Za ostala značenja, vidi Eros (razvrstavanje).

Eros (grč. Ἔρως, Erôs = požuda) u grčkoj mitologiji bog je ljubavi, strasti i seksualne požude i sama ljubav. Neki smatraju da je sin Afrodite i Aresa ili Hefesta, a neki da je utjelovljenje životvorne snage koja se rodila iz prvobitnog Kaosa. Njegov je pandan u rimskoj mitologiji Kupidon.

Michelangelo Caravaggio: Eros (Amor), 1600.

Karakteristike

uredi
 
Eros, 5. stoljeće pne.

Erosa su prikazivali kao mladog i krilatog dječaka sa spremnim lukom i strijelama koje bi odaslao u srca smrtnika ili bogova. Dvije su vrste njegovih strijela: zlatne s golubljevim perjem koje su uzrokovale samo ljubav i sive strijele sa sovinim perjem koje su uzrokovale neodređenost.

Pjesnikinja Sapfa opisivala ga je kao gorkog i okrutnog prema svojim žrtvama, ali istovremeno zavodljivog i prelijepog.

U Rimu su ga također zvali požudom - Kupidon (lat. Cupido = požuda). Rimljani su ga uzeli kao simbol života poslije smrti te je njegov lik oslikavao brojne sarkofage. Grci su ga pak prikazivali kao najljepšeg i najviše voljenog te su njegovi kipovi bili najviše u dvoranama.

Nekoć je Eros bio nazivan i Erotes (množina grč. riječi eros) što je opisivalo sve radnje koje su sadržavale ljubav i požudu, heteroseksualnost.Nazivali su ga i Eleutherios = osloboditelj.

Bez obzira na to što je jedan od najstarijih bogova, njegov se kult počinje kasnije slaviti u samoj Grčkoj. U Tespiji je osnovan drevni plodni kult, a u Ateni je s Afroditom imao zajednički kult. U njoj je četvrti dan svakog mjeseca bio posvećen Erosu.

Mitologija

uredi

Rođenje

uredi
 
Lucas Cranach: Venera i Kupidon (Afrodita i Eros), 1509.

Za Erosa se vjeruje da je među prvima izašao iz Kaosa te da je jedan od primordijalnih bogova. Rečeno je da je odgovoran za spajanje Urana i Geje (Neba i Zemlje). U legendama iz Eleuzine nazvan je protagonus, prvorođenac. Prema Aristofanovu djelu Ptice rođen je od Ereba i Nikte (Tame i Noći). U kasnijim mitološkim pričama on je Afroditino i Aresovo dijete. Heziod u Teogoniji donosi da je Afroditin pomoćnik, ali ne i njezin sin. Postoje i inačice da je Zefirov i Iridin sin.

Život

uredi

U okviru prve inačice podrijetla u kojoj je sin Aresa i Afrodite, postoji mit da ga je Zeus odlučio ubiti čim se rodio, ali ga je Afrodita sakrila u duboku šumu gdje Zeus nije mogao vidjeti i povjerila ga divljim lavicama. Kad je odrastao, vratio se na Olimp i bogovi su mu poželjeli dobrodošlicu.

Eros i Psiha

uredi
 
Anthonis van Dyck: Eros i Psiha, 1638.

Afrodita je bila ljubomorna zbog ljepote jedne smrtnice Psihe te je rekla Erosu da je pogodi u srce da se zaljubi u najružnijeg čovjeka na svijetu.

Eros je prihvatio majčinu naredbu, ali kad je došao do Psihe, odmah se u nju zaljubio.

Svake ju je noći posjećivao, ali joj je svaki put rekao da ugasi svjetiljku da ga ne bi vidjela. Ona se zaljubila u nj ne znajući tko je. Jedne je noći odlučila doznati te je upalila svjetiljku, a kapljica vrućeg ulja iz nje pala je na Erosa koji se probudio. On je poletio i neuspješno pokušavao pronaći ljubavnika za nju.

Na posljetku ih je Zeus prihvatio i dao im dopuštenje da se vjenčaju te je Psihu uzvisio u božanstvo.





Vanjske veze

uredi