN 2009386657. OCLC 54680648. OL 2863537W. SSRN 3467413. CROSBI 426493. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (NSK). (GISKO). http://bib.irb.hr/datoteka/426493.Kordic_Rijeci_na_granici_punoznacnosti.pdf. Prikazi.
- (prevedena na njemački) Wörter im Grenzbereich von Lexikon und Grammatik im Serbokroatischen. Studies in Slavic Linguistics 18. München: Lincom Europa. 2001. str. 280. ASIN 3895869546. ISBN 3-89586-954-6. LCCN 2005530314. OCLC 47905097. OL 2863539W. CROSBI 426497. (CROLIB). (NSK). (FFZG).
Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. 2010. str. 430. DOI:10.2139/ssrn.3467646. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL 15270636W. SSRN 3467646. UPC 9789531883115. http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf. CROSBI 475567. (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (NSK). (COBISS-RS). (COBISS-CG). (COBISS-Sl). (GISKO).
- (prevedena na španjolski) Lengua y Nacionalismo. Madrid: Euphonía Ediciones. 2014. str. 416. ISBN 978-84-936668-8-0. OL 16814702W. CROSBI 694545. Lay summary. Índice.

Prilozi diskusiji u Književnoj republici 2001–2009Uredi

Snježana Kordić 2018.

