Glagol
Glagol (starosl. glagolъ: riječ) (lat. verbum), vrsta riječi kojom se označava radnja, stanje ili zbivanje.
Primjeri:
- Ja radim, plivam, čitam, pišem - radnja
- Kiša pada. Država napreduje. Ja sedam na sedište tramvaja na liniji 7L (Tašmajdan - Blok 45). - stanje
- Koncert se održava večeras. - zbivanje
U srpskohrvatskom jeziku
urediGlagoli se u srpskohrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugim slavenskim jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (sjesti – sjediti), što neslavenima otežava učenje srpskohrvatskog. Postoje i pomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagoli biti i htjeti. Biti je često i najučestalija riječ u jeziku, a nakon njega je, npr. u novinskom stilu, prvi sljedeći glagol po učestalosti trebati.[1]
Glagolska vremena
urediprošlost
sadašnjost
budućnost
- futur prvi
- futur drugi (egzaktni)
Glagolski načini
uredi- imperativ
- kondicional sadašnji (prvi)
- kondicional prošli (drugi)
Oblici glagola
urediSvaki glagol ima više oblika.
Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:
- prezent - u jednini i množini, po licima
- aorist - u jednini i množini, po licima
- imperfekt - u jednini i množini, po licima
Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:
Posebno stoji infinitiv.
Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvije osnove:
- prezenske osnove (od nje se tvore: prezent, glagolski prilog sadašnji)
- infinitivne osnove (od nje: infinitiv, glagolski pridjev radni, aorist, imperfekt)
Po načinu tvorbe, glagole dijelimo na pravilne i nepravilne.
Pravilni glagoli
urediZa pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. učiti u prezentu ima nastavke -im, iš (uč-im, uč-iš...), dok glagol spavati nastavke -am, -aš (spav-am, spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.
Glagoli se dijele u vrste i razrede po tome koje nastavke koriste.
Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:
- s -e- (per-em, per-eš,..., per-u)
- s -a- (kuh-am, kuh-aš,..., kuh-aju)
- s -i- (misl-im, misl-iš..., misl-e)
- s -ne- (dig-nem, dig-neš..., dig-nu)
- s -ije- (sm-ijem, sm-iješ..., sm-iju)
- s -uje- (kup-ujem, kup-uješ, kup-uju)
Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.
Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:
- bez umetka (-0-) (pra-ti, pra-o, pra-la...; tres-ti, tres-ao, tres-la...)
- s umetnutim -a- (kuh-a-ti, kuh-a-o, kuh-a-la...)
- s umetnutim -i- (misl-i-ti, misl-i-o, misl-i-la...)
- s umetnutim -nu- (dig-nu-ti, dig-nu-o, dig-nu-la...)
- s umetnutim -je- (sm-je-ti, sm-i-o, sm-je-la...)
- s umetnutim -ova-, -eva-, -iva- (kup-ova-ti, kup-ova-o, kup-ova-la...)
Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr. pis-ati ima prezent piš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):
infinitivni nastavci |
prezentski nastavci | |||||
---|---|---|---|---|---|---|
-e- | -ne- | -a- | -i- | -ije- | -uje- | |
-0- | pi-ti, pij-em I.1-I.7, V.3 |
sres-ti, sret-nem I.1 (izuzetak) |
||||
-nu- | dig-nu-ti, dig-nem II |
|||||
-a- | pis-a-ti, piš-em V.2 |
pit-a-ti, pit-am V.1 |
drž-ati, drž-im III.2 |
|||
-i- | misl-i-ti, misl-im IV |
|||||
-je- | žel-jeti, žel-im III.2 |
um-je-ti, um-ijem I.7 |
||||
-ova-, -iva-, -eva- |
kup-ova-ti, kup-ujem VI |
U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:
- osnove na suglasnik (ču-ti, čuj-em) su najpravilnije (razred I.7)
- osnove na -s su pravilne (tres-ti, tres-ao, tres-la) (razred I.2)
- kod osnove na -t ili -d dolazi do glasovnih promjena (plet-ti > ples-ti, ple-o, ple-la) (razred I.1)
- osnove na -b kojima se umeće s ispred -ti (greps-ti, greb-ao, greb-la) (razred I.3)
- osnove koje u prezentu imaju č, ž, š koji su nastali palatalizacijom k, g, h (pek-em > pečem; pek-ti > peći, pek-ao, pek-la) (razred I.4)
- osnove na suglasnik + m ili n, gdje m ili n prelazi u e (otm-ti > ote-ti, ote-o, ote-la) (razred I.5)
- osnove oblika suglasnik + er, el, ov i sl. gdje dolazi do premetanja (per-ti > pra-ti, pra-o, pra-la) (razred V.3, zbog -a- prije -ti- u infinitivu)
Nepravilni glagoli
urediOdređeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su biti i htjeti, za koje vidi pomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:
- ići, prezent idem, ideš..., glag. pridjev radni išao, išla
- spati, prezent spim, spiš, glag. pridjev radni spio, spila
Izvori
uredi- ↑ Kordić, Snježana (2002). „7. Glagoli imati i biti ; 8. Upotreba glagola trebati” (PDF). Riječi na granici punoznačnosti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada. str. 143–190. DOI:10.2139/ssrn.3467413. ISBN 953-169-073-1. ISSN 1556-5068. OCLC 54680648. OL2863537W. S2CID 61311912. CROSBI 426493. (COBISS-Sr). (COBISS.BH). (NSK). Pristupljeno 2022-08-13.
vrste riječi |
imenica | zamjenica | pridjev | broj | glagol | prilog | prijedlog | veznik | čestica | uzvik |