Za ostala značenja, vidi Nikta (razvrstavanje).

Nikta (Νýξ, Nýx = noć) je grčka božica noći i primordijalno božanstvo. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nox (lat. "noć"; Vergilije). Niktu je rodio Kaos, a i sama ima brojne potomke. Brat joj je Ereb. Satelit Plutona je nazvan po njoj.

Nikta
božica noći.
[[Datoteka:|220px| ]]
Značajni kultoviSparta.
RoditeljiKaos, ili je prva božica.
SupružnikEreb.
Nikta s noćnim rubcem, pariški psaltir

U staroj Grčkoj je Nikta rijetko štovana. Prema Pauzaniju, imala je proročište u megarskoj akropoli. Često je stajala iza većine drugih kultova. Zbog toga je postojao kip zvana Noć u Artemidinim hramovima u Efezu. Spartanci su imali kult Sna i Smrti, koje su smatrali blizancima, a Niktu su smatrali njihovom majkom. Naziv kulta sastojao se od sloga nyx- , a mnogi bogovi imaju taj slog u pridjevu koji ih opisuje, npr. Dioniz Nyktelios ("noćni") i Afrodita Philopannyx ("ona koja voli čitavu noć").

Djeca

uredi

Nikta ima djecu sa Erebom, a neku je rodila sama od sebe. Ovo su joj djeca:

 
Luca Giordano: Haronova barka, Nikta je na oblaku s Morfejem

Orfičko pjesništvo i drugi grčki zapisi

uredi

Nikta je imala važniju ulogu u nekoliko pjesama posvećenih Orfeju. U njima je Nikta, umjesto Kaosa, prvotno božanstvo iz kojeg su kasnije nastajali bogovi i Titani. Nikta se nalazi u pećini, u kojoj daje proročanstva. Kron, kojega je kastrirao Zeus, je unutra vezan, uspavan i opijen medom, a sanja i proriče. Izvan pećine, Adrasteja udara u svoje timpane, pomičući cijeli svemir u ekstatičan ples, u ritmu Niktina čaranja. Niktu spominju Aristofan (Ptice), Heziod (Teogonija) i Parmenid, koji smatra da Nika živi ispod mora, u ledenoj pećini.

Eksterni linkovi

uredi