"Naziv jezika iz znanosti gledan" (PDF). Republika (Zagreb) 57 (1-2, 2001): 236–243. ISSN 0350-1337. OCLC 1866413. SSRN 3444964. CROSBI 430393. ZDB-ID 400820-0. (KGZ). (CROLIB).
"Naziv jezika iz 21. stoljeća gledan (odgovor Mariu Grčeviću)" (PDF). Republika 57 (9-10, 2001): 193–201. SSRN 3433082. CROSBI 430391. (KGZ). (CROLIB).
"Komentar diskusije o nazivu jezika (odgovor Leopoldu Auburgeru i Vinku Grubišiću)" (PDF). Republika 58 (3-4, 2002): 237–253. SSRN 3433079. CROSBI 430389. (KGZ). (CROLIB).
"Pogled unazad, pogled unaprijed (odgovor Stjepanu Damjanoviću i Mariu Grčeviću)" (PDF). Književna republika (Zagreb) 1 (1-2, 2003): 150–178. ISSN 1334-1057. OCLC 536005889. SSRN 3433074. CROSBI 430281. ZDB-ID 2122129-7. (KGZ). (CROLIB). (COBISS-Sr). (COBISS-Sl).
"Vlast nad jezikom: uz knjigu Stjepana Babića, Hrvatska jezikoslovna prenja" (PDF). Književna republika 1 (5-6, 2003): 161–173. SSRN 3433065. CROSBI 430278. (KGZ). (CROLIB). (GISKO).
"Demagogija umjesto znanosti (odgovor Daliboru Brozoviću)" (PDF). Književna republika 1 (7-8, 2003): 176–202. SSRN 3433060. CROSBI 430252. (KGZ). (CROLIB).
"Recenzija knjige Ranka Bugarskog, Nova lica jezika" (PDF). Književna republika 1 (9-10, 2003): 224–228. CROSBI 446278.
"Mitovi jezičnih ideologa (odgovor Stjepanu Babiću, Leopoldu Auburgeru, Stjepanu Damjanoviću i Vinku Grubišiću)" (PDF). Književna republika 1 (11-12, 2003): 176–200. SSRN 3433049. CROSBI 430251. (CROLIB). (CEEOL).
"Jezik kao zastava: recenzija knjige Dubravka Škiljana, Govor nacije" (PDF). Književna republika 2 (1-2, 2004): 224–229. CROSBI 446272. (CROLIB).
"Lice purizma (odgovor Stjepanu Babiću)" (PDF). Književna republika 2 (5-6, 2004): 217–226. SSRN 3433038. CROSBI 430122. (CROLIB).
"Autizam hrvatske filologije (odgovor Ivi Pranjkoviću)" (PDF). Književna republika 2 (7-8, 2004): 254–280. SSRN 3433015. CROSBI 430121. (CROLIB).
"Jezična politika i jezični nacionalizam: recenzija knjige Daniela Bluma, Sprache und Politik" (PDF). Književna republika 2 (7-8, 2004): 301–305. CROSBI 446269.
"Naracijom do nacije: recenzija knjige Maje Buchler, Sprachplanung im Schafspelz" (PDF). Književna republika 2 (9-10, 2004): 254–256. CROSBI 446268.
"Pomračenje uma: recenzija knjige Mirka Petija, Oblici nebrojivosti u hrvatskom jeziku" (PDF). Književna republika 3 (1-2, 2005): 240–250. SSRN 3433010. CROSBI 430101. (CROLIB).
"Komentar Izjave HAZU" (PDF). Književna republika 3 (3-4, 2005): 226–231. SSRN 3445272. CROSBI 430097. (CROLIB).
"Anatomija nacionalizma: recenzija knjige Maria Vargasa Llose, Nationalismus als neue Bedrohung" (PDF). Književna republika 3 (5-6, 2005): 265–268. CROSBI 428106. (CROLIB).
"U službi politike (odgovor Ivi Pranjkoviću)" (PDF). Književna republika 3 (7-8, 2005): 171–200. SSRN 3454071. CROSBI 430095. (CROLIB).
"Institucionalizirani jezični teror: recenzija knjige Borisa Budena, Der Schacht von Babel" (PDF). Književna republika 3 (7-8, 2005): 225–227. CROSBI 428104. (CROLIB).
"Kroatistika i nacionalizam (odgovor Ivi Pranjkoviću)" (PDF). Književna republika 3 (9-12, 2005): 211–238. SSRN 3432984. CROSBI 430086. (CROLIB).
"Jezik hrvatskih medija: recenzija knjige Brigitte Busch, Sprachen im Disput" (PDF). Književna republika 4 (1-2, 2006): 214–216. CROSBI 428091.
"Jezik i identitet: recenzija zbornika Brigitte Busch i Helene Kelly-Holmes, Language, Discourse and Borders in the Yugoslav Successor States" (PDF). Književna republika 4 (1-2, 2006): 217–221. CROSBI 428086.
"Jezični purizam i nacionalistička ideologija: recenzija knige Macieja Czerwińskoga, Język - ideologia - naród" (PDF). Književna republika 4 (3-4, 2006): 270–274. CROSBI 428078.
"Povijest jezika: recenzija knjige Helmuta Weinbergera, Glottochronologische Untersuchung der serbokroatischen Schriftsprache" (PDF). Književna republika 4 (3-4, 2006): 274–277. CROSBI 428080.
"Upute jezičnim cenzorima: recenzija knjige Anđele Frančić, Lane Hudaček i Milice Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku" (PDF). Književna republika 4 (5-6, 2006): 194–208. SSRN 3432971. CROSBI 429743. (NSK).
"Purizam u jeziku: recenzija zbornika Nils Langera i Winifred Daviesa, Linguistic purism in the Germanic languages" (PDF). Književna republika 4 (5-6, 2006): 211–216. CROSBI 427895.
"Pravljenje nacije kao kultura laži: recenzija knjige Andreje Zorić, Nationsbildung als kulturelle Lüge" (PDF). Književna republika 4 (7-8, 2006): 221–224. CROSBI 427889.
"Opravdana kritika: recenzija knjige Midhata Riđanovića, Totalni promašaj" (PDF). Književna republika 4 (7-8, 2006): 225–232. CROSBI 427885. (NSK).
"Filologija laži: uz knjigu Stjepana Babića, Hrvanja hrvatskoga" (PDF). Književna republika 4 (9-10, 2006): 154–181. SSRN 3457082. CROSBI 429742. (NSK). (CEEOL).
"Kultura kao kriva politika identiteta: recenzija knjige Sabine Riedel, Die Erfindung der Balkanvölker" (PDF). Književna republika 4 (9-10, 2006): 192–199. CROSBI 427628.
"Balkanac iz Osla: recenzija zbornika Sveina Monneslanda, Jezik u Bosni i Hercegovini" (PDF). Književna republika 4 (9-10, 2006): 228–236. CROSBI 429741. (NSK).
"Društvo etničke ravnoteže - kolijevka nacionalizma: recenzija knjige Norberta Mappes-Niedieka, Die Ethno-Falle" (PDF). Književna republika 4 (11-12, 2006): 244–155. CROSBI 427626. (NSK).
"Diktatom protiv argumenata: uz knjigu Dalibora Brozovića, Prvo lice jednine" (PDF). Književna republika 5 (1-2, 2007): 184–195. SSRN 3432962. CROSBI 429738. (NSK). (CEEOL).
"Akademičke bajke" (PDF). Književna republika 5 (5-6, 2007): 150–173. SSRN 3432957. CROSBI 429737. (NSK). (CEEOL).
"Kako HAZU pravi jezičnu paniku" (PDF). Književna republika 5 (7-9, 2007): 224–229. SSRN 3432953. CROSBI 429736. (NSK). (CEEOL).
"Pseudoznanost na djelu: recenzija knjige Marka Samardžije, Hrvatski kao povijesni jezik" (PDF). Književna republika 5 (7-9, 2007): 234–249. SSRN 3432950. CROSBI 429735. (NSK).
"O naciji, povijesti i jeziku (odgovor Augustu Kovačecu)" (PDF). Književna republika 6 (1-2, 2008): 186–208. SSRN 3432931. CROSBI 427315. (NSK). (CEEOL).
"Izmišljanje neodrživih teorija: recenzija knjige Josipa Silića, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika" (PDF). Književna republika 6 (3-4, 2008): 230–244. SSRN 3445508. CROSBI 427313. (NSK). (CEEOL).
"Jezična povijest i formiranje nacija (odgovor Zvonku Pandžiću i Tonku Maroeviću)" (PDF). Književna republika 6 (5-7, 2008): 257–281. SSRN 3432913. CROSBI 427302. (NSK). (CEEOL).
"Ne odstupiti od stereotipa: recenzija knjige Ive Žanića, Hrvatski na uvjetnoj slobodi" (PDF). Književna republika 6 (8-10, 2008): 296–303. SSRN 3432897. CROSBI 427298. (CEEOL).
"Principi znanosti: recenzija knjige Michaela Schmidt-Salomona, Manifest des evolutionären Humanismus" (PDF). Književna republika 6 (11-12, 2008): 216–224. CROSBI 427330.
"Proizvoljnost na mjestu znanosti: recenzija knjige Anite Peti-Stantić, Jezik naš i/ili njihov" (PDF). Književna republika 7 (4-6, 2009): 321–328. SSRN 3432881. CROSBI 441069. (NSK).
"Svijet o nama: recenzija knjige Bernharda Gröschela, Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik" (PDF). Književna republika 7 (10-12, 2009): 316–330. SSRN 3441854. CROSBI 445818. (NSK). (CEEOL).

Vidi jošUredi

Knjige:

IzvoriUredi

↑ Autograf.hr (12. juna 2014). "Obavezna lektira: Jezik i nacionalizam (isječci iz novinskih prikaza)". Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.autograf.hr/jezik-i-nacionalizam/. Pristupljeno 23. maja 2018.
↑ "6 najboljih i najgorih u 2014. godini". Prometej. 1. januara 2015. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.prometej.ba/clanak/vijesti/6-najboljih-i-najgorih-u-2014-godini-1842. Pristupljeno 24. marta 2017.
↑ Diplomski rad (mentorica Jasna Melvinger): CROSBI 447848, (CROLIB), (GISKO), (NSK).
↑ "Snježana Kordić". Prabook. https://prabook.com/web/snjezana.kordic/452348. Pristupljeno 26. februara 2016.
↑ Stanković, Aleksandar (25. maja 2014). "Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić". Zagreb: Hrvatska televizija 1. Arhivirano iz originala 26. maja 2014. https://www.youtube.com/watch?v=REoQlyt8HKU. Pristupljeno 1. juna 2019. 60 minuta.
↑ "Katedra za hrvatski standardni jezik – bivši članovi Katedre". Zagreb: Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Arhivirano iz originala 26. februara 2014. http://kroat.ffzg.unizg.hr/index.php/kroatistika/katedre/99-standardni-jezik. Pristupljeno 4. marta 2015.
↑ ^7,0 ^7,1 Šipka, Danko (2001). "Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja: razgovor sa Snježanom Kordić". Lingvističke aktuelnosti 2 (6). ISSN 1450-9083. ZDB-ID 2737883-4. Arhivirano iz originala 10. decembra 2012. http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM. Pristupljeno 7. februara 2014.
↑ Magistarski rad (mentor Vladimir Anić): (CROLIB), (COBISS-Sr), (NSK), (GISKO).
↑ Doktorski rad (mentor Ivo Pranjković): (CROLIB), (FFZG), (NSK).
↑ Bartz, Betina, ur. (2003). "Kordić, Snježana" (njemački). Kürschners deutscher Gelehrten-Kalender 2003: Bio-bibliografisches Verzeichnis deutschsprachiger Wissenschaftler der Gegenwart. 2: K - Scho (19 izd.). München: K. G. Saur Verlag. p. 1741. ISBN 3-598-23607-7. OCLC 470488505. ZDB-ID 2155-6.
↑ O Snježani Kordić u Književnom petku na YouTube
↑ Habilitacijski rad (mentor Gerhard Birkfellner): (CROLIB), (COBISS-Sr), (NSK).
↑ "Snježana Kordić" (njemački). Göttingen: Bulletin der Deutschen Slavistik 8. 2002. str. 61–62. ISSN 0949-3050. OCLC 73257546. ZDB-ID 1322349-5. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.slavistenverband.de/Bulletins/Bulletin_2002.pdf. Pristupljeno 9. oktobra 2013. (CROLIB).
↑ Gromača Vadanjel, Tatjana (4. septembra 2010). "Hrvatska je još u kamenom dobu: razgovor sa Snježanom Kordić". Rijeka: Novi list. str. 10–11 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://bib.irb.hr/datoteka/485552.Intervju_Novi_list.jpg. Pristupljeno 6. februara 2018.
↑ "Snježana Kordić (173535)". Hrvatska znanstvena bibliografija Instituta Ruđer Bošković. http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535. Pristupljeno 3. maja 2019.
↑ "Serbo-Croatian". Linguistic Bibliography [for the years 1996–2013] (Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO). ISSN 0378-4592. OCLC 462642278. ZDB-ID 1335392-5.
↑ Jacobsen, Per (21. januara 2011). "Kampen om sproget er en kamp om national identitet" (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. ISSN 0904-6054. Arhivirano iz originala 3. jula 2012. http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet. Pristupljeno 2. marta 2013. ili prijevod: "Knjiga koja ugrožava". Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala 9. jula 2017. http://www.webcitation.org/691XSUgE5. Pristupljeno 6. decembra 2018.
↑ Mančić, Milica (8. marta 2015). "Osmi mart: deset inspirativnih žena". SEEbiz. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. http://hr.seebiz.eu/osmi-mart-deset-inspirativnih-zena/ar-106959/. Pristupljeno 20. jula 2018.
↑ Galić, Štefica (15. februara 2015). "Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama: razgovor sa Snježanom Kordić". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama. Pristupljeno 9. aprila 2019.
↑ Molas, Jerzy (2005). "Chorwacka dyskusja o statusie i nazwie języka". Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej (in poljski) (Varšava) 40: 463–481. ISSN 0081-7090. ZDB-ID 202237-0. (CEEOL).
↑ Lasić, Igor (11. januara 2008). "Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić". Split: Feral Tribune. str. 34–35. ISSN 1333-9109. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/479068.Intervju_Feral.doc. Pristupljeno 2. marta 2013.
↑ Vlašić, Marija (2010). Tradicija purizma u hrvatskom jezikoslovlju. Disertační práce. Prag: Univerzita Karlova v Praze, Filozofická fakulta. str. 161–164. Arhivirano iz originala 10. januara 2016. https://is.cuni.cz/webapps/zzp/download/140011718/. Pristupljeno 3. juna 2018.
↑ Gröschel, Bernhard (2009) (njemački). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit [Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike: s bibliografijom o postjugoslavenskom jezičnom sukobu]. Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34. München: Lincom Europa. str. 148. ISBN 978-3-929075-79-3. LCCN 2009473660. OCLC 428012015. OL 15295665W. (COBISS-Sr). (COBISS-Sl). Inhaltsverzeichnis.
↑ Mandić, Igor (21. novembra 2010). "Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?". Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/. Pristupljeno 24. maja 2014.
↑ Grabić, Tanja (26. januara 2015). "U svjetlu kulture". Tivat: Radio DUX. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://bib.irb.hr/datoteka/750854.Intervju-Radio_Dux-CG-2015.pdf. Pristupljeno 23. aprila 2017. (15 minuta)
↑ Pavlović, Luka (2008-01-04). "Nasmiješeni Buda i njegovi trabanti: bjesomučni napad na HAZU". Fokus (Zagreb) (399): 16. ISSN 1332-2540.
↑ Visković, Velimir (2011-08-02). "Novi vjetrovi na hrvatskoj jezikoslovnoj sceni". Aktual (Vodice) 1 (9). ISSN 1848-1280.
↑ Rajić, Ljubiša (7. avgusta 2010). "Lingvistički obračun s njima". Beograd: Danas. str. 17. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala 31. maja 2013. http://www.webcitation.org/6H1YuJFp3. Pristupljeno 26. aprila 2016.
↑ Gerun, Bojana (2016). "Prikaz knjige Jezik i nacionalizam" (PDF). Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu (Kragujevac) 12 (34): 269. ISSN 1820-1768. ZDB-ID 2429548-6. Archived from the original on 2018-09-06. Pristupljeno 2019-07-03. (COBISS-Sr).
↑ Ožegović, Nina (24. aprila 2012). "U vrijeme Gaja više se čitalo". Zagreb: Nacional. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala 26. jula 2019. http://arhiva.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo. Pristupljeno 26. jula 2019.
↑ Babić, Ladislav (6. januara 2012). "Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://tacno.net/interview/snjezana-kordic-jezikoslovci-otueni-od-jezika/. Pristupljeno 18. februara 2019.
↑ Kordić, Snježana (24. avgusta 2018). "Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu)". Zagreb: Slobodni Filozofski. CROSBI 951612. Arhivirano iz originala 26. avgusta 2018. http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html. Pristupljeno 7. septembra 2018.
↑ Gromača Vadanjel, Tatjana (4. jula 2015). "Jezikoslovci odbacili znanost u korist nacionalističke politike". Rijeka: Novi list. str. 12–13 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 11. jula 2015. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Snjezana-Kordic-Jezikoslovci-odbacili-znanosti-u-korist-nacionalisticke-politike. Pristupljeno 9. maja 2017.
↑ Pavliša, Mija (16. avgust 2013). "Jezikoslovki Snježani Kordić pred stanom razbijen auto". Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala 1. novembra 2013. http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/280466/Jezikoslovki-Snjezani-Kordic-pred-stanom-razbijen-auto.html. Pristupljeno 6. februara 2016.
↑ Deranja, Franjo (4. avgusta 2014). "Protiv kulturološkog primitivizma". Rijeka: Novi list. str. 24. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 27. septembra 2014. http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Teofil-Pancic-protiv-kulturoloskog-primitivizma. Pristupljeno 27. aprila 2019.
↑ Vidov, Petat (25. marta 2015). "Stiglo drugo izdanje Smijeha slobode". Zagreb: Index.hr. ISSN 1849-255X. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=Black&id=809535. Pristupljeno 26. maja 2016.
↑ Kolanović, Gordana (30. decembra 2014). "Kako je došlo do ’šarene laže’?". Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/364299/Kako-je-doslo-do-sarene-laze.html. Pristupljeno 11. marta 2017.
↑ Hut Kono, Aleksandar (27. februara 2014). "Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije". Zagreb: Zarez. str. 6. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije. Pristupljeno 7. januara 2015.
↑ Vučić, Nikola (10. juna 2016). "Knjiga "Jezik i nacionalizam" Snježane Kordić kao manifest otpora". Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 11. juna 2016. http://www.autograf.hr/knjiga-jezik-i-nacionalizam-snjezane-kordic-kao-manifest-otpora/. Pristupljeno 19. januara 2018.
↑ Tribina "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?" (promocija knjige i Deklaracije u Beču), minuta 57:40-58:00 na YouTube
↑ Izlaganje Snježane Kordić u hrvatskom P.E.N. centru na YouTube
↑ Vučić, Nikola (15. marta 2015). "Snježana Kordić u Mostaru: jezik je izmišljeni razlog zašto je uvedeno razdvojeno školovanje u BiH". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://tacno.net/novosti/snjezana-kordic-u-mostaru-jezik-je-izmisljeni-razlog-zasto-je-uvedeno-razdvojeno-skolovanje-u-bih/. Pristupljeno 14. maja 2019.
↑ Copf, Andrijana (15. marta 2015). "Nacionalizam je još uvijek jači od neutralnog pogleda na jezik". Mostar: Dnevni list. str. 43. ISSN 1512-8792. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. https://web.archive.org/web/20150508142106/http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/. Pristupljeno 27. oktobra 2017.
↑ Vučić, Nikola (22. juna 2016). "Mladi – aktivni sudionici u kreiranju boljeg društva". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 26. juna 2016. http://www.tacno.net/zagreb/mladi-aktivni-sudionici-u-kreiranju-boljeg-drustva/. Pristupljeno 26. aprila 2018.
↑ Klajn, Ivan (5. februara 2015). "Daleko je Skandinavija". Kulturni centar Novog Sada. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.webcitation.org/6WBuxTTbJ. Pristupljeno 21. marta 2016.
↑ Bugarski, Ranko (9. jula 2015). "Jezik je jedna velika i neodoljiva misterija (intervju)". Sarajevo: Oslobođenje. ISSN 2232-9986. Arhivirano iz originala 29. jula 2015. https://web.archive.org/web/20150729123353/http://www.oslobodjenje.ba/kun/ranko-bugarski-lingvista-jezik-je-jedna-velika-i-neodoljiva-misterija. Pristupljeno 3. avgusta 2017.
↑ "Kako se zove jezik kojim govorimo: odlomak iz knjige Jezik i nacionalizam prenosimo uz dozvolu autorke". E-novine. 29. oktobra 2012. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html. Pristupljeno 7. aprila 2014.
↑ Brumec, Sebastijan (22. aprila 2014). "Jezik i nacionalizam". Čakovec: Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://www.webcitation.org/6Wp46crHP. Pristupljeno 27. juna 2016.
↑ Methadžović, Almir (10. aprila 2015). "Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 10. aprila 2015. http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/. Pristupljeno 22. maja 2019.
↑ Kordić, Snježana (2009). "Policentrični standardni jezik". u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip, ur. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 83–108. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. SSRN 3438216. Arhivirano iz originala 4. avgusta 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/426269.POLICENTRICNI_STANDARDNI.PDF. Pristupljeno 9. januara 2015. ÖNB.
↑ Đurović, Ilija (24. decembra 2016). "Zanima me gdje ludilo počinje". Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala 7. septembra 2018. http://www.vijesti.me/caffe/ilija-durovic-zanima-me-gdje-ludilo-pocinje-917715. Pristupljeno 3. jula 2019.
↑ Pavlica, Damjan (10. januara 2013). "Intervju - Snježana Kordić". Peščanik. Arhivirano iz originala 26. jula 2019. http://pescanik.net/2013/01/intervju-snjezana-kordic/. Pristupljeno 26. jula 2019.
↑ Osmić, Anes (22. oktobra 2012). "Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži". E-novine. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html. Pristupljeno 9. februara 2014.

Vanjske vezeUredi

Snježana Kordić, Jezik i nacionalizam (pdf knjige)
Biografija Snježane Kordić u Tko je tko u hrvatskoj znanosti
Cjelovita djela Snježane Kordić mogu se čitati u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji
Popis članaka Snježane Kordić na njemačkom Slavističkom portalu
Citirana djela Snježane Kordić na Google Scholar
Cjelovite publikacije Snježane Kordić mogu se čitati na ResearchGate
Lista radova Snježane Kordić u ORCID
Abstrakti i cjeloviti radovi [Snježane Kordić u SSRN
Naslovnice knjiga Snježane Kordić mogu se vidjeti u Open Library
U stručnim časopisima objavljeni članci Snježane Kordić indeksirani u ResearcherID
Snježana Kordić na IMDb-u ((en))
U Njemačkoj objavljene knjige Snježane Kordić u katalogu Njemačke nacionalne knjižnice
Snježana Kordić u katalogu Kongresne biblioteke
Snježana Kordić u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Djela čiji je autor ili tema Snježana Kordić u bibliotekama (WorldCat katalog)
Djela čiji je autor ili tema Snježana Kordić u biblioteci Internet Archive
Djela čiji je autor Snježana Kordić u međunarodnoj normativnoj datoteci VIAF
Knjige kojima je autor Snježana Kordić dostupne u digitalnoj biblioteci HathiTrust
Indeksiranost knjiga Snježane Kordić u LibraryThing
Teme predavanja Snježane Kordić po semestrima u Münsteru i Bochumu na portalu Hrvatski znanstvenici u inozemstvu
Intervjui vođeni sa Snježanom Kordić u CROSBI
TV razgovor sa Snježanom Kordić u emisiji HRT Nedjeljom u dva 2014 na YouTube
TV razgovor sa Snježanom Kordić u emisiji N1 Pressing 2017 na YouTube

[1] Autograf.hr (12. juna 2014). "Obavezna lektira: Jezik i nacionalizam (isječci iz novinskih prikaza)". Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.autograf.hr/jezik-i-nacionalizam/. Pristupljeno 23. maja 2018.

[2] "6 najboljih i najgorih u 2014. godini". Prometej. 1. januara 2015. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.prometej.ba/clanak/vijesti/6-najboljih-i-najgorih-u-2014-godini-1842. Pristupljeno 24. marta 2017.

[3] Diplomski rad (mentorica Jasna Melvinger): CROSBI 447848, (CROLIB), (GISKO), (NSK).

[4] "Snježana Kordić". Prabook. https://prabook.com/web/snjezana.kordic/452348. Pristupljeno 26. februara 2016.

[5] Stanković, Aleksandar (25. maja 2014). "Nedjeljom u dva: gost Snježana Kordić". Zagreb: Hrvatska televizija 1. Arhivirano iz originala 26. maja 2014. https://www.youtube.com/watch?v=REoQlyt8HKU. Pristupljeno 1. juna 2019. 60 minuta.

[6] "Katedra za hrvatski standardni jezik – bivši članovi Katedre". Zagreb: Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Arhivirano iz originala 26. februara 2014. http://kroat.ffzg.unizg.hr/index.php/kroatistika/katedre/99-standardni-jezik. Pristupljeno 4. marta 2015.

[Sipka-7] 7,0 ^7,1 Šipka, Danko (2001). "Serbokroatistika na univerzitetima njemačkog govornog područja: razgovor sa Snježanom Kordić". Lingvističke aktuelnosti 2 (6). ISSN 1450-9083. ZDB-ID 2737883-4. Arhivirano iz originala 10. decembra 2012. http://www.public.asu.edu/~dsipka/INT16.HTM. Pristupljeno 7. februara 2014.

[8] Magistarski rad (mentor Vladimir Anić): (CROLIB), (COBISS-Sr), (NSK), (GISKO).

[9] Doktorski rad (mentor Ivo Pranjković): (CROLIB), (FFZG), (NSK).

[10] Bartz, Betina, ur. (2003). "Kordić, Snježana" (njemački). Kürschners deutscher Gelehrten-Kalender 2003: Bio-bibliografisches Verzeichnis deutschsprachiger Wissenschaftler der Gegenwart. 2: K - Scho (19 izd.). München: K. G. Saur Verlag. p. 1741. ISBN 3-598-23607-7. OCLC 470488505. ZDB-ID 2155-6.

[11] O Snježani Kordić u Književnom petku na YouTube

[12] Habilitacijski rad (mentor Gerhard Birkfellner): (CROLIB), (COBISS-Sr), (NSK).

[13] "Snježana Kordić" (njemački). Göttingen: Bulletin der Deutschen Slavistik 8. 2002. str. 61–62. ISSN 0949-3050. OCLC 73257546. ZDB-ID 1322349-5. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.slavistenverband.de/Bulletins/Bulletin_2002.pdf. Pristupljeno 9. oktobra 2013. (CROLIB).

[14] Gromača Vadanjel, Tatjana (4. septembra 2010). "Hrvatska je još u kamenom dobu: razgovor sa Snježanom Kordić". Rijeka: Novi list. str. 10–11 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://bib.irb.hr/datoteka/485552.Intervju_Novi_list.jpg. Pristupljeno 6. februara 2018.

[15] "Snježana Kordić (173535)". Hrvatska znanstvena bibliografija Instituta Ruđer Bošković. http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=173535. Pristupljeno 3. maja 2019.

[16] "Serbo-Croatian". Linguistic Bibliography [for the years 1996–2013] (Brill i ranije Kluwer Academic Publishers: Published by the Permanent International Committee of Linguists under the Ausprices of the International Council for Philosophy and Humanistic Studies of UNESCO). ISSN 0378-4592. OCLC 462642278. ZDB-ID 1335392-5.

[17] Jacobsen, Per (21. januara 2011). "Kampen om sproget er en kamp om national identitet" (danski). Kopenhagen: Kristeligt Dagblad. ISSN 0904-6054. Arhivirano iz originala 3. jula 2012. http://www.kristeligt-dagblad.dk/artikel/403936:Kronik--Kampen-om-sproget-er-en-kamp-om-national-identitet. Pristupljeno 2. marta 2013. ili prijevod: "Knjiga koja ugrožava". Zagreb: H-alter. 27. januara 2011. ISSN 1847-3784. Arhivirano iz originala 9. jula 2017. http://www.webcitation.org/691XSUgE5. Pristupljeno 6. decembra 2018.

[18] Mančić, Milica (8. marta 2015). "Osmi mart: deset inspirativnih žena". SEEbiz. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. http://hr.seebiz.eu/osmi-mart-deset-inspirativnih-zena/ar-106959/. Pristupljeno 20. jula 2018.

[19] Galić, Štefica (15. februara 2015). "Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama: razgovor sa Snježanom Kordić". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama. Pristupljeno 9. aprila 2019.

[20] Molas, Jerzy (2005). "Chorwacka dyskusja o statusie i nazwie języka". Studia z Filologii Polskiej i Słowiańskiej (in poljski) (Varšava) 40: 463–481. ISSN 0081-7090. ZDB-ID 202237-0. (CEEOL).

[21] Lasić, Igor (11. januara 2008). "Kroatisti ne govore kao lingvisti: razgovor sa Snježanom Kordić". Split: Feral Tribune. str. 34–35. ISSN 1333-9109. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/479068.Intervju_Feral.doc. Pristupljeno 2. marta 2013.

[22] Vlašić, Marija (2010). Tradicija purizma u hrvatskom jezikoslovlju. Disertační práce. Prag: Univerzita Karlova v Praze, Filozofická fakulta. str. 161–164. Arhivirano iz originala 10. januara 2016. https://is.cuni.cz/webapps/zzp/download/140011718/. Pristupljeno 3. juna 2018.

[23] Gröschel, Bernhard (2009) (njemački). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik: mit einer Bibliographie zum postjugoslavischen Sprachenstreit [Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike: s bibliografijom o postjugoslavenskom jezičnom sukobu]. Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34. München: Lincom Europa. str. 148. ISBN 978-3-929075-79-3. LCCN 2009473660. OCLC 428012015. OL 15295665W. (COBISS-Sr). (COBISS-Sl). Inhaltsverzeichnis.

[24] Mandić, Igor (21. novembra 2010). "Svojom polemikom možda pokušava izbrisati naš identitet... Što, zapravo, hoće ta žena?". Zagreb: Jutarnji list. str. 19. ISSN 1331-5692. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://www.jutarnji.hr/igor-mandic--svojom-polemikom-mozda-pokusava-izbrisati-nas-identitet---sto--zapravo--hoce-ta-zena-/905607/. Pristupljeno 24. maja 2014.

[25] Grabić, Tanja (26. januara 2015). "U svjetlu kulture". Tivat: Radio DUX. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://bib.irb.hr/datoteka/750854.Intervju-Radio_Dux-CG-2015.pdf. Pristupljeno 23. aprila 2017. (15 minuta)

[26] Pavlović, Luka (2008-01-04). "Nasmiješeni Buda i njegovi trabanti: bjesomučni napad na HAZU". Fokus (Zagreb) (399): 16. ISSN 1332-2540.

[27] Visković, Velimir (2011-08-02). "Novi vjetrovi na hrvatskoj jezikoslovnoj sceni". Aktual (Vodice) 1 (9). ISSN 1848-1280.

[28] Rajić, Ljubiša (7. avgusta 2010). "Lingvistički obračun s njima". Beograd: Danas. str. 17. ISSN 1450-538X. Arhivirano iz originala 31. maja 2013. http://www.webcitation.org/6H1YuJFp3. Pristupljeno 26. aprila 2016.

[29] Gerun, Bojana (2016). "Prikaz knjige Jezik i nacionalizam" (PDF). Nasleđe – časopis za književnost, jezik, umetnost i kulturu (Kragujevac) 12 (34): 269. ISSN 1820-1768. ZDB-ID 2429548-6. Archived from the original on 2018-09-06. Pristupljeno 2019-07-03. (COBISS-Sr).

[30] Ožegović, Nina (24. aprila 2012). "U vrijeme Gaja više se čitalo". Zagreb: Nacional. ISSN 1330-9048. Arhivirano iz originala 26. jula 2019. http://arhiva.nacional.hr/clanak/128810/u-vrijeme-gaja-vise-se-citalo. Pristupljeno 26. jula 2019.

[31] Babić, Ladislav (6. januara 2012). "Jezikoslovci otuđeni od jezika: intervju sa Snježanom Kordić". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 7. jula 2012. http://tacno.net/interview/snjezana-kordic-jezikoslovci-otueni-od-jezika/. Pristupljeno 18. februara 2019.

[32] Kordić, Snježana (24. avgusta 2018). "Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu)". Zagreb: Slobodni Filozofski. CROSBI 951612. Arhivirano iz originala 26. avgusta 2018. http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html. Pristupljeno 7. septembra 2018.

[33] Gromača Vadanjel, Tatjana (4. jula 2015). "Jezikoslovci odbacili znanost u korist nacionalističke politike". Rijeka: Novi list. str. 12–13 u prilogu Pogled. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 11. jula 2015. http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Snjezana-Kordic-Jezikoslovci-odbacili-znanosti-u-korist-nacionalisticke-politike. Pristupljeno 9. maja 2017.

[34] Pavliša, Mija (16. avgust 2013). "Jezikoslovki Snježani Kordić pred stanom razbijen auto". Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala 1. novembra 2013. http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/280466/Jezikoslovki-Snjezani-Kordic-pred-stanom-razbijen-auto.html. Pristupljeno 6. februara 2016.

[35] Deranja, Franjo (4. avgusta 2014). "Protiv kulturološkog primitivizma". Rijeka: Novi list. str. 24. ISSN 1334-1545. Arhivirano iz originala 27. septembra 2014. http://www.novilist.hr/Kultura/Knjizevnost/Teofil-Pancic-protiv-kulturoloskog-primitivizma. Pristupljeno 27. aprila 2019.

[36] Vidov, Petat (25. marta 2015). "Stiglo drugo izdanje Smijeha slobode". Zagreb: Index.hr. ISSN 1849-255X. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=Black&id=809535. Pristupljeno 26. maja 2016.

[37] Kolanović, Gordana (30. decembra 2014). "Kako je došlo do ’šarene laže’?". Zagreb: T-portal. ISSN 1334-3130. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/364299/Kako-je-doslo-do-sarene-laze.html. Pristupljeno 11. marta 2017.

[38] Hut Kono, Aleksandar (27. februara 2014). "Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije". Zagreb: Zarez. str. 6. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala 19. jula 2014. http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije. Pristupljeno 7. januara 2015.

[39] Vučić, Nikola (10. juna 2016). "Knjiga "Jezik i nacionalizam" Snježane Kordić kao manifest otpora". Zagreb: Autograf. ISSN 1849-143X. Arhivirano iz originala 11. juna 2016. http://www.autograf.hr/knjiga-jezik-i-nacionalizam-snjezane-kordic-kao-manifest-otpora/. Pristupljeno 19. januara 2018.

[40] Tribina "Jezik i nacionalizmi: da li se razumijemo?" (promocija knjige i Deklaracije u Beču), minuta 57:40-58:00 na YouTube

[41] Izlaganje Snježane Kordić u hrvatskom P.E.N. centru na YouTube

[42] Vučić, Nikola (15. marta 2015). "Snježana Kordić u Mostaru: jezik je izmišljeni razlog zašto je uvedeno razdvojeno školovanje u BiH". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 5. aprila 2015. http://tacno.net/novosti/snjezana-kordic-u-mostaru-jezik-je-izmisljeni-razlog-zasto-je-uvedeno-razdvojeno-skolovanje-u-bih/. Pristupljeno 14. maja 2019.

[43] Copf, Andrijana (15. marta 2015). "Nacionalizam je još uvijek jači od neutralnog pogleda na jezik". Mostar: Dnevni list. str. 43. ISSN 1512-8792. Arhivirano iz originala 8. maja 2015. https://web.archive.org/web/20150508142106/http://dnevni-list.ba/web1/nacionalizam-je-jos-uvijek-jaci-od-neutralnog-pogleda-na-jezik/. Pristupljeno 27. oktobra 2017.

[44] Vučić, Nikola (22. juna 2016). "Mladi – aktivni sudionici u kreiranju boljeg društva". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 26. juna 2016. http://www.tacno.net/zagreb/mladi-aktivni-sudionici-u-kreiranju-boljeg-drustva/. Pristupljeno 26. aprila 2018.

[45] Klajn, Ivan (5. februara 2015). "Daleko je Skandinavija". Kulturni centar Novog Sada. Arhivirano iz originala 8. februara 2015. http://www.webcitation.org/6WBuxTTbJ. Pristupljeno 21. marta 2016.

[46] Bugarski, Ranko (9. jula 2015). "Jezik je jedna velika i neodoljiva misterija (intervju)". Sarajevo: Oslobođenje. ISSN 2232-9986. Arhivirano iz originala 29. jula 2015. https://web.archive.org/web/20150729123353/http://www.oslobodjenje.ba/kun/ranko-bugarski-lingvista-jezik-je-jedna-velika-i-neodoljiva-misterija. Pristupljeno 3. avgusta 2017.

[47] "Kako se zove jezik kojim govorimo: odlomak iz knjige Jezik i nacionalizam prenosimo uz dozvolu autorke". E-novine. 29. oktobra 2012. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.e-novine.com/kultura/kultura-tema/73570-Kako-zove-jezik-kojim-govorimo.html. Pristupljeno 7. aprila 2014.

[48] Brumec, Sebastijan (22. aprila 2014). "Jezik i nacionalizam". Čakovec: Knjižnica i čitaonica Tabula Rasa. Arhivirano iz originala 6. marta 2015. http://www.webcitation.org/6Wp46crHP. Pristupljeno 27. juna 2016.

[49] Methadžović, Almir (10. aprila 2015). "Naučnoznanstvena-znanstvenonaučna istina". Mostar: Tačno.net. Arhivirano iz originala 10. aprila 2015. http://tacno.net/novosti/naucnoznanstvena-znanstvenonaucna-istina/. Pristupljeno 22. maja 2019.

[50] Kordić, Snježana (2009). "Policentrični standardni jezik". u: Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip, ur. Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput. str. 83–108. ISBN 978-953-260-054-4. OCLC 437306433. SSRN 3438216. Arhivirano iz originala 4. avgusta 2012. http://bib.irb.hr/datoteka/426269.POLICENTRICNI_STANDARDNI.PDF. Pristupljeno 9. januara 2015. ÖNB.

[51] Đurović, Ilija (24. decembra 2016). "Zanima me gdje ludilo počinje". Podgorica: Vijesti. ISSN 1450-6181. Arhivirano iz originala 7. septembra 2018. http://www.vijesti.me/caffe/ilija-durovic-zanima-me-gdje-ludilo-pocinje-917715. Pristupljeno 3. jula 2019.

[52] Pavlica, Damjan (10. januara 2013). "Intervju - Snježana Kordić". Peščanik. Arhivirano iz originala 26. jula 2019. http://pescanik.net/2013/01/intervju-snjezana-kordic/. Pristupljeno 26. jula 2019.

[53] Osmić, Anes (22. oktobra 2012). "Pozajmljeni intervju: Snježana Kordić, lingvistkinja. Jezik, nacija i laži". E-novine. Arhivirano iz originala 27. maja 2013. http://www.e-novine.com/intervju/intervju-drustvo/73198-Jezik-nacija-lai.html. Pristupljeno 9. februara 2014.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

[27]

[28]

[29]

[30]

[31]

[32]

[33]

[34]

[35]

[36]

[37]

[38]

[39]

[40]

[41]

[42]

[43]

[44]

[45]

[46]

[47]

[48]

[49]

[50]

[51]

[52]

[53]